Banke u BiH ostvarile rekordnu dobit od povećanih naknada i provizija, hoće li ih sada smanjiti kada im kamatni prihodi rastu? Lučić: Teško!
U Bosni i Hercegovini, zarada banaka od naknada i provizija predstavlja značajan dio njihovih prihoda. Ove naknade i provizije uključuju različite vrste usluga koje banke pružaju svojim klijentima, kao što su vođenje računa, transakcije, izdavanje kartica, kreditne i debitne operacije, kao i razne druge finansijske usluge. Preciznije, na stranicama svih banaka u BiH pronaći ćete iste podatke, tarifne naknade za usluge u poslovanju sa fizičkim licima obuhvataju: račune, platni promet, kartično poslovanje, ostale transakcijske proizvode kao što su internet bankarstvo, mobilno bankarstvo, trajni nalozi kao i e-uplatnice), štedno ulagačke proizvode, kreditne proizvode te ostale naknade.
Dobit banaka
Dobit banaka, konkretno u Federaciji BiH u 2023. godini, bila je tolika da su o njoj pisali i mediji u susjedstvu. Poslovni dnevnik iz Hrvatske tako 01. januara 2024. godine donosi tekst pod naslovom „Rekordna dobit banaka u susjedstvu“, gdje u tekstu navodi, oslanjajući se na izvještaj Agencije za bankarstvo FBiH kako su banke u Federaciji BiH u prva tri kvartala ostvarile rekordnu neto dobit od 432,7 miliona KM.
Dobit je u odnosu na isto razdoblje prošle godine bila veća za 137,6 miliona KM ili za 46,6 posto. Ukupni prihodi banaka u razdoblju januar – septembar iznosili su 1,16 milijardi KM i veći su za 166,3 miliona KM ili 16,7 posto u odnosu na devet mjeseci prošle godine, dok su ukupni rashodi iznosili 717,95 miliona KM i veći su za 17,3 miliona KM ili 2,5 posto u odnosu na tri kvartala 2022. godine.
Prihodi od kamata na kredite porasli su za 58 miliona maraka, zbog povećanja kreditnog portfelja banaka u Federaciji BiH i konverzije promjenjive kamatne stope u fiksnu. Naknade za obavljene bankarske usluge povećane su za 18 miliona maraka.
Na kraju 2023. godine, banke u FBiH ostvarile su neto dobit od 520 miliona KM, dok im je ukupan prihod iznosio milijardu i 485 miliona KM, od čega 915,4 miliona KM otpada na prihode od kamata i sličnih prihoda, dok su najveću zaradu u sektoru operativnih prihoda ostvarili na ime naknada za izvršene usluge.
Bankarski sektor u RS-u je zabilježio rast prihoda od kamata i sličnih prihoda za 24 posto. Podaci sa Banjalučke berze su pokazali da su banke u entitetu RS za 2023. godinu prijavile dobit od 189,1 milion KM, što je za 50 miliona KM više profita u odnosu na godinu ranije.
Dobit banaka u FBiH nastavlja rasti i u 2024. godini. U prvom kvartalu ona je porasla za 29 posto u odnosu na isti period prošle godine (ostvarena neto dobit od 174,3 miliona KM). Prihodi od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi iznosili su na kraju prvog kvartala 247,4 miliona KM i čine 73,1 posto prihoda, dok su prihodi od naknada i provizija bili 127,5 miliona KM.
O rastu nekamatonosnih prihoda razgovarali smo sa ekonomistom Bojanom Lučićem koji je pojasnio kako se rast ovih prihoda odvijao posljednjih godina, kao i koliko je izgledno da cijena naknada bude smanjena.
„Bankarski sektor se teško odriče profita i rezultata. Ukoliko nisu u mogućnosti iz bilo kog razloga da ostvare zaradu iz svog osnovnog posla onda će da pribjegnu alternativnim metodama. Posljednjih godina je aktuelan trend rasta nekamatonosnih prihoda, jer su prihodi od kamata bili jako niski. Uglavnom kao posljedica vezanosti kredita za EURIBOR koji je bio na nevjerovatno niskim nivoima i u periodima do korone uglavnom se tretirao kao nulta vrijednost. Ugovori koje su banke potpisivale sa klijentima uglavnom su sadržale fiksni dio kredita + EURIBor, ali kako je on bio nula, kamatne stope su bile jako niske i samim tim prihodi su bili značajno sniženi. U borbi za zadržavanje profita i rasta banaka pribjegavalo se različitim metodama: rast naknada, provizija, povećanje ili uvođenje dodatnih troškova prilikom pologa pazara ili provizija po osnovu vođenja računa i slično“, pojašnjava Lučić za Forbes BiH.
Teško je očekivati smanjenje ili ukidanje nekih tarifa
Teško je povjerovati, naglašava on, da će doći do smanjenja ili ukidanja nekih tarifa, a da to ne bude na neki način nametnuto od strane regulatornih tijela.
„Jednom kada se uvedu neke dodatne naknade ili provizije i kada budu praćene od strane cjelokupnog bankarskog sektora, jako je teško očekivati da budu ukinute. Taj dio prihoda počne da se računa i uključuje se u budžetske projekcije za narednu godinu, a banke se veoma teško odriču dodatnog profita“, govori on i dodaje:
„Ono što ide u prilog u posljednjoj godini jeste da su ukupni prihodi bankarskog sektora povećani u odnosu na prošlu godinu. Rastu prihoda i dobiti banaka najviše su doprinijeli neto kamatni prihodi koji su iznosili 557,6 miliona KM i imali su rast od 33,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ovo je rezultat rasta kamatnih stopa na kredite na talasu monetarnog zaoštravanja u EU a koje su primijenile i banke u BiH, kako na postojeće kredite s promijenjivom kamatom vezane za Euribor, tako i na nove kredite. Dijelom je to rezultat i konverzije kredita sa promjenivom na kredite s fiksnom kamatnom stopom (koje su u pravilu veće), čemu je pribjegao značajan broj klijenata. Kamatni prihodi ponovo postaju dominanatan izvor prihoda banaka, i nakon dugog niza godina vratili su se na nivo iznad 60 posto u ukupnom prihodu“, zaljučuje Lučić.
