Šta poslije rata? Oštar izvještaj UN-a o razaranju palestinske ekonomije: Život pod okupacijom i decenijama unazađena nacija
Početkom 2023. godine, palestinske teritorije – Zapadna obala i Gaza – smatrale su se ekonomijom nižeg srednjeg dohotka sa nivoom siromaštva od šest dolara dnevno po osobi, rekao je izvršni sekretar Ekonomske komisije, Rola Dashti. U januaru se Gaza već borila s visokom nezaposlenošću od oko 46%, što je tri i po puta više nego što je to na Zapadnoj obali, navodi se u izvještaju Ujedinjenih nacija u novembru.
Od početka posljednjeg sukoba, broj Palestinaca koji žive u siromaštvu porastao je za dodatnih 500,000, podaci su to UNDP-a za arapske države. Siromaštvo u Gazi je već bilo na zabrinjavajuće visokom nivou i prije izraelske oktobarske kampanje – sa 61 posto stanovništva koje se smatralo da živi ispod granice siromaštva.
“Prije posljednjeg sukoba, svaki Palestinac je preživljavao na šest dolara dnevno. Nakon dva mjeseca rata, dodatnih pola miliona Palestinaca je gurnuto u potpuno siromaštvo.”, izvršni sekretar Ekonomske komisije, Rola Dashti.
Preko 20.000 Palestinaca je ubijeno, a dva miliona ljudi u Gazi raseljeno je otkako su borbe počele u oktobru, prema Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć i rad, dok je izraelska blokada isporuke goriva u kombinaciji s ozbiljnim ograničenjima u isporuci hrane, vode i lijekova izazvala humanitarnu krizu. Pristup prepunoj enklavi od oko 2 miliona ljudi ozbiljno su ograničili Izrael i Egipat u posljednjih 17 godina u onome što je nevladina organizacija Human Rights Watch okarakterisala kao kršenje osnovnih ljudskih prava.
Samo prvog mjeseca sukoba je izbrisano 61 posto zaposlenih u Gazi i 24 posto zaposlenih na Zapadnoj obali, upozorava se u izvještaju. Prvog mjeseca rata, palestinski BDP opao je za 4,2 posto u poređenju s predratnim procjenama što iznosi gubitak od oko 857 miliona dolara. Drugog mjeseca rata, ta cifra je porasla na 1,7 milijardi dolara, što je gubitak od oko 8,4 posto BDP-a, dodaje se u izvještaju Ujedinjenih nacija. Najnovije izbijanje rata samo je produbilo ekonomsku krizu.
Pod naslovom “Rat u Gazi: Očekivani socio-ekonomski uticaji na Državu Palestinu”, daje sumornu prognozu za palestinsku ekonomiju zbog sveobuhvatne opsade Gaze od strane Izraela, što je dovelo do ozbiljnih ekonomskih poremećaja. Prognoza je to Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Ekonomske i socijalne komisije za zapadnu Aziju (ESCWA).
Izvještaj UN-a daje jasnu sliku devastacije kolapsa palestinske ekonomije nakon dva mjeseca dana rata i izraelske potpune opsade Gaze. Pomoćnik generalnog sekretara Programa za razvoj UN-a Abdallah Al Dardari rekao je na konferenciji za novinare da bi gubitak BDP-a od 12 posto na kraju godine bio “masovni i bez presedana”. Poređenja radi, rekao je on, sirijska privreda je gubila 1% svog BDP-a mjesečno na vrhuncu sukoba, a Ukrajini je trebalo godinu i po dana borbe da izgubi 30% svog BDP-a, u prosjeku oko 1,6%. % mjesec dana. Osim toga, rekao je Al Dardari, postoje veliki poremećaji u trgovini, u transferu novca iz Izraela na Palestinske vlasti, koje kontroliraju Zapadnu obalu, i nema ulaganja.
Samo prvog mjeseca izraelske ofanzive, procjenjuje se da je 35.000 stambenih jedinica potpuno srušeno, a oko 220.000 djelimično oštećeno. U izvještaju se navodi da je najmanje 45 posto stambenih jedinica u Gazi uništeno ili oštećeno.
Ako se ovo nastavi, većina stanovnika Gaze neće imati domove, a čak i ako se borbe sada prekinu, doći će do masovnog dugoročnog raseljavanja, “sa svim novim humanitarnim i ekonomskim izazovima, kao i sigurnosnim posljedicama”.
Kako funkcionira palestinska ekonomija
Izraelska okupacija na palestinskim teritorijama, barijera koju je ova okupacija izgradila duž i unutar Zapadne obale, kao i kopnene, zračne i morske blokade u pojasu Gaze, postavile su ozbiljna ograničenja na bilo kakav pokušaj uspjeha palestinske ekonomske politike.
Složena mreža kontrolnih punktova i blokada puteva Palestincima otežava putovanje unutar palestinskih teritorija radi poslova, banke ili trgovine. Poljoprivrednici čija je zemlja sada iza barijere moraju podnijeti zahtjev za ‘dozvole za posjetioce’ koje Izrael redovno odbija. Izvještaj Svjetske banke pokazuje da samo izraelska ograničenja na Zapadnoj obali koštaju palestinsku ekonomiju 3,4 milijarde dolara godišnje, ili 35% njenog BDP-a.
Izraelski domet na palestinskim teritorijama znači da može imati ogromnu moć nad palestinskim sredstvima za život. Oxfam procjenjuje da su izraelske vlasti od 1967. godine počupale najmanje 800.000 stabala maslina. Kao rezultat toga, 80.000 palestinskih porodica za koje UN tvrdi da su ekonomski zavisne od berbe maslina izgube 12,3 miliona dolara svake godine.
Do posljenjeg izbijanja sukoba, većina Palestinaca su zaposlena u građevinskom sektoru, a zatim u proizvodnji i poljoprivredi. Istraživanje glavnog palestinskog sindikata pokazalo je da je samo 11% radnika u izraelskim naseljima izjavilo da imaju sigurnost posla, više od polovine prima manje od minimalne plaće, a 65% je bilo izloženo toksičnim supstancama.
Zvaničnici u Izraelu nisu dali nikakve javne naznake o očekivanoj dužini vojne ofanzive u Gazi, osim izjave da će rat vjerovatno biti dug, te da je cilj zračne i kopnene ofanzive potpuna eliminacija Hamasa. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponovio je da neće odobriti prekid vatre dok svi talaoci koji se drže u Gazi ne budu oslobođeni.
Ipak, pokrenula su se pitanja o poslijeratnom upravljanju Gazom, nakon što je Netanyahu rekao da bi Izrael trebao imati “ukupnu sigurnosnu odgovornost” u palestinskoj enklavi na “neodređeni period”. Njegovi savjetnici su od tada rekli da će Izrael tražiti sigurnosnu kontrolu u regionu, a ne vlast.
UNDP nije dao procjenu troškova rekonstrukcije u Gazi nakon što se postigne prekid vatre, s obzirom na neizvjesnost oko dužine izraelske kampanje. Al Dardari je rekao da će UNDP vjerovatno na kraju biti uključen u obnovu oštećene enklave, iako je upozorio da bi nastavak izraelske blokade zakomplikovao proces.
„Sa tehničke tačke gledišta“, rekao je, „masovna rekonstrukcija i blokada ne idu ruku pod ruku“.
Palestinski radnici u Izraelu su palestinski državljani Palestinske uprave koji su zaposleni kod izraelskih državljana u Državi Izrael i izraelskim naseljima na Zapadnoj obali. Većina njih radi kao nekvalificirani radnici u sektorima kao što su poljoprivreda i građevinarstvo.
Izvještaj UNCTAD-a otkriva ekonomski pritisak na Zapadnoj obali zbog izraelskih ograničenja
Sveobuhvatni izvještaj UNCTAD-a, “Ekonomski troškovi izraelske okupacije za palestinski narod: Troškovi blagostanja zbog fragmentacije okupirane Zapadne obale”, naglašava ozbiljan ekonomski utjecaj izraelskih ograničenja na palestinska domaćinstva u području C Zapadne obale.
Čak i prije nedavnog pooštravanja 7. oktobra, ove mjere su predstavljale značajne izazove, povećavajući troškove i ograničavajući pristup vitalnim resursima.
Područje C, koje čini 60% Zapadne obale, ostaje pod potpunom kontrolom Izraela, s dodatnim preprekama kao što su strogi zahtjevi za građevinskom dozvolom, što rezultira sa manje od 1% odobrenja od 2016. Izvještaj se zalaže za uklanjanje svih ograničenja ekonomske aktivnosti u svim oblastima (A, B i C) kao ključni korak ka okončanju okupacije i podsticanju rješenja o dvije države.
UNCTAD naglašava hitnu potrebu da se uklone ekonomska ograničenja na palestinskoj okupiranoj teritoriji, ponavljajući poziv Ujedinjenih naroda za nezavisnu palestinsku državu zasnovanu na rješenju dvije države, jer su takve mjere ključne za osiguravanje ekonomske osnove neophodne za preokret sadašnjeg trend socioekonomskog pogoršanja u regionu.
