Šta je zapravo blockchain i zašto ga vlade i kompanije više ne mogu ignorisati

Nekada sinonim za Bitcoin i špekulacije vezane za kriptovalute, blockchain danas izlazi iz sjene kao transformativna sila koja nadilazi digitalne novčiće. Blockchain je, u suštini, decentralizovana i nepromjenjiva evidencija koja omogućava neusporedivu transparentnost, sigurnost i efikasnost bilježeći transakcije putem mreže računara.

Danas se ova tehnologija ne posmatra samo kao finansijski alat, već kao temelj koji ima potencijal da iz temelja promijeni sve, od globalnih lanaca snabdijevanja i zdravstvene zaštite do digitalnog identiteta i upravljanja.

Nova vrsta infrastrukture

Za razliku od tradicionalnih baza podataka koje posjeduju i njima upravljaju banke, korporacije ili vlade, blockchainovi se dijele između hiljada učesnika, takozvanih “čvorišta“, od kojih svako čvorište posjeduje kopiju cijelog registra. Sistem funkcioniše samostalno: sam provjerava validnost podataka i sam upravlja svojim pravilima. Transakcije se grupišu u blokove koji su kriptografski povezani s prethodnima blokom, stvarajući lanac koji je praktično nemoguće izmijeniti nakon što jednom bude potvrđen.

Ovakva transparentnost i nepromjenjivost omogućeni su mehanizmima konsenzusa, kao što su Proof of Work (dokaz rada, koji koristi Bitcoin) ili Proof of Stake (dokaz o udjelu, koji koristi Ethereum), čime se osigurava da nijedna pojedinačna strana ne može manipulisati evidencijama.

Zašto poslovni svijet obraća pažnju

Privlačnost blockchain tehnologije počiva na četiri ključna stuba. Prvo, ona omogućava transparentnost. Svaka transakcija može biti javno provjerena i dostupna svim učesnicima, čime se stvara konzistentan i pouzdan uvid u podatke. Drugo, pruža snažnu sigurnost, jer kriptografsko “hashiranje” (pretvaranje informacija u kratak i jedinstven kod koji pomaže da podaci budu sigurni i lako provjerljivi) i decentralizirana struktura štite sistem od prevara i neovlaštenih izmjena. Treće, eliminiše potrebu za tradicionalnim posrednicima zahvaljujući “sistemu bez povjerenja”, u kojem unaprijed definisana pravila i automatizovana rješenja autonomno upravljaju interakcijama. I četvrto, osigurava nepromjenjivost: jednom kada se podaci potvrde i dodaju na blockchain, postaju trajni dio evidencije, stvarajući pouzdan i nepromjenjiv revizijski trag.

Jedna tehnologija, različiti modeli

Blockchain nije jedinstvena arhitektura. On dolazi u različitim oblicima prilagođenim različitim namjenama. Javne blockchain mreže, poput Bitcoina i Ethereuma, otvorene su za svakoga i potpuno decentralizirane. S druge strane, privatni blockchaini nude ograničen pristup i često ih koriste preduzeća u interne svrhe. Postoje i konzorcijumski blockchaini kojima zajednički upravlja grupa organizacija, pružajući kontrolisano, ali kolaborativno okruženje za vođenje evidencije.

Uspon digitalnih tokena

U srcu blockchain ekosistema nalaze se tokeni — digitalni prikazi vrijednosti, vlasništva ili pristupa. Postoje različite vrste tokena. Korisni tokeni, kao što je Filecoin, omogućavaju pristup određenim uslugama ili platformama. Sigurnosni tokeni predstavljaju vlasništvo nad stvarnim sredstvima poput dionica ili nekretnina i podliježu postojećim finansijskim zakonima. Vlasnički tokeni daju vlasnicima pravo glasa o promjenama protokola ili odlukama unutar „Decentralizovanih autonomnih organizacija“ (DAO). Nepromjenjivi tokeni, poznatiji kao NFT, predstavljaju jedinstvene digitalne zapise, od umjetničkih djela do kolekcionarskih predmeta, i potvrđuju vlasništvo direktno na blockchainu. Stablecoini (stabilni novčići) su digitalne valute vezane za stabilne fiat valute poput američkog dolara, a dizajnirani su da smanje cijene volatilnosti. Na kraju, wrapped (mješoviti) tokeni su verzije kriptovalute s jednog blockchaina prikazane na drugom, što omogućava obostranu funkcionalnost i veću likvidnost.

Od teorije do prakse

Blockchain više nije tehnologija budućnosti. On već sada djeluje u pozadini industrija širom svijeta, a ovo su samo neke od primjena:

Lanac snabdijevanja i logistika

Walmart i Nestlé koriste IBM-ovu platformu Food Trust kako bi pratili porijeklo hrane od farme do police u samo nekoliko sekundi, dok De Beers prati porijeklo dijamanata putem blockchaina kako bi se izbjegla upotreba konfliktnih minerala.

Zdravstvo

Platforma MedRec sa MIT-a omogućava pacijentima kontrolu nad vlastitim zdravstvenim podacima. Blockchain se koristi za praćenje lijekova, što je ključno u borbi protiv falsifikovanih medikamenata, koji prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije globalnu ekonomiju koštaju i do 431 milijardu dolara godišnje.

Identitet i upravljanje

Estonija koristi blockchain u okviru svog e-Residency programa za sigurni digitalni identitet. Microsoftov ION i Sovrin mreža razvijaju sisteme samostalnog digitalnog identiteta. Kada je riječ o upravljanju, decentralizovane autonomne organizacije (DAO) sada upravljaju trezorima čija ukupna vrijednost premašuje 30 milijardi dolara.

Energija i održivost

Platforme poput Power Ledgera omogućavaju domaćinstvima da trguju viškom solarne energije. Blockchain se takođe koristi za praćenje karbonskih kredita, čime se doprinosi transparentnosti u ekološkom izvještavanju.

Druge primjene

Od BMW-a koji putem VeChain platforme prati historiju vozila, do MIT-a koji izdaje diplome putem blockchaina, primjene ove tehnologije se ubrzano šire. Dubai koristi blockchain za veću transparentnost državne uprave, dok Honeywell modernizuje trgovinu dijelovima za avioindustriju.

Očekuje se da će globalno tržište poslovne upotrebe blockchain tehnologije dostići vrijednost od 287,8 milijardi dolara do 2032. godine.

Digitalne valute centralnih banaka: Nova granica

Do 2024. godine, čak 94% centralnih banaka širom svijeta istraživalo je mogućnosti digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC). To su digitalne valute zasnovane na blockchain tehnologiji koje izdaju državne monetarne institucije. Kina prednjači s digitalnim juanom (RMB), koji već koristi više od 180 miliona korisnika. Dok razvijene zemlje vide CBDC-e kao alat za očuvanje monetarnog suvereniteta, zemlje u razvoju ih posmatraju kao sredstvo za unapređenje finansijske inkluzije.

Prepreke na putu

Uprkos svom potencijalu, blockchain tehnologija se suočava s brojnim izazovima. Mostovi između različitih blockchain mreža, ključni za međusobnu povezanost (interoperabilnost), postali su ozbiljna sigurnosna slabost. Od 2021. godine, hakeri su iskoristili ranjivosti na tim mostovima i izazvali štete od preko 2,5 milijardi dolara. Industrija sada ubrzano radi na implementaciji sigurnijih rješenja, uključujući sisteme zasnovane na dokazima bez otkrivanja (zero-knowledge proofs) i višeslojne protokole za validaciju.

Ni komercijalna strana blockchain tehnologije nije imuna na izazove. Projekat TradeLens, koji su razvili Maersk i IBM, obustavljen je zbog nedostatka globalne saradnje, uprkos tome što je bio tehnički napredan. Slično tome, AXA je ugasila svoju blockchain platformu za osiguranje pod nazivom Fizzy, jer nije uspjela da privuče dovoljno korisnika na tržištu. Ovi primjeri pokazuju da tehnička izvrsnost nije dovoljna za uspjeh. Neophodno je i usklađivanje sa poslovnim ciljevima te šira podrška industrije.

Skalabilnost ostaje jedno od ključnih otvorenih pitanja. Bitcoin može obraditi oko sedam transakcija u sekundi (TPS), dok Ethereum omogućava 20 do 30 TPS. U poređenju s time, centralizovani sistemi poput Vise obrađuju u prosjeku oko 24.000 transakcija u sekundi. Kako bi riješili ovaj problem, programeri razvijaju tzv. Layer 2 rješenja za skaliranje, poput Optimistic Rollupsa i Zero-Knowledge Rollupsa, koja većinu transakcija premještaju van glavnog lanca (off-chain), čime se smanjuju troškovi i povećava brzina obrade. Istovremeno, Bitcoinova Lightning mreža omogućava gotovo trenutne transakcije uz niske naknade i sve širu upotrebu.

Utjecaj na životnu sredinu još je jedno od ključnih i često spominjanih pitanja. Bitcoinov model “dokaza o radu” (Proof of Work) godišnje troši između 91 i 150 teravat-sati električne energije. Ipak, najnoviji izvještaji pokazuju da se više od polovine rudarenja Bitcoina sada oslanja na održive izvore energije. S druge strane, prelazak Ethereuma na energetski efikasniji model “dokaza o udjelu” (Proof of Stake) kroz nadogradnju poznatu kao “The Merge” (Spajanje) smanjio je njegovu potrošnju energije za više od 99,95%.

Regulative i pravni okvir

Regulativni okvir se takođe brzo mijenja. U Europskoj uniji, uredba MiCA — skraćenica za “Markets in Crypto-Assets” — predstavlja prvi sveobuhvatni pravni okvir EU namijenjen regulisanju kriptoimovine, izdavalaca i pružalaca usluga povezanih s digitalnim sredstvima u svih 27 država članica. U potpunosti će stupiti na snagu u decembru 2024. godine, a propisuje niz obaveza usmjerenih na zaštitu potrošača, očuvanje finansijske stabilnosti i podsticanje inovacija unutar digitalnog finansijskog sektora. Uredba uključuje stroge zahtjeve za objavljivanje informacija, redovno izvještavanje, kao i pravilo da stabilni digitalni novčići (stablecoini) moraju imati 1:1 pokriće u rezervama. Nepoštovanje može rezultirati novčanim kaznama u iznosu do 12,5% godišnjeg prometa kompanije.

U Sjedinjenim Američkim Državama, Komisija za vrijednosne papire (SEC) je tokom 2024. sprovela 33 postupka, ukupne vrijednosti gotovo pet milijardi dolara u kaznama. Iako je odobrila 11 “spot” ETF-ova za Bitcoin (investicionih fondova kojima se trguje na berzi i koji omogućavaju ulaganje u Bitcoin po njegovoj trenutnoj tržišnoj cijeni), šira regulatorna slika u SAD-u ostaje fragmentirana, što stvara nesigurnost za kripto-biznise. Na globalnom nivou, više od 60% jurisdikcija uvelo je nove politike u 2024. godini, uglavnom fokusirane na pravila poznavanja klijenata (KYC) i mjere protiv pranja novca (AML).

Šta nas čeka u budućnosti?

Kako Layer 2 rješenja i alati za komunikaciju između različitih blockchain mreža sazrijevaju, blockchain postaje sve prihvaćeniji u javnosti. Uspon Web3 koncepta, decentraliziranog interneta koji pokreće blockchain, stavlja korisničku kontrolu u prvi plan. Njegova integracija s vještačkom inteligencijom (AI) i internetom stvari (IoT) dodatno će ubrzati usvajanje.

Decentralizirane autonomne organizacije (DAO) će se razvijati kroz hibridne modele upravljanja, dok će tehnički napreci učiniti sisteme bržim, jeftinijim i energetski efikasnijim.

Blockchain je prerastao svoju početnu, isključivo kripto ulogu. Danas se nalazi na pragu da postane ključna infrastruktura u desetinama industrija. No njegova budućnost zavisi ne samo od inovacija, već i od regulacije, skalabilnosti, poslovne usklađenosti i održivosti.

Ako se ti izazovi savladaju, blockchain bi mogao učiniti za digitalno povjerenje ono što je internet učinio za informacije.

Autor: Šerif Kapetanović