Evropa pokrenula povratak UN sankcija Iranu: Prijeti nuklearna eskalacija i novi rat na Bliskom istoku
Velika Britanija, Francuska i Njemačka — poznate kao E3 — zvanično su aktivirale „snapback“ mehanizam, čime su pokrenule proceduru povratka UN sankcija Iranu zbog njegovog kontinuiranog kršenja obaveza iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
U formalnom pismu upućenom Vijeću sigurnosti UN-a, evropske sile naglasile su da su i dalje posvećene diplomatskom rješenju, ali da Iranovo „značajno nepoštivanje“ sporazuma ne ostavlja drugu opciju. Snapback mehanizam predviđa automatsko obnavljanje svih ranijih UN sankcija ukoliko se u roku od 30 dana ne postigne dogovor.
Tri zahtjeva E3: Teheran nije popustio
Prethodno su evropske sile pokušale spriječiti ovaj ishod tražeći tri ključne ustupke od Teherana:
- Obnovu direktnih pregovora s SAD-om,
- Ponovno omogućavanje pristupa nuklearnim postrojenjima Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA),
- I zvanično izvještavanje o 400 kilograma urana obogaćenog na 60 posto.
Iran nije prihvatio ni jedan od zahtjeva, čime je aktivacija mehanizma postala neizbježna.
Teške posljedice po iransku ekonomiju i politiku
Snapback sankcije uključuju zabranu investiranja u iranski energetski sektor, nove mjere protiv Islamske revolucionarne garde (IRGC), te potencijalnu obnovu Rezolucije 1696, koja Iranu eksplicitno zabranjuje obogaćivanje urana — što direktno pogađa strateško jezgro njegove nuklearne politike.
Naftna industrija Irana, koja već godinama trpi pad proizvodnje i tehničku zastarjelost, dodatno bi bila pogođena, posebno ako Kina i Rusija — do sada glavni iranski partneri — odluče poštovati UN sankcije.
IRGC, koji kroz stotine povezanih firmi dominira privredom, mogao bi se suočiti s potpunom međunarodnom izolacijom. Sankcije na ovu strukturu faktički bi značile sankcije čitavoj iranskoj ekonomiji.
Teheran prijeti izlaskom iz NPT-a i prekidom saradnje s IAEA-om
U odgovoru, iransko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je potez E3 i najavilo „ozbiljne posljedice“. Zamjenik ministra Kazem Gharibabadi upozorio je da bi Iran mogao prekinuti svaku saradnju s IAEA-om, a pojedini parlamentarci predlažu hitno povlačenje iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) — što bi omogućilo potpuno skrivanje nuklearnog programa.
Analitičari upozoravaju da bi takav razvoj događaja pokrenuo utrku u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku, sa Saudijskom Arabijom i Turskom kao vjerovatnim učesnicima, te gotovo sigurno izazvao novi izraelski vojni napad na Iran — ovaj put vjerovatno s ciljem promjene režima.
U najgorem scenariju, Iran bi mogao odgovoriti napadima na američke baze i blokadom Hormuškog moreuza, čime bi ugrozio isporuku 20 miliona barela nafte dnevno i izazvao globalnu energetsku krizu.
Rješenje još uvijek moguće?
Dok tenzije rastu, bivši visoki zvaničnik iranskog Ministarstva vanjskih poslova, Qasem Mohebali, predlaže kompromis: priznavanje prava Irana na obogaćivanje urana, ali uz dobrovoljni moratorij u trajanju koje bi dogovorile sve strane — SAD, EU i Iran.
Takav pristup mogao bi otvoriti vrata za deeskalaciju, spriječiti nove sankcije i izbjeći regionalni rat širokih razmjera.
