Počeo klimatski summit COP28: Stotine miliona dolara za borbu protiv klimatskih promjena u tijesnoj utrci spašavanja planete

Samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama počeo je ovog četvrtka u Dubaiju s pozitivnim vijestima kada su delegati usvojili novi fond za pomoć siromašnim zemljama kako bi se lakše nosile s globalnom katastrofom koja prevazilazi njihove lokalne budžete u borbi protiv neizbježnih klimatskih promjena. 

Predsjednik COP28, Sultan al-Jaber, rekao je da je odluka poslala “pozitivan signal svijetu i našem radu u Dubaiju”.

Prilikom osnivanja fonda prvog dana dvosedmične konferencije COP28, delegati su otvorili vrata vladama da objave i svoje planirane doprinose. I nekoliko njih je to i učinilo, započevši s nizom obećanja za koje su se zemlje nadale da će ostvariti značajnu kvotu, uključujući 100 miliona dolara od Ujedinjenih Arapskih Emirata domaćina COP28, još 100 miliona od Njemačke, najmanje 51 miliona od Britanije, 17,5 miliona od Sjedinjenih Država i 10 miliona dolara od Japana.

Dogovor je usvojen odmah nakon ceremonije otvaranja COP28, izazvavši ovacije delegata.

Predstavnici razvijenih zemalja i zemalja u razvoju pažljivo su izradili sporazum tokom pregovora ove godineOvaj fond za pomoć ranjivim nacijama ima namjenu da se izbore s troškovima štete uzrokovane klimom od suše, požara i poplava.

Američki izaslanik za klimu, John Kerry, također je najavio da će njegova zemlja uložiti 17,5 miliona dolara u fond, “kako bi pomogla ranjivim zemljama da odgovore na uticaje. Ali također očekujemo da će ovaj fond brzo početi s radom”, rekao je Kerry.

Tokom klimatske konferencije Ujedinjenih naroda u Dubaiju, svjetske vlade se pripremaju za maratonske pregovore o tome hoće li se po prvi put dogovoriti da se postupno ukine svjetska upotreba uglja, nafte i plina koji emituju CO2, glavnog izvora emisija zagrijavanja. Godišnji globalni pregovori o klimi u toku su u četvrtak u Dubaiju u pozadini narušenog globalnog jedinstva i zabrinutosti zbog uticaja industrije fosilnih goriva dok se zemlje suočavaju sa sve užim vremenskim okvirom kako bi skrenule planetu sa njenog katastrofalnog puta.

Za Konferenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, poznatu ove godine kao COP28, ulozi su visoki – kao i kontroverze, s obzirom na to da su naftom bogati Ujedinjeni Arapski Emirati domaćini. 

Šta očekivati od govora svjetskih lidera na COP28

Planirano je da se više od 100 svjetskih lidera obrati na samitu u petak i subotu. Njihova obraćanja će biti prilika da istaknu svoja postignuća, otkriju nova obećanja i prenesu svoje prioritete za pregovore.

Prva dva govornika u petak su šeik Mohammed bin Zayed Al Nahyan, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, i saudijski prestolonasljednik princ Mohammed bin Salman, prema listi koju je objavila Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama. Dvojica muškaraca, koji potiču iz zaljevskih naftnih država, mogli bi signalizirati da će nastojati blokirati jezik o postupnom ukidanju fosilnih goriva u bilo kojem konačnom sporazumu.

Predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva vjerovatno će pozvati na poništavanje krčenja šuma u Amazonu. A premijerka Barbadosa Mia Mottley, koja će govoriti u subotu, vjerovatno će se zalagati za reformu Svjetske banke i drugih finansijskih institucija kako bi one osigurale više sredstava u borbi protiv klimatskih promjena. 

Klimatska kriza i otkucavanje sata

Klimatske promjene ubrzavaju ka katastrofi. Sljedeća decenija je ključna, kaže Komisija UN-a. Novi izvještaj ukazuje na to da je još uvijek moguće održati globalno zagrijavanje na relativno sigurnim nivoima, ali će za to biti potrebna globalna saradnja, milijarde dolara i velike promjene.

Zemlja će vjerovatno preći kritični prag prosječnog globalnog zagrijavanja u narednoj deceniji, a nacije će morati odmah i drastično da se odmaknu od fosilnih goriva kako bi spriječile da se planeta opasno pregrije iznad tog nivoa, navodi se u velikom novom izvještaju objavljenom ove sedmice. 

Izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene, tijela eksperata koje su sazvale Ujedinjene nacije, nudi do sada najsveobuhvatnije razumijevanje načina na koje se planeta mijenja. U njemu se kaže da se procjenjuje da će globalne prosječne temperature porasti za 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa negdje oko “prve polovine 2030-ih”, dok se ne vidi kraj upotrebi uglja, nafte i prirodnog gasa.

Taj broj ima poseban značaj u globalnoj klimatskoj politici: prema Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, gotovo svaka nacija pristala je da „nastavi napore“ da se globalno zagrijavanje zadrži na 1,5 stepeni Celzijusa. Nakon te tačke, kažu naučnici, čovječanstvu je znatno teže podnijeti posljedice katastrofalnih toplotnih talasa, poplava, suša, neuspjelih usjeva i izumiranja vrsta.

Ali Zemlja se već zagrijala u prosjeku za 1,1 stepen Celzijusa od industrijskog doba, a s obzirom da su globalne emisije fosilnih goriva prošle godine postavile rekorde, taj cilj brzo izmiče iz dosega. COP28 bi trebao donijeti nova rješenja, no skepticizam postoji. Nakon COP27 i COP26 u Glasgowu, sve je ostalo samo slovo na papiru.