Svemir više nije samo za supersile: Prva privatna svemirska stanica spremna da preokrene historiju

U maju 2026. godine, ako sve bude išlo po planu, čovječanstvo će zakoračiti u novu eru — ne onu u kojoj države šalju astronaute u orbitu, već onu u kojoj to čine privatne kompanije. Kalifornijska firma Vast Space najavila je lansiranje Haven-1, prve komercijalne svemirske stanice na svijetu. U saradnji s SpaceX-om, ovo bi mogao postati prelomni trenutak u evoluciji boravka u svemiru — trenutak kada svemir konačno prestaje biti ekskluzivni klub supersila i postaje tržište otvoreno za cijeli svijet.

Gotovo četvrt vijeka, Međunarodna svemirska stanica (ISS) bila je simbol globalne saradnje i tehničkog trijumfa. No, kako se njen vijek približava kraju — NASA planira da je povuče iz orbite do 2030. — jasno je da budućnost svemirskih misija neće voditi samo državne agencije. Umjesto toga, svemir postaje novo tržište, a Vast Space jedna od prvih firmi koja u njega ulazi s ozbiljnim ambicijama, piše CNN.

Haven-1 nije zamišljen kao hotelski luksuz među zvijezdama. Njegova unutrašnjost — zapremine tek 45 kubnih metara, što je otprilike kao gradski autobus — biće funkcionalna, ali pažljivo dizajnirana s fokusom na potrebe posade. Svaki član imaće vlastiti prostor za spavanje, pristup zajedničkom stolu za rad i obroke, panoramski pogled na Zemlju kroz kupolu, te stabilnu internet vezu putem Starlinka. U vremenu kada sve više govorimo o mentalnom zdravlju i dobrobiti radnika, pa i onih u svemiru, Vast očito razumije da produktivnost dolazi iz osjećaja sigurnosti i udobnosti, čak i (ili pogotovo) na 400 kilometara iznad Zemlje.

Ali pravi cilj nije samo udoban boravak u orbiti. Haven-1 biće i ozbiljna istraživačka platforma. Već sada se najavljuju misije fokusirane na biomedicinu, posebno na nastavak eksperimenata koji su se godinama sprovodili na ISS-u, uključujući rad s matičnim ćelijama i istraživanje raka. Ovo nije samo tehnologija za bogate avanturiste — ovo je infrastruktura za nauku budućnosti.

U isto vrijeme dok gradi Haven-1, Vast Space već razvija planove za znatno veći projekat — Haven-2, potencijalnog nasljednika ISS-a. Kompanija je u posljednjih godinu dana narasla sa 200 na gotovo 1.000 zaposlenih i već je završila testnu (zemaljsku) verziju modula, dok je onaj koji će zaista poletjeti u završnoj fazi izgradnje. Predviđa se da će lansiranje uslijediti u maju 2026, nakon integracije i završnih testova.

Uloga posade biće više od običnog boravka u orbiti. Vast planira da omogući učešće i vladama manjih zemalja koje nikada nisu imale priliku da pošalju astronaute u svemir, ali i privatnim pojedincima koji su spremni proći rigoroznu obuku i učestvovati u ozbiljnim istraživačkim zadacima. Cijena za to još nije javno objavljena, ali nije teško pretpostaviti da se radi o milionima.

U ovoj trci Vast nije sam. NASA već sarađuje s drugim privatnim akterima, uključujući Starlab (Airbus i Northrop Grumman), Blue Origin Jeffa Bezosa i Axiom Space, koja je već poslala prvu potpuno privatnu posadu na ISS. Ipak, start sa jednim, funkcionalnim modulom kao što je Haven-1, ocjenjuje se kao pametan i pragmatičan potez: niži troškovi, manja složenost i idealna prilika za testiranje sistema koji će sutra možda činiti okosnicu nove, privatne orbitalne infrastrukture.

Stručnjaci upozoravaju da ekonomija svemirskih stanica nije nimalo laka. Trenutni dnevni trošak rada ISS-a iznosi oko 12 miliona dolara. Da bi komercijalna stanica bila održiva, mora smanjiti taj iznos za više od pola. Vast nije otkrio koliko će koštati rad Haven-1, ali je potvrđeno da će ukupna investicija — do prvog lansiranja — iznositi oko milijardu dolara. Većina tog novca dolazi od osnivača firme, Jeda McCaleba, bivšeg kripto-milijardera koji je odlučio zamijeniti blokčejn za svemir.

Ako misija uspije, to neće biti samo tehnički trijumf jedne firme, već jasna poruka da je budućnost svemira otvorena, konkurentna i globalna. Svemir više nije samo za države s nuklearnim arsenalom i desetljećima iskustva. Svemir je postao poslovna prilika — i ona više nije tako daleko.