Kako sela Bosne i Hercegovine pretvoriti u žive ekonomije

Bosna i Hercegovina nema Amalfi obalu, Pukhet ili Côte d’Azur, ali ima ono što tržište sve više traži – autentičnost i netaknutu prirodu. Zemlja sa kulturno-historijskim sadržajima, gostoprimljivim domaćinima, prirodnim ljepotama i izlazom na more, udaljena je tek tri sata leta od većine evropskih metropola. Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) 2020. godine uvrstila je Bosnu i Hercegovinu kao jednu od tri turističke destinacije u svijetu s potencijalom rasta od 10.5%. U prošloj godini u zemlju je ušlo blizu dva miliona turista (1.935.745), 10,3% više u odnosu na 2023. godinu.

Globalne turističke promjene

U globalnim turističkim trendovima, kada se turisti, sve više okreću ruralnom i eko turizmu, BiH ima šta za ponuditi – svoja sela, vinske ceste, spomenike, prirodne atrakcije… Ipak, ovaj sektor, iako ogromnog potencijala, još uvijek je u fazi razvoja i ekonomiji ne doprinosi u kapacitetu u kojem bi mogao.

U Kantonu Sarajevo, koji se ističe očuvanim prirodnim resursima kao i pozicijom – prema podacima Turističke zajednice KS (TZKS), registrirana su četiri smještaja u seoskom domaćinstvu, od kojih je jedan objekat u općini Trnovo (apartman Treskavica), a tri na području općine Ilijaš („Moševačka avlija, Vila Meyra, Etno Begovo selo). Međutim, aktivnih pružalaca usluga je daleko više. Najveći broj ih se nalazi na području Hadžića, Ilijaša, Trnova i Vogošće, mjestima pogodnim za razvoj ove vrste turizma.

Ponuda je raznolika, pojašnjava Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice KS – i ona uključuje boravak u domaćinstvima, tradicionalnu kuhinju, jahanje, posjete farmama, pješačke i biciklističke ture, radionice o ljekovitom bilju i starim zanatima te izlete u zaštićena područja (Bijambare, Skakavac, Treskavica).

„Prema procjenama, ruralni turizam čini oko 5% prometa, ali s tendencijom rasta naročito u ljetnim mjesecima i vikend posjetama”, kaže Fazlagić.

Ponuda je raznolika – i ona uključuje boravak u domaćinstvima, tradicionalnu kuhinju, jahanje, posjete farmama, pješačke i biciklističke ture, radionice o ljekovitom bilju i starim zanatima te izlete u zaštićena područja, Haris Fazlagić, direktor TZ KS

“Turisti traže iskustva koja se ne mogu naručiti preko aplikacije”

U Republici Srpskoj registrovano je više od 260 seoskih domaćinstava koja nude neku vrstu turističke usluge. Većina je skoncentrisana oko Banje Luke, Šipova, Mrkonjić Grada, na području Istočne Hercegovine (posebno u Nevesinju, Trebinju i Gacku), u Potkozarju, Semberiji i oko Višegrada.

„Ruralni turizam u RS ima poseban značaj jer je gotovo cijela teritorija bogata prirodnim resursima, kulturno-istorijskim spomenicima, tradicijom i gastronomijom“, kaže Ana Lakić iz Turističke organizacije Republike Srpske (TORS). Dodaje da se u ovim područjima odvijaju skoro svi oblici aktivnog odmora – planinarenje, rafting, biciklizam, kajaking, kanoing, a smještaj se nudi u autentičnim  kampovima, seoskim domaćinstvima, pansionima.

Iako još uvijek nedovoljno iskorišten u smislu organizovane ponude, ovaj sektor pokazuje izuzetnu živost na terenu, ističe ona i dodje da se lokalne zajednice sve više uključuju, registruju se seoska turistička domaćinstva, poljoprivredna gazdinstva, organizuju dani otvorenih vrata, i nude lokalni proizvodi.

„Turisti danas traže iskustva koja se ne mogu naručiti preko aplikacije i sve češće biraju destinacije koje su “isključene iz sistema”, gdje mogu da se resetuju – bez buke i gužve“, ističe ona.

Kao i u drugim dijelovima BiH, i u RS-u nema preciznih podataka o prihodima samo od ruralnog turizma, ali statstika pokazuje da sektor generiše rast, te se očekuje da će bolja kategorizacija, sistem e-vizitora koji se planira uvesti u ovom entitetu i digitalna promocija donijeti i veći formalni prihod.

Najljepša sela BiH

U 2024. godini, najljepša sela Bosne i Hercegovine zvanično su postala dio Federacije najljepših sela svijeta, a tri sela iz Republike Srpske su se našla na ovoj listi: Krupa na Vrbasu, Pecka i Bratač, dok je Krupa na Vrbasu prepoznata i od UNWTO-a (‘Best Tourism Villages’ of 2022 Named by UNWTO). Ovim priznanjem BiH je postala prva zemlja na Balkanu i dvanaesta u svijetu koja je stekla ovo prestižno članstvo.

Hercegovačko-neretvanski kanton već dugi niz godina razvija vinski turizam i agroturizam.

Turistička zajednica HNK 2007. godine je pokrenula „Vinsku cestu Hercegovine“, a 2017., i projekt „Agroturizam Hercegovina“, s ciljem aktiviranja lokalnih resursa. Danas su sastavni dio turističke ponude ovog kraja.

Trenutno u ovom kantonu djeluje oko 30 vinarija spremnih za prijem gostiju, te oko 15 agroturističkih imanja. Istovremeno, broj kuća za odmor se povećava. Samo na širem području Mostara danas ih ima više od 500, od kojih većina ima i bazen.

Ovaj investicijski zamah, kažu u Turističkoj zajednici HNK, podsjeća na raniju ekspanziju privatnog smještaja u Dalmaciji. No, ima svoje izazove, kažu.

„Jedan od najvećih je očuvanje života na selu, jer mladi sve češće sele u urbane sredine. Ruralna područja su nekada bila živahna, a danas se suočavamo sa trendom depopulacije. Je li taj proces nepovratan – ostaje za vidjeti. Potrebna je ozbiljna analiza i mjere koje će potaknuti ostanak stanovništva, kao i razvoj ratarske i stočarske proizvodnje. Bez domaćeg stanovništva nema ni održivog ruralnog turizma, niti kvalitetnih domaćina“, ističu za Forbes BiH u TZ HNK.

Kao odgovor na ove izazove, započelo se sa dodjelom državnog poljoprivrednog zemljišta u koncesiju porodičnim gazdinstvima koja ispunjavaju zakonske uslove. Strane investicije u ovoj oblasti zasad su ograničene, napominju, budući da sektor ne donosi profit u kratkom roku.

Razvoj je, pojašnjavaju, i dalje na domaćim ljudima, jer: „Strani investitori doći će tek kada destinacija bude dovoljno razvijena da garantira siguran i brz povrat ulaganja“, pojašnjavaju u TZ HNK.

Ruralna područja su nekada bila živahna, a danas se suočavamo sa trendom depopulacije. Je li taj proces nepovratan – ostaje za vidjeti, TZ HNK

Pojednostaviti i zakonsku proceduru

Tuzlanski kanton, s najvećim brojem registrovanih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, nosi veliki – ali još uvijek nedovoljno iskorišten – potencijal za razvoj ruralnog turizma. Jedno od najvažnijih područja je Zaštićeni pejzaž Konjuh, koji se prostire na općinama Živinice, Kladanj i Banovići. S obzirom na različite režime zaštite i dozvoljene aktivnosti unutar ovog područja, pojašnjavaju iz Turističke zajednice TK, neophodno je dodatno educirati ruralno stanovništvo, ali i stručne kadrove javnih institucija koje upravljaju ovim prostorom.

Razvoj ovog sektora pojašnjava za Forbes BiH Merima Aljić iz Turističke zajednice TK, zahtijeva više od same infrastrukture – potrebno je, kaže ona, utvrditi i koliko su sama seoska domaćinstva zainteresirana za uključivanje u turizam, educirati ih o benefitima koje im on može donijeti, te kroz pilot projekte animirati porodična gazdinstva da svoju postojeću poljoprivrednu djelatnost prošire turističko-ugostiteljskim uslugama. Također, vrlo je važno, pojašnjava ona i pojednostaviti zakonsku proceduru. Razvoj ruralnog turizma treba, smatra naša sagovornica, graditi uz finansijsku podršku vlada svih nivoa, i on bi morao biti strateški pravac  Entiteta i BD.

“Pozitivni primjeri ruralnog turizma na području TK je Etno Avlija Mačkovac- Banovići koja svojim zalaganjem i radom doprinosi očuvanju tradicijskih vrijednosti našeg kraja, kao i Mionički ranč u Gradačcu”, kaže Aljić.

Brz tempo života je izmjenio i preferencije turista, govori ona, posebno od pandemije Covid,kada turisti počinju otkrivati ljepote seoskih destinacija. Stariji traže mirna prirodna područja, a mlađi adrenalinske sportove i otkrivanje novih lokacija, a time obiluje kako TK tako i BiH.

“Veliki problem, kada je u pitanju apliciranje na strane investicije, predstavlja ne funkcioniranje  tijela na državnom nivou u oblasti turizma, jer Ustav BiH prepoznaje turizam kao podijeljenju nadležnost između entitete i BD, dok je državno tijelo u okviru ministarstva za koordinaciju među njima nefunkcionalno”, napominje Aljić.

„Neophodno je utvrditi koliko su domaćinstva spremna uključiti se u turizam – i pružiti sistemsku podršku i pojednostaviti zakonske procedure, Merima Aljić, Turistička zajednica TK

Ispod 1% budžeta

Oba entiteta imaju strategije razvoja turizma. Budžetski grantovi, kreditne linije, međunarodni partneri, najveći su izvor finansiranja turizma. No, sektor, kao jedna od najperspektivnijih grana privrede u BiH, i dalje dobija ispod 1% budžeta.

Vlada Federacije BiH prošle godine izdvojila je četiri miliona KM za kapitalna ulaganja i tekuće transfere u turizmu – dvostruko više nego prethodne godine. Uz najavu da bi veća ulaganja trebalo nastaviti iz godine u godinu. (Kompletan budžet FBiH premašio sedam milijardi KM.)

Prema službenim vladinim dokumentima, 2023. godine 150.000 KM namijenjeno je bilo iznajmljivačima smještajnih kapaciteta u ruralnim područjima, s ciljem unapređenja kvaliteta usluge u kategoriziranim objektima.

Iz Ministarstva privrede Kantona Sarajevo kažu kako prepoznaju potencijal ruralnog turizma, te da ovo ministarstvo kroz svoje programe, omogućava novčane podsticaje za opremanje prostora na poljoprivrednim gazdinstvima u svrhu pružanja usluga pripreme i posluživanja hrane od vlastitih proizvoda. “Podrška se provodi u skladu sa Pravilnikom o mjerama novčanih podsticaja, uslovima i postupku za ostvarenje prava na novčane podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju, čime je obezbijeđena sistemska i dugoročna institucionalna podrška ovom obliku turizma”, navode.

Nacionalni park Una, primjer uspješne investicije u ekoturizam, u posljednje dvije godine je iz budžeta FBiH dobio preko 3,2 miliona KM za infrastrukturu i projekte sa lokalnim zajednicama. Park sada bilježi preko 178.000 plaćenih posjeta, što je povećanje od 15% u odnosu na prošlu godinu.

“Smart era”

Strategija razvoja turizma u Republici Srpskoj 2021-2027, identifikovala je ruralni i seoski turizam kao jedan od najvažnijih koje je neophodno unaprijediti.

Kroz aktivnosti Turističke organizacije i ministarstava, sve više se podržavaju projekti usmjereni na oživljavanje ruralnih i prirodnih resursa putem digitalnih i “pametnih” rješenja.

U okviru evropskih programa, poput SMART ERA projekta u kojem aktivno učestvuju, provodi se mapiranje, povezivanje i digitalizacija turističke ponude te implementacija naprednih rješenja ponude.

Problemi koji usporavaju razvoj ruralnog turizma u BiH su slični širom zemlje, govore naši sagovornici.  

Nedostatak infrastrukture – pristupnih puteva, signalizacije i osnovnih sanitarnih uslova, slaba mobilna mreža i internet…– samo su neki od izazova.

Manje od tri posto teritorije je pod formalnom zaštitom, što je znatno ispod evropskog prosjeka. Dodatni pritisak stvaraju neadekvatno odlaganje otpada, nekontrolisana gradnja i neprimjena postojećih zakona, čime se ugrožavaju resursi koji bi trebali biti osnova turističke ponude.

Mnogi vlasnici poljoprivrednih gazdinstava nemaju dovoljan kapital za početne investicije u seoskom turizmu, a kreditni proizvodi često nisu prilagođeni malim biznisima u turizmu, posebno u ruralnim područjima.

Ove izazove treba posmatrati ne kao prepreke, već kao zadatke koje moramo zajednički rješavati,
Ana Lakić, Turistička organizacija RS

Edukacija i ljudski kapaciteti presudni za razvoj

Nadalje, edukacija i ljudski kapaciteti presudni su za razvoj turizma. Nedostatak znanja o turističkom menadžmentu, digitalnom marketingu i održivom razvoju ograničava profesionalizaciju sektora.

„Mnogi domaćini rade „srcem“, ali bez potrebnog znanja i uče “u hodu”. Ruralna ponuda još uvijek nije sistematski predstavljena na tržištu. Nedostaje povezanost između proizvođača, domaćina i turoperatera. Veliki broj ugostitelja još uvijek ne koristi dovoljno domaće proizvode i dodanu vrijednost koje mogu ostvariti na taj način. Domaći sir napravljen na obroncima Zelengore, a poslužen u nekom od restorana u Trebinju ima daleko veću vrijednost od nekog industrijskog proizvoda“, kaže Lakić i dodaje: „Ove izazove treba posmatrati ne kao prepreke, već kao radne zadatke koje moramo zajednički rješavati – kroz pametan dijalog, podršku zajednicama, međunarodnu saradnju i viziju razvoja koja počiva na prirodnom i kulturnom bogatstvu, a ne na kratkoročnoj dobiti“, govori Lakić.

Zaključno, iz svega što smo čuli, ruralni i ekoturizam čine značajan dio ukupne turističke ponude Bosne i Hercegovine, ali da bi ova grana doživjela svoj puni ekonomski potencijal, i njena sela postala žive ekonomije, potrebno je uložiti još mnogo i srategije i sistemske podrške.