Prosječan građanin Evrope godišnje kupi 19 kilograma odjeće, obuće i tekstila – kako trošiti manje, a živjeti bolje

Živimo u vremenu gdje se vrijednost mjeri brojem stvari koje posjedujemo, cijenom odjeće koju nosimo i sposobnošću da pokažemo drugima koliko imamo. Konzumerizam, ta nemilosrdna potraga za “još malo”, obećava nam sreću iza svakog ugla, sa sljedećom kupovinom i sljedećim trendom.

Ali radost brzo blijedi, ostavljajući nas zarobljene u beskrajnom ciklusu želje i razočarenja, sa pretrpanim domovima, praznim novčanicima i rastrojenim umovima. Ipak, sve više ljudi širom svijeta otkriva drukčiji put – minimalizam, filozofiju koja nudi nešto što novac ne može kupiti: slobodu, smisao i pravo zadovoljstvo.

Prema podacima Statiste, prosječan građanin Evrope godišnje kupi oko 19 kilograma odjeće, obuće i tekstila, dovoljno da se napuni veliki kofer i pritom potroši između 600 i 782 eura, što u prosjeku znači 42 komada odjeće godišnje.

Ukupna potrošnja u EU samo 2021. godine iznosila je nevjerovatnih 245,65 milijardi eura, prema izvještaju EEA „Cirkularna ekonomija tekstilnog lanca vrijednosti EU u brojevima”.

Situacija u Americi nije ništa bolja. Prosječan Amerikanac godišnje baci čak 37 kilograma odjeće, dok potrošači troše prosječno 1,434 dolara po domaćinstvu na odjeću i obuću. Od ukupnih 11 do 17 miliona tona tekstilnog otpada u SAD-u, samo 2,5 miliona tona se reciklira, dok čak 11,3 miliona tona završi na deponijama.

U eri ovako pretjerane potrošnje, sve više ljudi bira drugi put. Minimalizam, životni stil zasnovan na posjedovanju i trošenju manje materijalnih dobara, s naglaskom na kvalitet umjesto količine, te nudi oslobađanje kako fizičkog tako i mentalnog prostora.

U srcu minimalizma je namjerno življenje, svjesnost i davanje prioriteta iskustvima i ličnom rastu, a ne gomilanju stvari, a The Simplicity Habit donosi konkretne načine kako ga postići.

Vrednovanje iskustava umjesto stvari

Prosječna osoba provodi tri sata dnevno gledajući televiziju i obično posjeduje više od jednog TV-a. Ali, da li vam zaista treba televizor u svakoj prostoriji?

Kada se posvetite životu sa manje, počinjete da cijenite nematerijalne stvari. Najnoviji flatscreen televizor više ne može da se poredi sa stvaranjem uspomena sa prijateljima i porodicom, isprobavanjem nečeg novog ili upuštanjem u avanture.

Vaša nova perspektiva kupovine vodi vas ka sticanju iskustava umjesto novih stvari. Minimalistički način razmišljanja kaže da postoje bolje stvari koje možete uraditi sa svojim novcem nego trošiti ga na još više stvari.

Izbjegavanje kupovine nepotrebnih stvari

Skoro 51% generacije Z i 43% milenijalaca kažu da su ih društvene mreže navele da kupuju stvari koje si ne mogu priuštiti. Količina reklama kojima su ljudi svakodnevno izloženi također ih podstiče da
kupuju nepotrebne stvari.

Sa minimalističkim načinom razmišljanja, kupujete sa namjerom, odlučujući šta pripada vašem prostoru umjesto da jednostavno ispunjavate svoju potrebu za nečim novim. Kupovine se pažljivo planiraju na osnovu njihovog kvaliteta i vrijednosti za vaš život.

Namjerna kupovina je proces koji zahtijeva pravi napor. Ne možete očekivati da ćete prekinuti naviku preko noći. Ali tokom vremena i sa praksom možete značajno smanjiti nered i uštedjeti više novca. Jednostavno življenje u konzumerističkoj kulturi neće uvijek biti lako, ali možete pronaći veće zadovoljstvo fokusirajući se na stvari koje zaista imaju značaj.

Oslobađanje od nereda kako bi se smanjio stres

Vrijeme je da se riješite nereda ako vam ormar i fioke preplavljuju odjeće koju više ne nosite. Slično tome, možda imate stvari naslаgane na komodama i radnim površinama ili spakovane u kutijama.

Organizovani nered, ipak, nije življenje sa manje. Da biste živjeli jednostavnije, važno je osloboditi se viška.

Počnite čišćenje metodično prolazeći kroz svaku prostoriju u vašem domu. Napravite tri odvojene gomile, zadržati, baciti i donirati i vratite samo ono što vam treba i što zaista volite.

Oslobađanje od nereda oslobađa prostor i smanjuje stres, dok zagušen život vodi do prekomjerne stimulacije. Minimalisti izbjegavaju zamjenu ovih stvari novim.

Težnja ka finansijskoj slobodi

Primarni razlog da prihvatite minimalizam je postizanje finansijske slobode. Minimalno življenje vam omogućava da štedite novac za važnije stvari, kao što su dom ili penzija.

Da li vam je zaista potrebno da pijete kafu vani svaki dan i da jedete vani? Da li vam treba dupli set odjeće?

Ovo su vrste pitanja koja biste trebali sebi postaviti dok prelazite na minimalistički stil života. Preispitujte svoje motivacije. Trošenje samo neophodnog minimuma na osnovne stvari, kiriju, režije, namirnice, gorivo i zdravstvenu zaštitu je u redu, ali ostavite ostatak na svojim računima. Možda ćete biti šokirani koliko možete uštedjeti jednostavnim životom.

Prestanite da se poredite sa drugima

Stav “drži korak sa komšijama” još nije učinio ništa za vašu štednju ili sposobnost da priuštite ono čemu težite.

Minimalisti ne dopuštaju poređenju da im ukrade radost i daju sve od sebe da izbjegnu poređenje onoga što imaju sa svojim komšijama, prijateljima ili porodicom. Navike trošenja drugih ljudi i ono što oni posjeduju nemaju nikakve veze sa vama.

Donesitе svjesnu odluku da ne dozvolite da njihove velike kupovine utječu na vas na bilo koji način, ovo se odnosi i na kupovinu kuće.

Posjedovanje stana ili kuće jeste pozitivno, ali zašto biste morali imati rezidenciju od 195 kvadrata ako pokušavate živjeti sa manje? Tražite udobnost i zadovoljstvo u manjem prostoru koji će i dalje adekvatno zadovoljiti vaše potrebe.

Fokusiranje na važnije stvari

Možete kupovati nove uređaje, pratiti najnovije trendove i pokušavati da nadmašite sve ostale, ali nikada nećete posjedovati dovoljno stvari da vas učine sretnima.

Oni koji su usvojili minimalistički način razmišljanja razumiju da novac ne može kupiti sve i da u životu postoji više od stvari.

Naprimjer, kvalitetno vrijeme provedeno sa prijateljima ili volontiranje u vašoj zajednici će vas više zadovoljiti, a ne koštaju ništa. Slično tome, sve dok imate krov nad glavom, da li je važno da li je to kuća?

Promjena vaše perspektive i davanje prioriteta važnijim stvarima sprečava konzumerizam da preuzme kontrolu nad vašim životom.

Minimalizam je o pronalaženju zadovoljstva sa onim što već imate umjesto stalne težnje da steknete više.

Vaše stvari nisu mjerilo uspjeha

Posjetite bilo koju drugu zemlju i posmatrajte kako ljudi žive srećno sa minimumom. Oslobodili su se pritiska posjedovanja više.

Kada promijenite svoju perspektivu i počnete živjeti sa stavom “manje je više”, shvatate da je radost koju osjećate od iskustava i voljenih osoba najsjajnije životno bogatstvo.

U borbi između minimalizma i konzumerizma, pronalaženje ravnoteže je ključ za ispunjeniji i održiviji stil života. Minimalizam podstiče namjerno življenje, dajući prioritet iskustvima i kvalitetnim stvarima, dok konzumerizam često promoviše pretjeranu potrošnju i materijalistička nastojanja.

Usvajanjem principa minimalizma i svjesnim donošenjem odluka, možemo pronaći zadovoljstvo, smanjiti naš utjecaj na okolinu i stvoriti zdraviji odnos sa materijalnim stvarima u sve više konzumeristički vođenom svijetu.

Amela Hasanbašić, Forbes BiH