It kompanije iz BiH trebaju gledati i prema Aziji i tražiti mjesto na tržištu Istoka – profesor Emir Hrnjić za Forbes BiH
Emir Hrnić profesor je finansija na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru. Njegove studije slučaja korištene su na više od stotinu univerziteta širom svijetu, uključujući Harvard, Stanford, Yale kao i Univerzitet u Chicagu. S ovim uglednim i međunarodno priznatim stručnjakom iz Bosne i Hercegovine u intervjuu za Forbes BiH otvorili smo teme koje oblikuju budućnost globalnih finansija kao i digitalnih inovacija koje mijenjaju svijet kakav poznajemo.
FinTech trendovi
Singapur se izdvaja kao centar naprednih inovacija. U tom kontekstu, iskustva iz ove daleke i razvijene zemlje značajna su u pogledu praksi koje bi bilo korisno primijeniti i na tržištima u razvoju kakvo je BiH.
„Singapur je zaista jedna interesantna država sa jako razvijenim finansijskim sektorom kojeg vodi Centralna banka Singapura, i oni su zaista od samog početka na FinTech trendovima. Žele da digitaliziraju kompletno poslovanje“, kaže profesor Hrnjić za Forbes BiH i izdvaja nekoliko najistaknutijih FinTech trendova.
„Jedinstveni platni sistem u koji je otprilike 98 posto stanovnika Singapura priključeno, gdje imamo instant ili trenutne transakcije između korisnika ili između korisnika i biznisa ili biznisa i biznisa. A u zadnje vrijeme on se koristi i u prekograničnim slučajima kao što su naprimjer bilateralni odnosi sa Tajlandom, Indijom, Malezijom, a uskoro dolaze Filipini, Indonezija i druge zemlje.
Druga inicijativa je takozvani regulatorni sandbox. U tom ograničenom okruženju mlade fintech startup kompanije mogu da testiraju svoje nove proizvode, a da ne naprave neki veliki problem za ekosistem. I konačno treća inicijativa koja još nije lansirana je inicijativa digitalne valute centralne banke, takozvani digitalni Singapurski dolar. Sve je spremno, tehnologija je spremna, ljudski resursi su spremni i sada se čeka procjena da li se ona isplati ili ne, ali bitno je da je Singapur na cutting edge, odnosno u trendu i ispred ostalih država. To su sve stvari koje bi se mogle iskoristiti i upotrijebiti ne samo u Bosni i Hercegovini nego i na Balkanu i šire u zemljama u razvoju“, govori Hrnjić koji je osmislio „Viziju AI za Bosnu i Hercegovinu 2040.“
Azija je sadašnjost, i mi moramo kompanijama iz BiH da nađemo tržište na istoku, Emir Hrnjić za Forbes BiH
Šta donosi “Vizija AI za BiH 2040”
„Bosna, a i ostalo područje zapadnog Balkana, i šire, vrlo su pogodno tlo za razvoj tehnologija, kao što je umjetna tehnologija, iz više razloga. Prvo je naše nasljeđe obrazovnog sistema, gdje imamo jako veliki talent u inženjeringu, u IT sektoru, i sada možemo da ga preusmjerimo na umjetnu inteligenciju. Troškovi života u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama zapadnog Balkana u poređenju sa svjetskim metropolama su mnogo niži, i ja to poredim sa naprimjer Frankfurtom, Londonom, Hongkongom i Singapurom i samim time je i talent mnogo pristupačan. I, konačno, primijetio sam da su bosanske IT kompanije i AI kompanije skoro potpuno okrenute u plasiranju svojih proizvoda i servisa prema zapadnoj Evropi i sjevernoj Americi.
Razumijem to, i to je sasvim normalno, ali mi zaboravljamo Aziju, koja je budućnost, ustvari Azija je sadašnjost; Azija, Singapur, Tajwan, Kina, mnoge druge zemlje su jako plodno tlo i mi moramo kompanijama koje će ovdje da se razvijaju da im nađemo tržište na istoku“, ističe on,
Iako je njegova adresa kilometrima daleko, rodnu BiH i Sarajevo redovno posjećuje. Ove godine je učestvovao na Sarajevo Business Forumu. Svježa su sjećanja i danas na put od Sarajeva do Singapura.
„Dodiplomski studij sam završio u Maleziji, a nakon toga sam otišao u Ameriku gdje sam završio doktorat iz finansija, te sam počeo rati kao profesor finansija na univerzitetu Virginia Tech. Akademski,to je odličan univerzitet, ali u malom gradu koji se meni nije puno svidio, i onda sam u potrazi za dobrim univerzitetom u dobrom gradu završio na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru, prisječa se Hrnjić i dijeli s nama najvažmnije odlike obrazovnog sistema u ovoj dalekoj zemlji u Aziji.
Svijet ide tamo gdje će vrijedni ljudi da budu još bolji, jer će naučiti da koriste AI alatke, a oni koji nisu vrijedni, neće dobro proći, jer kao što je kazao jedan profesor na Harvardu – AI neće zamijeniti ljude, ali će ljudi koji koriste AI zamijeniti ljude koji je ne koriste, Emir Hrnjić za Forbes BiH
Obrazovni sistem u Singapuru
„Obrazovni sistem u Singapuru je jako razvijen, ljudi su nevjerovatno vrijedni. To ja nisam nigdje vidio, i to fasciniralo prve godine. Naprimjer u Americi kada je semestar i kada je tzv. mid-semester break (jedna sedmica usred semestra kada se ne ide u školu), kampus je pust. Nema nikoga. Svako je na nekim proslavama, na putovanju, na Florida ili bilo gdje…
U Singapuru nije tako. Te sedmice koja je bila pauza u semestru, svi su bili na univerzitetu. Tek sam stigao u zemlju i mislio sam da sam pomiješao datume, da nije to ta sedmica nego je sljedeća.Ne, to je ta sedmica i oni tu sedmicu koriste da uče. Postdiplomske studije su još mnogo interesantnije, na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru na dodiplomskim studijama 90% studenata mora biti iz Singapura. To je kvota koju nam je zadala vlada Singapura.
Na postdiplomskim studijama to je obrnuto; 90% studenata ili često i više, 95%, nekada i 100%, su iz drugih zemalja“, govori naš sagovornik.
Diversity (raznolikost) singapurskog studenskog tijela, na njega, priča nam, ostavlja poseban dojam.
„U razredu mi sjede ljudi iz Indije, Malezije, Indonezije, Tajlanda, Japana, Koreje, Kine, Australije. Često imamo mnogo studenata iz Evrope i iz Amerike. I to znanje koje ja dobijem kada predajem neke predmete, pogotovo na Executive MBA je nevjerovatno. Na Executive MBA mi primamo ljude koji imaju otprilike 15 do 20 godina radnog staža.
Gdje će biti primjena blockchain tehnologije
To su direktori, lideri, ljudi koji imaju vrlo bogato iskustvo i znanje. Predajem predmet Blockchain Applications in Finance, i osim mojih studenata imam i studente naših partner univerziteta, gdje svake godine imam dva studenta s Yale-a, dva iz Berkeleya, dva iz Oxforda, Kanade, Australije, Hongkonga, Kine.
Bogatstvo tog studenskog tijela je nešto što je neprocijenjivo“, kaže on.
O tome gdje će biti najveća primjena blockchain-a u narednoj deceniji, profesor Hrnjićpojašnjava: „Blockchain je tehnologija koja se često veže uz kriptovalute, ali treba razdvojiti te dvije stvari.
Kriptovalute su jedna stvar, blockchain tehnologija je druga stvar.Kriptovalute su na blockchain tehnologiji, to je tačno, ali postoji mnogo više stvari koje mogu biti na blockchain tehnologiji. Jedna stvar koja je vrlo interesantna je takozvana tokenizacija. Tokenizirati možemo sve. Možemo tokenizirati ovaj hotel, jer on možda ima jednog vlasnika, dva vlasnika, tri, ja to ne znam, ali njegova vrijednost „sjedi“ negdje u računovodstvenim knjigama. Mi sad možemo tokenizirati ovaj hotel, napraviti deset hiljada tokena i prodati raznim investitorima i šta time dobivamo? Dobivamo na likvidnosti. A, likvidnost u finansijama može dodati 15 do 20 posto vrijednosti na osnovnu vrijednost proizvoda. I tu je recimo po meni, nešto što ćemo vidjeti u budućnosti – tokenizaciju koja će da promijeni takozvano vlasništvo mnogih zgrada ili kompanija u svijetu.“
Kuda ide svijet
Kao neko ko je obogaćivao svoja iskustva u globalnim centrima znanja i tehnološkoh promjena, prognoze našeg sagovornika o pravcu u kojem se svijet kreće i kada je riječ o politici, sigurnosti i finansijama, čine s e veoma vrijednim.
„Nisam stručnjak za politiku i sigurnost, tu sam vrlo skeptičan i malo me i strah kuda ide svijet, jer imamo jednu administraciju u Americi koja je u najmanju ruku čudna i drugačija od prijašnjih administracija. Ali, s druge strane kao optimista, mogu samo reći – pa možda je ovo sada prilika da se neke druge stvari dešavaju. Što se tiče ekonomije, svijet je dugo išao prema globalizaciji koja je fenomenalna sa stajališta globalne ekonomije, međutim neki segmenti društva u toj globalizaciji nisu baš dobro prošli. I sada se pojavio gnjev onih koje globalizacija nije tretirala baš najbolje. Pobornik sam globalizacije, mislim da je dobra i mislim da se svi trebamo specijalizirati, i situacija je takva, mi moramo ići dalje.
Gdje ide svijet u ekonomskom i tehnološkom smislu? Ide tamo gdje će vrijedni ljudi da budu još bolji, jer će naučiti da koriste AI alatke, a oni koji nisu vrijedni, neće dobro proći, jer pitali su jednog profesora na Harvardu da li će AI, umjetna inteligencija, zamijeniti ljude. A, on je kratko odgovorio: „Ne, ali će ljudi koji koriste AI zamijeniti ljude koji ne koriste AI.“ Ja to zaista tako mislim i mislim da je svima nama krajnije vrijeme da se time počnemo baviti“, kaže Hrnjić na kraju razgovora.
