Najveća naftna kriza u historiji stiže u pravom trenutku za kineske proizvođače električnih vozila

Prema izvještaju CNN, historijski šok na tržištu nafte i nagli rast cijena goriva dodatno jačaju argumente u korist električnih vozila, a kineski proizvođači spremni su to maksimalno iskoristiti.

Rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana poremetio je ključne isporuke fosilnih goriva s Bliskog istoka, što je prošle sedmice podiglo cijenu sirove nafte i do 119 dolara po barelu. To je izazvalo strah od rasta inflacije, pa čak i globalne recesije.

Međutim, ova kriza dolazi u idealnom trenutku za kinesku industriju električnih vozila. Iako Kina proizvodi i izvozi više električnih automobila nego bilo koja druga država, njeni proizvođači suočavaju se s oštrom cjenovnom konkurencijom i usporavanjem rasta na domaćem tržištu. Zbog toga su kineski brendovi pod sve većim pritiskom da pronađu nova tržišta.

Istovremeno, dok kineska električna vozila postaju sve jeftinija, benzin poskupljuje. Analitičari smatraju da će upravo ta kombinacija dodatno ubrzati globalno širenje industrije, posebno u azijskim zemljama koje najviše osjećaju posljedice nestašice goriva.

„Postoji veliki potencijal da kineski brendovi ostvare značajan prodor u Aziji zahvaljujući rastu cijena goriva“, izjavio je Tu Le, direktor konsultantske kuće Sino Auto Insights. „Očekujem da će to maksimalno iskoristiti.“

Uprkos rastu ulaganja u obnovljive izvore energije, trodnevni sukob na Bliskom istoku još jednom je pokazao koliko Azija i dalje zavisi od uvoza nafte. Oko 60 posto sirove nafte dolazi iz tog regiona preko Hormuškog moreuza, gdje je Iran značajno ograničio protok tereta.

Prema izvještaju organizacije Ember, električna vozila predstavljaju „najveći alat za smanjenje troškova uvoza“, a procjenjuje se da su prošle godine smanjila globalnu potrošnju nafte za 1,7 miliona barela dnevno, što je oko 70 posto iranskog izvoza u 2025. godini.

Ubrzano usvajanje

Slično kao što je ruska invazija na Ukrajinu podstakla ulaganja u obnovljive izvore energije u Evropi, analitičari smatraju da bi trenutna naftna kriza mogla biti nova prekretnica za čistu energiju u Aziji.

„Jedan skok cijena u okruženju niske inflacije ljudi mogu zanemariti“, rekao je Lauri Myllyvirta iz Centra za istraživanje energije i čistog zraka. „Ali kada se to ponovi, postaje jasno da su cijene nestabilne i da vožnja na benzin stalno izlaže korisnike tom riziku.“

U Kini, koja više od 40 posto nafte dobija s Bliskog istoka, prelazak na obnovljive izvore energije već daje rezultate. Kao zemlja s najvećim rezervama nafte i vodeći proizvođač energije iz vjetra i sunca, Kina je otpornija na energetsku krizu od drugih azijskih država.

Procjene pokazuju da su električna vozila, koja čine oko 50 posto novih prodaja automobila i oko 12 posto ukupnog voznog parka, prošle godine smanjila potrošnju nafte u Kini za gotovo 10 posto.

„Iz kineske perspektive, ovo je upravo scenario na koji su računali prilikom oblikovanja strategije energetske sigurnosti“, istakao je Myllyvirta.

Zhu Zhaoyi sa Univerziteta u Pekingu naglašava da bi naftna kriza mogla dodatno ubrzati kineske ambicije u oblasti čiste energije, uključujući vrhunac emisija do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060. godine.

„Kinesko rukovodstvo je ovo već vidjelo. Svaka nestabilnost na Bliskom istoku nosi istu poruku, oslanjanje na uvoz fosilnih goriva nije samo loše za okoliš, već predstavlja i sigurnosni problem“, rekao je Zhu.

Pritisak na industriju električnih vozila

Državna podrška koja je pomogla Kini da postane globalni lider u pristupačnim električnim vozilima istovremeno je stvorila izuzetno konkurentno tržište na kojem se mnogi proizvođači bore za opstanak.

Konsultantska kuća AlixPartners procjenjuje da će samo oko 15 od 129 kineskih brendova električnih vozila iz 2024. godine biti finansijski održivo do 2030. godine. Očekuje se i dodatno slabljenje domaće potražnje kako vlada postepeno ukida subvencije.

Iako bi rast cijena nafte mogao kratkoročno pomoći proizvođačima na domaćem tržištu, oni će i dalje morati tražiti kupce u inostranstvu kako bi apsorbirali višak proizvodnje.

„Čak i ako rast cijena nafte poveća tržište električnih vozila u Kini, ono se neće udvostručiti“, rekao je Yichao Zhang iz AlixPartnersa. „To ne može odmah riješiti problem prevelikih kapaciteta.“

Takav višak proizvodnje neće značajno koristiti potrošačima u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje visoke carine praktično blokiraju kineske električne automobile kako bi zaštitile domaće proizvođače, uključujući lidera tržišta Teslu.

S druge strane, azijske zemlje hitno traže načine da smanje potrošnju energije jer su zalihe goriva sve manje. Neke države, poput Tajlanda, Filipina i Vijetnama, već su pozvale građane da rade od kuće i ograniče korištenje klima uređaja. Vijetnamski proizvođač električnih vozila VinFast počeo je nuditi popuste na automobile i motocikle na struju nakon napada na Iran.

Analitičari ističu da kineski proizvođači imaju prednost na većini azijskih tržišta zahvaljujući konkurentnim cijenama, naprednoj baterijskoj tehnologiji i razvijenom lancu snabdijevanja.

„Rastuća nestabilnost cijena goriva i snažnija politička podrška znače da će tržište električnih vozila u Aziji brzo rasti. Taj rast će koristiti svim proizvođačima, ali posebno onima koji mogu brzo povećati proizvodnju i ponuditi pristupačne modele“, zaključuje Lam Pham iz organizacije Ember.