Ko je Rima Hassan? Palestinka koja je rođena bez državljanstva u kampu, postala je članica Evropskog parlamenta

Rima Hassan, 32-godišnja pravnica i aktivistica, ušla je u historiju postavši prva francusko-palestinska članica Evropskog parlamenta.

Njena stranka ljevice La France Insoumise, LFI, dobila je 9,89 posto glasova na izborima i sada šalje devet europarlamentaraca u Brisel. Na evropskim izborima u Francuskoj pobijedila je stranka krajnje desnice Rassemblement National, RN, koja je dobila 31,37 posto glasova, što je u prijevodu 30 od 81 francuskog mandata.

Nepoznata široj javnosti, prije nekoliko mjeseci, Hassan, specijalista za međunarodno pravo, brzo je stekla popularnost među LFI pristalicama tako što je bila na čelu odbrane palestinske stvari, osuđujući izraelsku okupaciju i rat u Gazi.

Često viđena s kufijom omotanom oko ramena – “moj superherojski ogrtač”, kako ga je opisala – Hassan je unuka Palestinaca koji su izbjegli u Nakbi 1948. godine. Ona je bila jedno od otkrića EU kampanje, koju su pohvalili propalestinski demonstanti i demonizirale pristalice Izraela.

Hassan je iskoristila vidljivost koju nudi njena kandidatura da osudi “genocid” koji je Izrael počinio u Gazi , optužujući državu da je “bezimena monstruoznost”, “fašistički kolonijalni entitet” koji “laže svaki dan”, piše Middle East Eye.

Sada u Briselu, ona će moći da radi na svojim ciljevima, „prizna Palestinu kao državu koja će se suprotstaviti planovima kolonizacije Izraela, uvesti ekonomske sankcije suspendovanjem Sporazuma o pridruživanju EU-Izrael, sprovesti embargo na izvoz oružja zbog kršenja ljudskih prava, i implementirati diplomatske i političke sankcije Izraelu slične onima za aparthejd u Južnoj Africi dok se međunarodno pravo ne potvrdi”.

Rođena bez državljanstva

Hassan je rođena bez državljanstva u aprilu 1992. u Siriji u porodici koja je pobjegla za vrijeme Nakbe (“katastrofe” na arapskom), kada je oko 750.000 Palestinaca etnički očišćeno iz svojih domova od strane cionističkih snaga kako bi napravili put za stvaranje Izraela 1948. godine.

Njena porodica sa očinske strane potiče iz sela al-Birwa koje se nalazi 10,5 km istočno od Akre, u današnjem sjevernom Izraelu.

Djetinjstvo je provela u izbjegličkom kampu Neirab u predgrađu Alepa, prije nego što je emigrirala u Francusku i zapadni grad Niort u dobi od 10 godina, spajanjem porodice. Dobila je francusko državljanstvo sa 18 godina.

“Nisam govorila ni riječ francuskog. Dešavalo se da su me studenti zvali peškirom”, rekla je francuskim medijima u maju 2022.

Kasnije je Hasan studirala pravo i magistrirala međunarodno pravo na pariškom univerzitetu Sorbona, napisavši tezu o aparthejdu u Južnoj Africi i Izraelu.

2019. godine osnovala je Refugee Camp Observatory, nevladinu organizaciju posvećenu proučavanju kampova širom svijeta i podizanju svijesti o njihovim životnim uslovima i kršenju prava izbjeglica.

“Sjećam se razvrata, promiskuiteta, trajne napetosti. Svi su imali živce na ivici”, prisjetila se svog iskustva u, kako je rekla, “ne-mjestima”.

Nakon što je postala izvjestilac u Nacionalnom sudu za azil (CNDA), 2022. godine, Međuministarska delegacija za prihvat i integraciju izbjeglica, vladino tijelo, odala joj je čast kao „ženu koja nadahnjuje“.

Godine 2023, Hassan se pridružila Savjetodavnom vijeću za raznolikost, jednakost i inkluziju u kozmetičkoj firmi L'Oréal, ali su njeni antiizraelski stavovi od tada doveli do njezine suspenzije.

Susret između Hassan, koja je jednom rekao da je “iz komunističke porodice”, i LFI dogodio se na partijskoj konferenciji prošlog ljeta, kada mediji još nisu bili zainteresovani za nju.

“Palestinsko pitanje u to vrijeme nije bilo ni u vijestima, a ipak, [LFI] ga je stavio u središte svog izbornog materijala. Za mene je pridruživanje njima bio očigledan [izbor]”, rekla je u intervjuu.

Nakon napada na Izrael predvođenih Hamasom 7. oktobra i izraelskog rata u Gazi koji je uslijedio, LFI ju je kontaktirao da se pridruži njenoj listi za izbore za EU. Zauzela je sedmo mjesto na listi kandidata.

‘Pravi progon’

Hasanova otvorena osuda izraelske politike prema Palestincima postavila ju je protiv širokog spektra ljudi, uključujući lijevu stranu političkog spektra.

Hassan – i LFI općenito – redovno su optuživani za antisemitizam zbog svojih propalestinskih komentara, što je uobičajena mješavina koja se koristi protiv onih koji kritikuju izraelska kršenja.

U martu je, nakon žestokih kritika javnih ličnosti, uključujući popularnog francuskog televizijskog producenta i voditelja Arthura, otkazana ceremonija Forbesove francuske žene godine 2023. u Parizu.

Forbes je odabrao među „40 izuzetnih žena koje su obilježile godinu“.

“Nemojte se iznenaditi kada vidite da je antisemita Rima Hassan odlikovana među 40 žena 2023. godine. Antisemitizam je novi su simboli uspjeha u Forbesu”, napisao je Arthur na Instagramu.

Izjava je napravila paralelu između napada pod vodstvom Hamasa, opisanog kao “oružana ofanziva palestinskih snaga”, i “intenziviranja izraelske okupacione politike” u Palestini.

U intervjuu krajem novembra za Le Crayon, Hassan je rekao da je “tačno” da je Hamas izvršio legitimnu akciju. Kasnije je osudila pogrešno uređivanje svog odgovora.

“Vjerujem da nemam šta sebi zamjeriti, jer sam se uvijek kritički izražavala i prema Hamasu i njegovom terorističkom načinu djelovanja, ali i prema Izraelu”, rekla je za AFP na dan kada je pozvana u policiju.

Yonathan Arfi, predsjednik Predstavničkog vijeća jevrejskih institucija Francuske (CRIF), proizraelske grupe, optužio ju je da “prati[[] dnevni red fundamentalista Hamasa i opravdava zloupotrebe od 7. oktobra”.

Na svojim nalozima na društvenim mrežama, Hassan je podijelila brojne seksističke i rasističke prijetnje i uvrede koje je svakodnevno primala.

Ona je izvijestila da je podnijela osam pritužbi tokom tri mjeseca kampanje i pokrenula postupak za osiguranje slobode izražavanja.

U februaru je više od 500 političkih ličnosti, uključujući Panot i bivšu palestinsku ambasadoricu Leilu Shahid, potpisalo pismo podrške Hassan i drugim pro-palestinskim glasovima, za koje su rekli da “trpe pravi progon od proizraelskih organizacija i ličnosti” i ” salva uvreda i prijetnji”.

“Vojnici kolonijalnih okupacionih snaga otišli su toliko daleko da su u nekoliko navrata ispisali [Hassanovo] ime na izraelske bombe”, napisali su.

Paralelno sa historijom Francuske

Hassan je također kritizirana zbog korištenja slogana “od rijeke do Mediterana”, popularnog i dugogodišnjeg palestinskog poziva na jednakost i slobodu koji neki kritičari smatraju povezanim s uništenjem Izraela.

“Moj zahtjev su jednaka prava od Jordana do mora za Izraelce i Palestince”, odgovorila je ona i dodala da “apsolutno ne” dovodi u pitanje postojanje Izraela.

Objasnila je da je prije ulaska na listu LFI bila za dvonacionalnu državu. Od tada se priklonila stavu stranke – i velike većine političke klase – u korist rješenja dvije države.

“Poštujem ideju jevrejskog nacionalnog doma. Nemam čak ni problem što sam u Palestini. Imam problem sa drugom stranom cionizma, odnosno kolonijalizmom”, objasnila je ona.

Njena borba protiv kolonijalizma dovela ju je do uspostavljanja veze između pitanja Palestine i situacije potomaka imigranata u Francuskoj.

“Kako možemo gledati na koloniziranu Palestinu ako se nismo udostojili pogledati vlastitu [francusku] kolonijalnu historiju?” pitala je tokom sastanka nekoliko dana prije glasanja.

“Mnoge zapadne zemlje, uključujući Francusku, nisu se u potpunosti suočile sa svojom kolonijalnom prošlošću, što je primjer nespremnosti Francuske da se pozabavi svojom istorijom u Alžiru,” nedavno je rekla za Al Jazeeru.

Nakon njenog izbora, Hassan je francuskim medijima rekla da je obećala da će Gaza postati “prva tema” na kojoj će raditi.