Završen 4. Ddays: Bankarski sektor BiH pred velikim izazovima
Četvrta DDays konferencija pod nazivom “Aktuelne promjene u poslovanju finansijskog sektora – zelenije, digitalnije, odgovornije!” okupila je ove sedmice u Banjaluci top menadžere banaka i finansijskih institucija, predstavnike regulatora i donosioce odluka, koji su pokušali dati odgovor na teme koje oblikuju bankarski sektor u BiH.
Konferenciju je organizovala BAM Consult, a podržali su je institucionalni partneri: Agencija za bankarstvo RS, Ministarstvo finansija i trezora BiH, i Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH.
Srđan Šuput direktor Agencije za bankarstvo BiH je u uvodnom predavanju o stanju bankarskog sektora u Republici Srpskoj, osim finansijskih pokazatelja, posebno se osvrnuo na Zakon o elektronskom novcu kojim se stvaraju uslovi za razvoj domaćeg tržišta elektronskog novca te postavljaju osnove za korišćenje digitalnog oblika novca.
Šuput je kazao da je interesovanje za licence veliko te poručio da se Agencija kao regulator dobro pripremila.
Tako je, navodi on, zakonom obavezan osnivački kapital od 700.000 maraka, a uređen je i sistem rukovođenja, upravljanja, interne kontrole i revizije, nadzora i izvještavanja.
„Zakon stupa na snagu polovinom ove godine, a Agencija sigurno neće čekati do kraja 2024. godine za usvajanje podzakonskih akata. Naši timovi intenzivno rade i već početkom četvrtog kvartala ove godine bi mogli izdati prve licence. Jako je važno da novac uđe u sistem i u tokove“, poručio je Šuput koji je bio moderator panela “Krenulo je”- elektronski novac u Republici Srpskoj.
Osnivač platforme „Aircash“ Hrvoje Ćosić, koji je učestvovao na panelu je kazao da je nakon tržišta Slovenije, Njemačke, Rumunije i Austrije, plan osvajanje tržišta BiH. Zanimljivo je da je zakon takav da oni koji se registruju u Republici Srpskoj mogu da otvore svoje predstavništvo u FBiH, koja ga nije usvojila.
„Imamo licencu u Hrvatskoj, a ona vrijedi u cijeloj Evropskoj uniji. Drago nam je da je Republika Srpska donijela zakon i apsolutno smo zainteresovani da se prijavimo i da učestvujemo u procesu licenciranja kod Agencije za bankarstvo“, kazao je Ćosić.
Pomoćnik ministra finansija RS Snježana Rudić rekla je da je bilo više motiva za donošenje Zakona o elektronskom novcu.
Prema njenim riječima nadležni su bili svjesni konteksta u kojem se živi, digitalizacije i virtuelne stvarnosti prema kojoj svi idu, gdje su se navike klijenata i korisnika promijenile i gdje su se pojavili novi obrasci ponašanja.
„Tu se trebalo intervenisati. Jedino konkurencija može da dovede do željenog cilja u ovoj sferi usluga, a to je bolja usluga i snižavanje cijene“, rekla je ona.
Admil Nukić pomoćnik direktora za superviziju banaka u Agenciji za bankarstvo FBiH je u uvodnom predavanju pod nazivom: “Strategije za ubrzanje procesa digitalizacije bankarskog sektora iz perspektive regulatora”, kazao da digitalizacija donosi poboljšanje pristupu uslugama i to tako da se usluge mogu pružati na udaljenim lokacijama, podstiču se inovacije u bankarskom sektoru, razvijaju nove tehnologije I kreiraju rješenja koja mogu poboljšati dinamiku tržišta i pružiti nove i bolje usluge klijentima.
On je posebno naglasio da se treba obratiti pažnja na zaštitu korisnika odnosno zaštitu ličnih podataka, prava na privatnost, pristupačnost i transparentnost uslova korištenja digitalnih usluga.
Predsjednik Uprave ASA Banke, Samir Mustafić je tokom panela analizirajući trenutno stanje digitalizacije finansijskih usluga u BiH i kakav uticaj imaju regulatori na proces digitalizacije i kakva je uloga banaka u tom procesu kazao da u ASA Banci nastavljaju pratiti trendove na tržištu, te svoju ponudu i digitalne poslovne modele prilagođavati potrebama klijenata.
“Na nama je da tržište obrazujemo i pokažemo prednosti te digitalizacije, jer postoji tu i jedna barijera korisnika”, kazao je Mustafić.
Prema njegovim riječima tržište mora da napreduje dalje i sam bankarski sektor neće biti dinosaurus, jer banke su itekako spremne da se prilagode novim vremenima.
Viceguverner Centralna banka BiH Marko Vidaković kao ilustraciju koliko ljudi koriste digitalne usluge banaka je naveo podatak iz izvještaj o kartičnom poslovanju za 2023. godinu u kojem se navodi da dvije trećine svih ljudi koji koriste usluge, da li mobilnog ili internet bankarstva, za godinu dana nije iniciralo niti jednu platnu trtansakciju.
“Drugi podatak kaže da od 16,2 milijarde KM vrednoisti svih kartičnih transakcija u BiH, čak 11,4 milijarde je ostvareno preko bankomata”, kazao je Vidaković ocjenjujući da su ti podaciporažavajući.
Ipak, on je kazao da ohrabruje podatak da udio internet plaćanja od 2019. godine kada je iznosilo 110 miliona KM na godišnjem nivou porastao na okjo 650 miliona KM.
Željko Janjetović savjetnik ministra finansija i trezora BiH je u predavanju o najvažnijim izmjenama koje donosi novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti kazao da je vrlo je bitno da se novim Zakonom uspostavlja mehanizam
koordinacije na strateškom nivou svih agencija i institucija u BiH u vezi sprečavanja pranja novca, finansiranja terorizma te sprečavanja finansiranja širenja oružja za masovno uništenje
“Novim Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma, uvode se novine mjera praćenja klijenta kada se radi o iznosima iznad 30.000 maraka, ali i o učestalim, povremenim transakcijama u iznosu od dvije hiljade maraka i više”, naveo je Janjetović.
Elma Zukić predsjednica, Udruženje mikrokreditnih organizacija AMFI je u predavanju ESG u mikrokreditnom sektoru BiH, podsjetila da je u decembru 2023. godine usvojena ESG Strategija za mikrokreditni sektor u BiH i dodala da ESG Strategija predstavlja temeljni dokument za daljnje razvijanje i usavršavanje mikrokreditnog sektora u BiH s aspekta održivosti i efikasne prilagodbe novim tržišnim zahtjevima, kao i potrebama klijenata MKO.
Kako je navela, cilj ESG strategije je odgovor na nadolazeće izazove s kojima se MKO mogu susresti kada je u pitanju integracija ESG-a u poslovanje.