Financial Times: Može li umjetna inteligencija da zamijeni novinare
Mediji tragaju za alatima umjetne inteligencije (AI) kako bi smanjili troškove i dopunili sadržaje, ali je uprkos tehnološkom napretku malo vjerovatno da će AI zamijeniti ljude na poslovima u kojima su potrebne nijanse, piše Financial Times.
List navodi da je malo vjerovatno da će umjetna inteligencija (AI) koja se brzo razvija u potpunosti zamijeniti tradicionalne medije i novinare, ali će, kako se predviđa, u velikoj mjeri uticati na odgovornosti i posao novinara, emitera, kreativaca i oglašivača, donoseći toliko željenu brzinu i efikasnost.
AI postaje dostupna upravo u trenutku kada su medijske kompanije, posebno novinske kuće, prinuđene na stezanje kaiša i masovna otpuštanja pošto je rast kompanija za digitalno oglašavanje kao što su Meta i Google uticao na globalni pad u prihodima novinskih grupa.
Čini se da mnogi vide tehnologiju kao rješenje: medijske grupe povećavaju investicije u umjetnu inteligenciju čak i kada su primorane da smanjuju troškove. U 2022. godini, globalno tržište umjetne inteligencije u medijima i zabavi procjenjeno je na skoro 15 milijardi dolara i predviđeno je da će rasti sa kombinovanom godišnjom stopom rasta od 18,4 odsto između 2023. i 2030. godine, navodi Grand View Research.
Michael Sally, partner u britanskoj advokatskoj firmi TLT, kaže da medijske kompanije koriste AI alate kako bi se istakle i ostale relevantne na tržištu koje se stalno mijenja.
U medijima, glavni slučajevi upotrebe AI uključuju generisanje teksta i slika, kao i uređivanje i istraživanje uz pomoć umjetne inteligencije, navodi FT.
Stručnjaci sugerišu da će se najčešće koristiti za optimizaciju proizvodnih procesa i preuzimanje napornih zadataka, na primjer identifikovanje glavnih tačaka članka radi pisanja naslova ili korištenje tehnologije pretvaranja govora u tekst kako bi se uštedjelo vrijeme u pisanju, titlovanju, prevođenju.
„Poslovi za koje je veća vjerovatnoća da će ih obavljati AI uključuju poslove uređivanja i pisanja tekstova, pošto je generativna umjetna inteligencija već relativno jaka u ovim domenima“, sugeriše Ravit Dotan, savjetnik za etiku i istraživač AI.
U međuvremenu, dodaje list, razvoj generativne umjetne inteligencije i sve moćniji veliki jezički modeli (LLM) koji, između ostalog, mogu da generišu tekst iz ogromnih skupova podataka, znače da su neke medijske kuće istražile generisanje i distribuciju uz pomoć umjetne inteligencije. Takvo „automatizovano novinarstvo“ ima potencijal da poremeti tradicionalnu ulogu novinara.
„AI se već uveliko koristi kada je u pitanju pisanje članaka“, kaže Oliver Lok iz londonske advokatske kancelarije Farrer & Co. On ukazuje na članke koje je objavio Sports Illustrated. U slučajevima kada su strukturirani podaci dostupni – na primjer, sa sportskim statistikama ili finansijskim rezultatima – AI može lako da transformiše ovo u narativ vijesti, kaže Danijel Čazen iz Verbita, video i audio transkriptora zasnovanog na umjetnoj inteligenciji.
Međutim, tamo gdje je potrebno prikupljanje vijesti na terenu ili složenije i nijansirano pripovjedanje priča, umjetna inteligencija je nesavršeno rješenje – može da pomogne prije nego da zamijeni postojeće uloge.
Rajvinder Jagdev, partner u specijalizovanoj firmi za sporove u oblasti intelektualne svojine Pauel Džilbert LLP (Powell Gilbert LLP), citira segment koji je nedavno emitovao Skaj njuz (Sky News) gdje je reporter pokušao da koristi generativnu AI alatku za planiranje, pisanje scenarija i kreiranje TV vijesti: kvalitet je bio slab i bio je potreban tim novinara da završi posao.
Jagdev vjeruje da će „kratkoročno do srednjoročno“ alati umjetne inteligencije vjerovatno biti korišteni da dopune postojeće tokove posla, a ne da rade nezavisno kao „robo-novinari“, ali se do toga može stići u budućnosti.
U stvaranju filmova, igricama i reklamiranju, generativna AI je sve prisutnija u kreativnim procesima. Takođe se sve više koristi za poboljšanje korisničkog iskustva, davanje personalizovanih preporuka za vijesti ili, u oglašavanju, pomažući da se oglasi prikažu u pravo vrijeme pravom korisniku.
Meta i Google već nude alate koji mogu pomoći trgovcima da generišu i bolje usmjeravaju oglase na korisnike društvenih medija u realnom vremenu. Postoji bojazan da bi to moglo da smanji ili eliminiše potrebu za reklamnim kreativcima, kao i za zaposlenima u agencijama koji daju savjete kako da efikasno postavite oglase.
„Zamislite nivo personalizacije sličan TikTok-u, ali proširen na širi spektar vertikala i industrija“, kaže Džoel Helemark (Joel Hellermark), osnivač i izvršni direktor AI kopilota i platforme za učenje Sana.
Ali implementacija AI u medijima i dalje se suočava sa mnogim izazovima. Generativna AI tehnologija ostaje sklona „halucinacijama“ – generisanju netačnih ili lažnih informacija.
Korištenje zastarjelih ili pristrasnih banaka podataka za obuku LLM može produbiti potencijal za dezinformacije. Alati umjetne inteligencije se takođe mogu namjerno koristiti na zlonamjeran način da bi se kreirali lažni video snimci ljudi ili da bi se manipulisalo mišljenjem.
