Una Suljić Fatić: Kako najmlađa doktorica nauka u BiH i poduzetnica gradi bolji pristup lijekovima u farmaceutskoj industriji
Una Suljić Fatić uspješna je liderica na više frontova. Najmlađi doktor nauka u BiH i specijalistica medicinske biohemije i laboratorijske dijagnostike na početku karijere postavila je sebi visoke standarde, te danas uspješno balansira između nauke, poduzetništva i javne funkcije. Osim što predaje na Fakultetu farmacije Univerziteta u Tuzli, ona je i predsjednica Komisije za stavljanje i skidanje lijekova sa liste lijekova u Kantonu Sarajevu, te osnivačica bosanskohercegovačkog brenda prirodne kozmetike i proizvodnje „Mello“. U intervjuu za Forbes BiH s Unom smo otvorili nekoliko ključnih tema iz oblasti farmacije, uključujući i dostupnost inovativnih lijekova na domaćem tržištu. Kada govori o svojim studentima i novim generacijama farmaceuta kaže da su to dobra djeca koja zaslužuju više šanse i prilika i da svaka generacija iznjedri po nekoliko pojedinaca koji se ističu.
Nove generacije farmaceuta
„Imala sam priliku da putujem i učim na različitim edukacijama, posebno u Dizeldorfu i Duisburgu, i vidjela sam koliko su naši mladi farmaceuti talentovani. Od 200 studenata kojima sam predavala, trideset ih se zaposlilo u druge farmaceutske kompanije. To su vrijedna djeca, sada su moje kolege na simpozijima. Kada se sretnemo više nije “profesorice” i “šefice”, sada je “dobar dan, kako ste?”. Postigli su nivo na kojem smo ravnopravni, ali to ima svoju težinu“, kaže Una dodajući:
„Moja dužnost je naučiti studente da budu poput mene, da stojimo rame uz rame. Ne trebam biti iznad njih, a da su oni negdje ispod. To ne treba raditi našoj djeci. Ako vidite da žele uspjeti, gurajte ih naprijed, opteretite ih ako treba, možda će im biti teško neko vrijeme, ali postat će bolji ljudi. Bolji ljudi za ovu zemlju. Oni će sutra braniti našu zajednicu, čuvati je, njegovati je. Sutra neko mora i moju djevojčicu poroditi i grlo joj pregledati. Sutra, kad dođem u bolnicu i budem stara i mene neko treba uzeti za ruku i provesti. Moramo ih učiti da budu humani, empatični, intelektualci – da budu dobri ljudi“, govori Una.
Šta je uspjeh
Snažno angažirana u nekoliko sektora, uspjeh ne veže samo za jedno polje života. „U zemlji u tranziciji, za mene je uspjeh biti zdrav. Ali je uspjeh isto tako boriti se kroz sistem i u sistemu. Uspjeh je napraviti i domaću proizvodnju. Ovo je zemlja koja njedri jako pametne i uspješne ljude. I trebamo da budemo jedni drugima dobra sinergija, vjetar u leđa. Uspjeh je biti ostvarena supruga, ostvarena majka male djevojčice. Puno je uspjeha, zavisi ko na kakav način gleda. Ali evo, uspjeh je prevashodno biti zdrav“, govori ona.
„Moja dužnost je naučiti studente da budu poput mene, da stojimo rame uz rame. Ne trebam biti iznad njih, a da su oni negdje ispod. To ne treba raditi našoj djeci. Ako vidite da žele uspjeti, gurajte ih naprijed”, Una Suljić Fatić za Forbes BiH
Preživjeti prvu i drugu godinu poslovanja, izazovno je za bilo koji start-up, ali Una, čija je poduzetnička priča sa skincare brendom Mello počela 2021. godine, je uspjela pronaći model koji je osigurao stabilnost. Ključ je kaže bila pažljiva strategija širenja distribucijskih kanala, ali i održavanje visoke kvalitete proizvoda. Znanje koje je stekla studirajući i zdravstveni menadžment ugradila je, priča nam, u postavljanje temelja i razvoj biznisa.
„Kada smo napravili naš prvi proizvod krenuli smo sa njegovom distribucijom i tako smo portfolij širili“, sjeća se Una.
Iako nije jednostavno nadmetati se sa cijenama sa globalnim brendovima na tržištu poput Nivee ili Pierre Fabrea, s obzirom na njihove masovne proizvodne kapacitete, kvalitet proizvoda je prioritet u Uninom poslovanju. „Uspjeli smo da preživimo tako što smo segmentirano širili naše distributivne kanale. Ušli smo u apoteke, a poslije toga i u mass markete, tačnije DM market, nekih šest mjeseci od nasanka.“
Ipak, uspjeh njenog poslovanja ne ogleda se samo u rastu prodaje, već i u stvaranju prilika za mlade ljude. Više od 210 studenata iz tri kantona prošlo je kroz njenu firmu, stičući svoja prva radna iskustva.
“Mislim da je i ta snaga mladosti koja je u datom momentu bila više nego potrebna napravila ovaj rezultat koji imamo danas”, naglašava Una, čiji fokus je na daljem širenje brenda kako na domaćem tako i inozemnom tržištu.
Povećano korištenje suplemenata
Od početka pandemije primjetan je porast oglašavanja proizvoda vezanih uz dodatke prehrani i suplemente. Ova industrija doživjela je procvat, ne samo na tržištu Bosne i Hercegovine, već i širom svijeta. No, pitanje ostaje – jesmo li doista postali svjesniji brige o vlastitom zdravlju ili je riječ o prolaznom trendu?
„Mislim da ovo nije prolazni trend,“ ističe ona, naglašavajući da je zdravlje konačno dobilo zasluženi prioritet. „Prije pandemije nismo toliko koristili online šopove, a web trgovine, čak i u farmaciji, bile su rijetkost”.
Una poseban naglasak stavlja na neiscrpan trud farmaceuta i tehničara koji su od prvih dana pandemije radili na prvoj liniji.
Iako su suplementi oduvijek postojali, njihova upotreba sada je postala daleko rasprostranjenija. „COVID-19 nas je osvijestio o važnosti dodataka poput cinka, selena i vitamina D,“ kaže ona dodajući:
„Nemamo mi toliko sunca, nama treba vitamin D. Za normalan rad štitne žlijezde, važno je uzimati cink i selen, ali sve to mora biti pod strogom kontrolom. Bilo da je riječ o specijalisti ili doktoru opće prakse, važno je da postoji kontinuitet u praćenju korištenja suplemenata. Dakle, svijest o važnosti suplemenata postoji, ali i prije te osviještenosti imali smo potrebu da koristimo suplementaciju koja je dobra za naš organizam. Sve ono što se nalazi na tržištu Bosne i Hercegovine je jako dobro kontrolisano“, pojašnjava naša sagovornica i odgovara na pitanje kako se vrši kontrola onih proizvoda koji su sumnjivog porijekla i koji nemaju učinke kakve im pripisuju brojne reklame.
Kako se kontrolišu sumnjivi proizvodi
„Da bi se jedan proizvod mogao naći na tržištu Bosne i Hercegovine i ukoliko želite distributivne kanale u oba naša entiteta, on mora biti u oba entiteta registrovan. I u Banjaluci i u Sarajevu. Svi dodaci prehrani, pa čak i čaj je jedan od suplemenata, to je OTC preparat. Sve što konzumirate, a ima određenu indikaciju, tretira se kao OTC preparat. OTC preparat je dodatak prehrani za koji vi ne trebate imati recept. Evo vam samo jedno poređenje kada je u pitanju lijek. Brufen od 400 mg ne spada pod lijek za koji trebate recept, dok za Brufen 600 mg morate da imate recept. Znači, samo je razlika miligramaža“, govori Una i dodaje da se nikada ne može stati u kraj lošim proizvodima, ali osim regulatornih okvira u našoj zemlji postoji lanac nadzora koji obuhvata različite aspekte, uključujući stručne kadrove, veletrgovine, transport, čuvanje i skladištenje proizvoda. U ovoj zoni, inspektorat igra ključnu ulogu; on pažljivo provjerava deklaracije, analizuje barkodove i osigurava da su rješenja koja su odobrena ona koja su najznačajnija.
„Tek kad nešto ima rješenje, kad je deklarisano kao takvo, može se naći na našem tržištu. Sve ostalo je nešto što treba brzo sklanjati sa polica, jer ipak to neko na kraju dana konzumira. Imamo inspektorate, imamo naše ljude koji na tome rade na dnevnoj bazi“, naglašava ona.
Lista inovativnih lijekova
Dugogodišnja tema koja se iznova vraća u diskusijama o zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini je lista lijekova, posebno kada je riječ o citostaticima koji su ključni za liječenje onkoloških pacijenata. Od 164 inovativna lijeka koja su registrirana i dostupna pacijentima u EU, u posljednje četiri godine samo 12 njih dostupno je pacijentima u BiH. Ovaj podatak postavlja ozbiljno pitanje: kako osigurati bolji pristup modernim lijekovima za naše pacijente?
Prema ranijim najavama iz medija, Komisija za lijekove pri Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo priprema izradu nove liste lijekova u KS, ali neće imati prednost stranih proizvođača, nego će biti ravnopravni sa domaćim.
„Kadar komisije za lijekove na našem tržištu na jednom je pijadestalu. I mislim da imamo članove komisije koji prvo nemaju sukoba interesa, to je vrlo bitno, koji imaju tačno određene stavove za sve preparate. Federalna lista lijekova je izašla prije nekih 30 dana i mi smo trenutno u procesu usklađivanja s njom.
Na federalnoj listi se nalaze novi lijekovi, koji su se pojavili u određenom vremenskom periodu, gdje ćemo iste te i mi uvrstiti našu kantonalnu listu. Kada je riječ o citostacima, vrlo bitno je naglasiti da sve što se nalazi na tržištu BiH mora biti registrovano u našoj zemlji. Sve što nemamo registrovano, a prijeko je potrebno za naše građane, moramo interventnim uvozima dovoziti. A zašto nije registrovano? Zato što smo malo tržište, a malo tržište znači da se dobavljaču odnosno distributeru, ne isplati nešto registrovat u našoj zemlji jer zna da neće imati promet koji će njega u tom momentu zadovoljiti. Znači, nije sve ni do nas.
Kada kažemo nova lista, vrlo bitno je da ljudi znaju da imamo nekoliko listi; A listu, B listu, bolničku listu, ampularnu listu i listu magistrale. Ja sam za i trenutna vladajuća struktura, kada pričamo o ministarstvu, o podršci, o vladi, da imamo proširenu, kao što imate program za hormone rasta za našu djecu, ili program za odvikavanje subokson i neke druge programe. Trebamo da uradimo za citostatike bolju priču, kao i za program za inovacije i menopauzu. Zašto ne bi imali program za žene? Znači, imamo prostora da radimo, imamo i novca da radimo samo treba da to dobro iskanališemo. I smatram da pitanje citostatika i i pitanje iz Tuzle koje se dešava sa padom tendera, da se svi stojički moramo izboriti da se to čim prije riješi“, govori naša sagovornica.
Mnogo toga je postignuto u protekloj godini, kaže Una, između ostalog, kao primjer navodeći i lijek kleksan, kojeg trudnice sada mogu preuzimati direktno u apoteci, umjesto da čekaju u redovima u Domu zdravlja.
„Vjerujem da ćemo do kraja godine realizovati tri ili četiri ključna projekta koji će značajno poboljšati zdravstvenu njegu i skrb za naše osiguranike u ovom kantonu, a nadam se da ćemo proširiti te pogodnosti i na druge kantone.
“Kao država moramo ulagati u razvoj novih lijekova, jer na tom polju zaostajemo. Potrebna su veća ulaganja u infrastrukturu i naše fabrike kako bismo mogli reći da imamo nešto svoje”
Kada me pitate o preferencijama, razmatrano sa ljudske strane i kroz prizmu empatije i puno ljubavi prema zdravstvu, ako pružimo prednost našim farmaceutskim kompanijama koje djeluju kao proizvođači i distributeri, postoji mogućnost da će njihove zarade rasti. Ta povećana zarada trebala bi se odraziti na zapošljavanje mladih ljudi. Međutim, kao država moramo ulagati u razvoj novih proizvoda (lijekova), jer na tom polju zaostajemo. Potrebna su veća ulaganja u infrastrukturu i naše fabrike kako bismo mogli reći da imamo nešto svoje, pa hajde uzet ćemo i od ove kuće, i od druge kuće i od ino tržišta, ali opet nije to ta preferencija, znači ne smijemo to raditi. Kod nekih lijekova je potrebno biti oprezan i ne mijenjati standard, originatori, posebno oni koji proizvode lijekove za hronične bolesti poput epilepsije, trebaju ostati preferirani kako bi se osigurala sigurnost pacijenata.
Da li mi proizvodimo lijekove poput Ozempica ili inzulina? Ne. Dok ne razvijemo vlastitu proizvodnju, prinuđeni smo uvoziti“, govori Una.
Kakva je budućnost farmaceutske industrije u BiH?
Veoma je optimistična kada govori o budućnosti farmaceutske industrije u BiH. “Suprug i ja nemamo ni dana staža u državnoj službi. U privatnom smo sektoru od starta do danas. Čitav život sam u farmaceutskim industrijama. Nikad više preparata nismo imali. Pogledajte prije apoteke, pogledajte sad. Pogledajte simpozije, kongrese. Ide to dobrim putem. Naravno, sporije je, ali ne tapka se u jednom mjestu. Nismo baš toliko zatvoreni i učahureni. Imamo jako dobrih specijalizanata trenutno u državnim službama u našoj zemlji”, kaže Una.
Kompletan video intervju za Forbes BiH pogledajte u nastavku
