Trgovinski koridor kroz Armeniju stvorio nove napetosti između Rusije, Irana i Turske

featured image

17. sep 2024. 11:07

Iranski izvori kažu da se Teheran odlučno protivi koridoru Zangezur u Bakuu koji podržava Rusija, a koji bi preusmjerio njegove sjeverne granice.

Rusija i Iran su u sukobu na južnom Kavkazu, a tenzije između njih su pojačane predloženom transportnom rutom poznatom kao koridor Zangezur. 

Ruski zvaničnici, uključujući ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, nedavno su izrazili podršku koridoru, koji bi povezivao Azerbejdžan i njegovu ensklavu Nakičivan s Rusijom i Turskom, zaobilazeći armenske kontrolne punktove i uspostavljajući novu rutu koja povezuje Aziju, Evropu i Bliski istok. 

Iran to vidi kao stratešku prijetnju i kršenje svojih granica, a 3. septembra nova reformistička vlada u Teheranu je „pozvala“ ruskog ambasadora Alekseja Dedova da dođe i razgovara o situaciji. 

“Nismo to službeno nazvali ‘pozivanjem’ ambasadora, ali održavanjem takvog direktnog sastanka poslali smo jasnu poruku Moskvi da smo nezadovoljni i da je njihov stav u suprotnosti s našim”, rekao je visoki izvor iz iranskog ministarstva vanjskih poslova za Middle East Eye, pod uslovom anonimnosti. 

Koridor Zangezur prolazio bi kroz provinciju Sjunik u Armeniji, ali azerbejdžanska vlada u Bakuu želi da ima potpuni suverenitet duž rute. Iran se protivi ovoj ideji, videći je kao nešto što bi promijenilo vlastite granice, što ne prihvata. 

Kao takav, izvor iz iranskog ministarstva vanjskih poslova je naglasio da je njegova vlada čvrsta u svom stavu da koridor mora ostati pod kontrolom Armenije. „U suprotnom bismo izgubili granicu sa Armenijom“, rekao je on.

Iran's President Masoud Pezeshkian attends a press conference in Tehran, Iran, September 16, 2024. WANA (West Asia News Agency)/Majid Asgaripour via REUTERS.

Nevolje na sjevernoj granici

Ideja o koridoru Zangezur dobila je zamah nakon pobjede Azerbejdžana u sukobu u Nagorno-Karabahu 2020. godine , što je značajno promijenilo geopolitičku dinamiku duž sjevernih granica Irana.

Tri decenije ova planinska teritorija bila je pod kontrolom Armenije prije nego što ju je Azerbejdžan, uz pomoć naprednog turskog i izraelskog naoružanja, zauzeo.

Ova reorganizacija regionalnih snaga duboko je uznemirila Iran, koji je izrazio zabrinutost zbog uticaja nagodbe koju podržava Rusija na njegove nacionalne interese.

Dok Rusija ulazi u borbu podrške Azerbejdžanu, novi iranski predsjednik, Masoud Pezeshkian, priprema se za susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na samitu Bricsa , koji bi trebao početi 22. oktobra u Kazanju.  

Na Zapadu se na samit razmatra saradnja između Moskve i Teherana: američki državni sekretar Antony Blinken rekao je prošle sedmice da je Rusija dobila balističke rakete od Irana i da će ih vjerovatno koristiti u Ukrajini za nekoliko sedmica, optužbu koju Iran negira .

Izvor iz iranskog ministarstva vanjskih poslova složio se da će sastanak Pezeshkiana i Putina vjerovatno biti srdačan. 

“Pošto će ovo biti njihov prvi sastanak, vjerovatno će se fokusirati na dogovore, a ne na nesuglasice”, rekao je. “Ne želimo da naši odnosi sa Rusijom budu narušeni, zbog čega pažljivo vodimo odnose. Ponekad prihvatamo njihove zahtjeve, a ponekad ne.”

Izvor je ovu ravnotežu ilustrovao primjerom: „Uprkos insistiranju Moskve, Teheran je odbio da se prikloni Rusiji u međunarodnim organizacijama po pitanjima poput Abhazije i Krima.“

Ističući nepokolebljiv stav Teherana o koridoru, rekao je: „Kao što je vrhovni vođa naglasio, naša granica sa Armenijom mora ostati netaknuta, i svaki koridor treba biti uspostavljen imajući to na umu… Naša vojna moć bila bi raspoređena samo kao odgovor na svaki pokušaj da se prekine granica Irana sa Armenijom.”

„Naše mogućnosti na Kavkazu su dalekosežne. Imamo historijsko i kulturno prisustvo u regionu. Ovo je naš region”, rekao je on.

Iran je izgubio kontrolu nad raznim kavkaskim teritorijama početkom 19. stoljeća nakon ratova s ​​Rusijom, uključujući današnji Azerbejdžan, Gruziju, Dagestan, Armeniju i Igdir u Turskoj. Sporazumi koji su ustupili te zemlje i dalje uznemiravaju iranske nacionaliste i obično se citiraju kao kritika loših ugovora ili dogovora.

Russian Foreign Minister Sergey Lavrov speaks during a press conference with Egypt's Foreign Minister Badr Abdelatty following their talks in Moscow, Russia, September 16, 2024. Alexander Zemlianichenko/Pool via REUTERS

Odnosi između Irana i Azerbejdžana često su bili neujednačeni. Prijateljski odnos Bakua s Izraelom je posebno velika prepreka , dok su obje vlade drugu optuživale za špijunažu i terorizam.

Ipak, izvor iz iranskog ministarstva vanjskih poslova je istakao da Iran već 30 godina obezbjeđuje rutu preko svoje teritorije koja povezuje Azerbejdžan sa Nakičivanom, koji su međusobno odvojeni Armenijom (i Iranom).

 „Islamska Republika podržava deblokadu tranzitnih ruta u regionu“, rekao je izvor za MEE, „sa čvrstim naglaskom na poštivanju teritorijalnog integriteta, suvereniteta i jurisdikcije uključenih zemalja, istovremeno osiguravajući zajedničke interese svih regionalnih nacija. Ovo je u skladu s armenskom inicijativom ‘Raskršće mira’.”

“Komentari ruskog ministra vanjskih poslova upućeni su armenskim zvaničnicima. To odražava eskalaciju tenzija između Rusije i Armenije”, rekao je izvor. 

„Dok Armenija nastavlja da se distancira od uticaja Rusije, Moskva, pokretanjem pitanja koridora, nastoji da zadrži svoje uporište na Kavkazu.

Kao alternativu Zangezuru, Iran – prema ekspertu za vanjsku politiku koji je povezan s iranskim ministarstvom vanjskih poslova – predlaže poboljšanja koridora Aras, rute koja povezuje Azerbejdžan s Nakičivanom.

“Nakon što je Azerbejdžan povratio svoje okupirane teritorije od Armenije u ratu 2020. godine, ovaj put je skraćen. Kao odgovor na nove okolnosti, Iran je počeo da unapređuje, modernizuje i širi ovaj put“, rekao je savjetnik za politiku.

“Unaprjeđenjem koridora Aras, Iran predviđa da ne samo Azerbejdžan već i druge zemlje mogu koristiti ovu rutu. Koridor bi potencijalno mogao postati dio šireg prolaza Istok-Zapad, ili Srednjeg koridora, koji počinje u Rusiji i Kini, prolazi kroz Centralnu Aziju, Kavkaz, Iran i Tursku, te se proteže do istočne Evrope i Velike Britanije.” 

Turkey's President Recep Tayyip Erdogan speaks during a joint statement to the media in Baghdad, Iraq April 22, 2024. AHMAD AL-RUBAYE/Pool via REUTERS/File Photo

Strateško takmičenje

Govoreći za MEE, reformistički medijski komentator i stručnjak za vanjsku politiku rekao je da se na ove događaje u Iranu gleda kao na prethodnicu šireg prisustva Izraela i Zapada na iranskim granicama.
 
Komentator je tvrdio da bi to također ojačalo turski svijet, predstavljajući prijetnju iranskom identitetu. Štaviše, ukidanje iranskog pristupa armenskoj teritoriji bi u konačnici blokiralo pristup Irana Evropi, što predstavlja značajnu stratešku prijetnju.
 
On je tvrdio da su interesi Rusije sve više u suprotnosti sa interesima Irana. 

Potraga Rusije i Kine za prirodnim resursima i finansijskim tržištima u Zaljevu navela ih je da podrže UAE oko Irana u sporu oko tri ostrva. Rusija takođe nastoji da ograniči pristup Iranu evropskim tržištima nafte i gasa, sa kojih je uklonjen nakon invazije na Ukrajinu.

Ekspert za spoljnu politiku je takođe rekao da njen sukob sa Zapadom znači da se Rusija sada oslanja na sigurne rute kroz Južni Kavkaz, a njen interes da kontroliše armensku provinciju Sjunik, što doprinosi strateškom nadmetanju sa Iranom.

Jedan iranski konzervativni stručnjak je tvrdio da SAD i NATO imaju za cilj da prošire svoj uticaj u regionu preko Turske i Azerbejdžana (zamrznuti i neprijateljski odnosi Irana sa Zapadom znače da je saradnja na Južnom Kavkazu vrlo malo vjerovatna), dok Rusija, u svojim nastojanjima da suprotstavljajući se prisustvu NATO-a, nehotice unapređuje ciljeve atlantske alijanse. 

Zategnuti odnosi Rusije sa Armenijom, posebno u vezi sa Organizacijom ugovora o kolektivnoj bezbijednosti (ODKB), takođe su približili Moskvu Azerbejdžanu. U junu je Armenski premijer Nikol Pašinjan u parlamentu izjavio da ćemo „napustiti“ vojni savez Kremlja. 

„U međuvremenu, Turska i Azerbejdžan proširuju svoj uticaj i promovišu svoje ideologije, sa ciljem da marginalizuju Iran iz kineskog koridora. Armenija nastoji da sačuva svoj teritorijalni integritet”, rekao je iranski konzervativni stručnjak. 

„Iran se, s druge strane, protivi potezima Turske, širenju NATO-a i pogrešnim koracima Rusije u vezi sa takozvanim koridorom Zangezur. Primarni cilj Irana je spriječiti bilo kakve promjene u geopolitičkom pejzažu regije. Međutim, s obzirom na bliske odnose s Rusijom, Teheran mora postupati oprezno.”