Djeda Mrazovo selo u Finskoj – novo lice evropskog prekomjernog turizma
Čini se da ni dom Djeda Mraza nije imun na evropski problem prekomjernog turizma. Kao što pate Kanarska ostrva, Barcelona, Venecija i pariski Montmartre, sa prenatrpanošću i masovnim turizmom suočava se i grad Rovaniemi, smješten na rubu Arktičkog kruga u Finskoj.
Tematski park svake godine privuče više od 600.000 posjetilaca, a tokom božićnih praznika brojke dostižu vrhunac – u najopterećenijim trenucima broj turista može biti i do deset puta veći od broja lokalnog stanovništva. Kako je ranije izvijestio CNN, mještani su se već prošle godine žalili da je grad postao pretrpan.
Rovaniemi je nastao zahvaljujući uspješnoj marketinškoj strategiji vezanoj za Eleanor Roosevelt
Božić nikada nije oskudijevao u glamuru i reklami, ali sve više ljudi putuje kako bi doživjelo magiju Djeda Mraza u „autentičnijem“ okruženju snijega, leda i irvasa.
Kao što su crveno odijelo i crne čizme Djeda Mraza postali globalni simbol zahvaljujući marketinškim kampanjama Coca-Cole, tako i Sjeverni pol, Greenland i Laponija polažu pravo na njegovo geografsko porijeklo, navodi The Conversation.
Rovaniemi je glavni grad Laponije. Ima duge, sniježne zime i dobija jedan od najranijih i najobilnijih snjegova u Evropi – važan element božićnog mita, naročito u vrijeme kada klimatska kriza čini snijeg sve nepredvidljivijim u drugim djelovima kontinenta.
Još 1927. godine, voditelj jedne finske dječje radio-emisije otkrio je u programu da se tajni dom Djeda Mraza nalazi u blizini brda na finsko-ruskoj granici, poznatog kao Korvatunturi („Ušno brdo“).
Finski turizam tu priliku nije propustio. Godine 1950. izgrađena je posebna kućica Djeda Mraza kako bi ugostila tadašnju prvu damu SAD-a, Eleanor Roosevelt, tokom njene posjete. Ta kućica danas je poznata kao Roosevelt Cottage i nalazi se u okviru sela Djeda Mraza.
Rast turizma od 1980-ih, a eksplozija uz društvene mreže
Do 1980. godine Rovaniemi je već imao aerodrom, a 25. decembra 1984. prvi let Concordera iz Velike Britanije doveo je 100 britanskih turista na jednodnevni izlet kako bi upoznali Djeda Mraza. Time su božićni charter-letovi ka finskoj Laponiji postali dio savremene turističke mitologije.
Godine 2023. Rovaniemi je zabilježio 1,2 miliona noćenja, što je 30 posto više nego 2022. U 2024., otvoreno je 13 novih avionskih linija iz Geneve, Berlina i Bordeauxa, što pokazuje da veliki broj turista dolazi iz Evrope i šengenskog prostora, naročito iz Francuske, Njemačke i Velike Britanije.
Kao i u mnogim drugim evropskim turističkim žarištima, oslanjanje grada na smještajne kapacitete tokom vrhunca sezone znači da lokalno stanovništvo sve teže dolazi do dugoročnog stanovanja, koje postaje sve skuplje. Kako piše The European Correspondent, u najopterećenijim periodima gotovo trećinu stanovništva Rovaniemija čine turisti.
Turistička mašinerija Djeda Mraza ostavlja gorak ukus
Kako je izvijestio Newsweek, mještani sve češće pozivaju na strožu kontrolu naglog rasta turizma i ograničavanje industrije vrijedne oko 153 miliona dolara, koja uključuje i prakse upitne autentičnosti. Na primjer, vožnja psećih zaprega nije dio izvorne finske tradicije, već je nastala tokom turističkog buma osamdesetih godina, a ogromna potražnja otvara ozbiljna pitanja o dobrobiti životinja.
Ovo područje je, takođe, dom jedinog zvanično priznatog autohtonog naroda u Evropskoj uniji – naroda Sami. Zemlje koje pripadaju Samima i Fincima korištene su za formiranje finske države, a Sami su priznati u Deklaraciji Ujedinjenih nacija o pravima autohtonih naroda, dok su njihova prava zaštićena i finskim ustavom. Kritičari tvrde da se njihova kultura komercijalizuje i pogrešno prikazuje kako bi se privukli turisti.
Pored toga, većina posjetilaca dolazi zbog najveće finske atrakcije – polarne svjetlosti. Međutim, ni najveći novac ne može garantovati njihovu pojavu u tačno određenom trenutku.
Još važnije, konzervativne procjene pokazuju da se klima u Laponiji zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, dok neka istraživanja sugerišu da bi to moglo biti i do četiri puta brže. Najviše su pogođene zime, koje postaju kraće, kišovitije i sa manje snijega.
Kao i kod svih evropskih destinacija pogođenih prekomjernim turizmom, najbolje rješenje za smanjenje štete, osim potpunog izbjegavanja putovanja, jeste korištenje voza umjesto aviona, duži boravak i izbor odgovornih i etičkih turističkih kompanija.
Alex Ledsom, saradnica Forbesa
Santa’s Village In Finland—The New Face Of Europe Overtourism
