Dilema američkih dronova: Zašto najnaprednija vojska na svijetu kasni u modernom ratu

Budućnost ratovanja sve više liči na igranje video igrica. Vojnici na vojnoj bazi u Teksasu prošlog mjeseca stavili su VR naočale, a prstima upravljali džojstikom u dlanu. Mali dron je zujao i uzletio kao odgovor.

Američki vojnici iz 6-1 Konjičkog puka, pripadnici Višenamjenske izviđačke kompanije u Fort Blissu u El Pasu, trenirali su upravljanje malim kvadkopterima — vrstom dronova koji danas dominiraju ratnim zonama u Ukrajini i sve su češći izbor boraca širom svijeta.

S eksplozivom pričvršćenim na njega, dron koji košta manje od 1000 dolara može uništiti tenk vrijedan milione.

Za američku vojsku to je problem. Dok su njihova velika oružja — lovački avioni, tenkovi, precizne vođene rakete — tehnološki sofisticirani, oni su često nepripremljeni za masovnu proizvodnju jeftinih i malih sistema poput dronova.

Ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je razvoj ratovanja dronovima toliko da je SAD, sa jednom od najmodernijih vojski i industrije na svijetu, počeo kasniti.

Većina američkih vojnika nema potrebna znanja za borbu koristeći bespilotne sisteme. Zvaničnici odbrane sada se žure da sustignu razvoj.

U julu je ministar odbrane Pete Hegseth poslao memo visokim komandantima sa ciljem ubrzavanja usvajanja dronova u američkoj vojsci. U posljednje vrijeme, američki vojnici prave i 3D štampaju dronove, trenirajući se na simulatorima nalik video igrama kako bi naučili upravljati malim sistemima kroz prozore, oko ćoškova ili u neprijateljski tenk.

„Ovo nije problem sutrašnjice. Ovo je problem danas,“ rekao je general-major Curt Taylor, komandant 1. oklopne divizije američke vojske na konferenciji u Njemačkoj u julu. „Prvi sukob narednog rata sadržavat će više dronova nego što smo ikada vidjeli.“

Učenje iz Ukrajine

Iako se vojne jedinice trude da se prilagode, SAD se i dalje suočavaju sa poteškoćama u proizvodnji dronova na nivou zemalja poput Kine. Ključni problem je što američko oružje ne može koristiti kineske dijelove zbog sigurnosnih razloga, a domaće alternative su znatno skuplje.

Ukrajina nudi pomoć u proizvodnji dronova, nastojeći učvrstiti veze sa Washingtonom za svoju buduću sigurnost. Iako je SAD poslao milijarde oružja Ukrajini, Kijev sada želi nešto vratiti.

Tokom posjete Bijeloj kući prošlog mjeseca, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je tadašnjem predsjedniku Donaldu Trumpu dogovor vrijedan 50 milijardi dolara o zajedničkoj proizvodnji i snabdijevanju dronovima. Program, koji još nije finaliziran, predviđa isporuku 10 miliona bespilotnih sistema godišnje tokom pet godina.

„U posljednjih šest mjeseci došlo je do radikalne promjene u percepciji rada dronova i razvoja industrije,“ rekao je zamjenik premijera Ukrajine Mihajlo Fedorov, koji je predvodio ukrajinske napore u kupovini i masovnoj proizvodnji dronova tokom rata.

Fedorov je istakao porast potražnje za ukrajinskim podacima sa dronova — desetine hiljada video snimaka uspješnih udara na opremu, osoblje i objekte koje zemlje i odbrambene kompanije koriste za treniranje vještačke inteligencije.

„Ovo je geopolitička karta koju će naš predsjednik pažljivo upotrijebiti,“ rekao je Fedorov. „Pružaćemo kvalitetne dronove, kvalitetne podatke i ekspertizu, a zauzvrat dobijati dodatnu sigurnosnu pomoć.“

Dron za svakog vojnika

Na konferenciji u Vajsbadu, Njemačka, ukrajinski vojnici su otvoreno istakli koliko NATO treba uložiti u dronove. Major Robert „Madjar“ Brovdi, komandant Ukrajinskih snaga za bespilotne sisteme, izjavio je da nema „ni jednog tenka na cesti“ koji može preživjeti FPV dronove — dronove sa prvom-personskom kamerom.

Major general Volodimir Horbatjuk, zamjenik šefa Generalštaba Ukrajine, naglasio je da, iako su artiljerija i protutenkovske rakete ključni, oko 80% uspješnih udara Ukrajine dolazi od dronova.

Američki zvaničnici dijele isti stav. Memorandum Petea Hegsetha iz jula pružio je komandantima „zeleno svjetlo“ da se brže kreću ka usvajanju dronova, sa naglaskom da ne treba izbjegavati rizik.

„Tehnologija dronova napreduje toliko brzo da je naš najveći rizik izbjegavanje rizika,“ napisao je Hegseth.

Prvi koraci na terenu

Trening u Fort Blissu počinje u učionici gdje vojnici uče praviti vlastite dronove — neophodno znanje da se dron može popraviti na terenu. Zatim prelaze na simulatore koji liče na video igrice.

Nakon toga, treniraju u „FPV teretani“ — poligonu sa vještačkim preprekama poput visećih guma, vrata i kartonskog modela neprijateljskog oklopnog vozila.

Trening se proširuje i na druge vojne baze u Evropi i SAD-u, a cilj je da svaka jedinica dobije svoje bespilotne sisteme do 2026. godine.

Cilj je da vojnici tretiraju dron kao lično oružje, radio, noćne naočale ili ručnu bombu — kao nezaobilazni dio opreme.

Većina dronova koje koriste ukrajinski vojnici na prvim linijama ratne zone proizvodi se u Ukrajini. U početnim mjesecima rata, SAD je isporučio oko 100 taktičkih dronova Switchblade ukrajinskim elitnim jedinicama.

Međutim, zbog problema sa ruskim elektronskim ratovanjem, Ukrajinci su tražili efikasnije alternative.

U ratu između Ukrajine i Rusije vodi se tehnološki arms race, gdje kompanije u Ukrajini imaju prednost jer su u direktnom kontaktu sa vojnicima na terenu.