Najmoćnije žene svijeta 2025. prema Forbesu: Gdje žene imaju stvarnu moć?
Moć se koncentrira tamo gdje se svijet ponovo gradi. Ovogodišnja Forbesova lista 100 najmoćnijih žena svijeta prikazuje žene u samom centru, koje upravljaju kapitalom ključnim za razvoj AI-ja, vode lance snabdijevanja oko kojih se države takmiče, te stabilizuju institucije pod historijskim pritiskom. U međusobno povezanom sistemu, njihove odluke određuju koje zemlje i korporacije zadržavaju stratešku prednost, a koje zaostaju. Ipak, iako raspolažu moći u dosad neviđenom obimu, pristup najvišim nivoima ostaje ograničen. Ova lista otkriva i gdje žene drže moć i gdje ona prestaje.
U tehnologiji, moć žena se koncentrira na najkritičnijim tačkama. Vještačka inteligencija je pokrenula najveću infrastrukturnu izgradnju u modernoj korporativnoj historiji, više od 400 milijardi USD godišnje potrošnje među S&P 500 tehnološkim kompanijama, a moć je migrirala prema onima koje kontrolišu taj kapacitet. Lisa Su, izvršna direktorica AMD-a, upravlja uskim grlom u proizvodnji čipova koje određuje tempo globalnog AI ekosistema. Njene odluke utiču na to mogu li kompanije koje razvijaju napredni AI ispuniti očekivanja investitora i vlada.
Slična koncentracija autoriteta postoji i u četiri od „Veličanstvenih sedam“, najvećih američkih tehnoloških divova čija skala pokreće globalna tržišta i određuje pravac tehnološkog napretka. Ruth Porat predsjednica i glavna investicijska direktorica Alphabet-a, te glavne finansijske direktorice Colette Kress iz Nvidie, Susan Li iz Mete i Amy Hood iz Microsofta nadgledaju više od 8 biliona USD ukupne tržišne vrijednosti. Njihove odluke određuju tempo širenja AI-ja, njegovu brzinu, smjer i stabilnost u sljedećoj deceniji.
Kako se AI utrka ubrzava, suosnivačica i predsjednica Anthropica, Daniela Amodei, postala je milijarderka kada je njena kompanija dostigla valuaciju od 183 milijarde USD, jedna od rijetkih žena koje drže i osnivački udio i izvršnu moć u AI kompaniji na samoj granici tehnologije. Sarah Friar, glavna finansijska direktorica OpenAI-a, upravlja kapitalom u kompaniji koja je pokrenula čitavu trku. Udio u vlasništvu stvara značajno bogatstvo za žene koje dođu do takvih pozicija, ali pristup tim pozicijama, naročito u osnivačkim ulogama i dalje je ograničen.
Politička moć pokazuje kako je tehnološka infrastruktura postala pitanje nacionalnog opstanka. Sanae Takaichi postala je prva premijerka Japana u oktobru, upravljajući ekonomijom od 4,2 biliona USD u trenutku kada se odbrambene promjene i demografski pritisci prepliću. Sve te odluke oblikovat će odnose moći u Istočnoj Aziji i globalnu stabilnost proizvodnje.
Ovaj obrazac se proteže kontinentima koji prolaze kroz strukturne promjene: predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i čelnica Evropske centralne banke Christine Lagarde upravljaju evropskim krizama u kojima energija, odbrana i monetarna politika određuju hoće li se kontinent ujediniti ili podijeliti. Preusmjeravanje proizvodnje stavlja meksičku predsjednicu Claudiju Sheinbaum u centar transformacije industrije Sjeverne Amerike. Potraga za rijetkim mineralima podiže lidere poput Netumbo Nandi-Ndaitwah, premijerke Namibije, države koja je bogata resursima. Žene vode samo 3 od 25 najvećih svjetskih ekonomija, ali stoje na prelomnim tačkama koje će odrediti geopolitički poredak.
Finansije predstavljaju drugačiji oblik uticaja. Jane Fraser, izvršna direktorica i predsjednica Citija, konsolidovala je autoritet tokom perioda restrukturiranja i nestabilnosti. Tan Su Shan je izvršna direktorica DBS-a, oblikujući pristup kreditima u jednoj od najbrže rastućih regija svijeta. Tarciana Medeiros, predsjednica i izvršna direktorica Banco do Brasil, nadgleda instituciju koja podržava veliki dio poljoprivredne ekonomije Latinske Amerike i njen izvozni motor. Ove žene određuju da li kapital teče ili stagnira, odluka koja direktno utiče na to hoće li ekonomije rasti ili se skupljati.
U industriji, žene upravljaju infrastrukturom na koju se vlade oslanjaju, ali je ne mogu same voditi. Gwynne Shotwell iz SpaceX-a, održava sisteme koji stoje iza odbrane i globalne povezanosti. Lista bilježi i nedovoljno prepoznatu promjenu: kulturni uticaj postaje ekonomska sila. Kim Kardashian, nova na listi, prikupila je 225 miliona USD za Skims uz valuaciju od 5 milijardi, te pokrenula NikeSKIMS s Nikeom, pokazujući kako se kulturni uticaj može skalirati poput globalnog brenda. A žene iz Netflixovog KPop Demon Hunters imaju bazu fanova koja prelazi tradicionalne granice godina, spola i države, dominirajući kulturnim trenutkom 2025. One uspijevaju iz istog razloga kao i ostale na listi: imaju direktnu kontrolu nad svojom publikom.
Ovogodišnja lista otkriva ključnu istinu: žene upravljaju sistemima koji će oblikovati narednu deceniju, ali najviši nivoi moći ostaju selektivno zatvoreni. Njihov uticaj je dubok, strukturalan i globalan, ali arhitektura kontrole još ne prati njihov stvarni doprinos. Da li će se svijet kretati ka istinski podijeljenom liderstvu ili će se i dalje oslanjati na žene da stabilizuju institucije koje ne upravljaju u potpunosti, odredit će naredno poglavlje moći.
Moira Forbes
