Šta je BRICS, grupa svjetskih lidera koja razmišlja o stvaranju nove valute i da li bi to imalo učinak na zemlje Balkana?

Dolar je postao najvažnije svjetsko sredstvo razmjene još od kraja Drugog svjetskog rata. To je najčešće držana rezervna valuta i valuta koja se najčešće koristi za međunarodnu trgovinu i druge transakcije širom svijeta. Centralna uloga dolara u globalnoj ekonomiji daje neke prednosti Sjedinjenim Državama, uključujući lakše pozajmljivanje novca u inostranstvu i širenje dometa američkih finansijskih sankcija. 

U značajnoj mjeri, historija statusa globalne valute je historija i britanske funte kao vodeće globalne valute prethodnog vijeka. Britanija je iz Prvog svjetskog rata izašla ekonomski i finansijski oslabljena. Izgubila je kvalifikovanu radnu snagu, rasprodala imovinu za finansiranje ratnih napora i suočila se sa intenzivnom konkurencijom drugih ekonomija. Britanija imala javni dug 130% BDP-a, što je šest puta više od prijeratnog nivoa. To je pokrenulo pitanje da li će zemlja zadržati vrijednost svojih obaveza.

Devalvacija valute je obično složen i kontroverzan proces koji uključuje različite ekonomske i geopolitičke faktore. Grupa BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) nema direktnu kontrolu nad vrijednošću američkog dolara, jer je vrijednost dolara određena raznim faktorima, uključujući ekonomski učinak Sjedinjenih Država , kamatne stope, inflaciju i globalnu potražnju za dolarom. Malo je vjerovatno da će dolar uskoro izgubiti svoj status globalne rezervne valute, čak i kada ekspanzija BRICS grupe zemalja u razvoju signalizira još jedan izazov dominaciji dolara u svjetskoj ekonomiji, navodi Reuters. 

U 2023. godini tržište rada Zapadnog Balkana nastavilo je da jača, uprkos svim izgledima. Prosječna stopa zaposlenosti u regionu dostigla je novi historijski maksimum od skoro 48 posto sa dodatnih 103.000 radnih mjesta otvoreno između sredine 2022. i sredine 2023. godine. Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su pokazale najjače dobitke, izvještaj je to Svjetske banke.

I priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u prvih šest mjeseci 2023. godine je ohrabrujući i iznosio je milijardu i 41,7 miliona konvertibilnih maraka što predstavlja povećanje od 30,4 posto u odnosu na isti period 2022. godine, podaci su to Agencije za promociju stranih investicija BiH.

No, male ekonomije poput balkanskih, ne bi se mogle oduprijeti bilo kakvim značajnijim promjenama na valutnom tržištu. 

Šta je BRICS?

Akronim BRIC, koji u početku nije uključivao Južnu Afriku, skovao je 2001. tadašnji glavni ekonomista Goldman Sachsa, Jim O'Neill, u istraživačkom radu koji je podvukao potencijal rasta Brazila, Rusije, Indije i Kine. Blok je osnovan kao neformalni klub 2009. godine kako bi svojim članovima pružio platformu za izazivanje svjetskog poretka kojim dominiraju Sjedinjene Države i njihovi zapadni saveznici.

Stvaranje BRICS-a je inicirala Rusija.

Grupa nije formalna multilateralna organizacija poput Ujedinjenih nacija, Svjetske banke ili Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Šefovi država i vlada zemalja članica sastaju se svake godine, a svaka nacija preuzima jednogodišnje rotirajuće predsjedavanje grupom.

Zemlje članice BRICS-a

Brazil, Rusija, Indija i Kina su osnivači. Južna Afrika, najmanja članica po ekonomskom uticaju i broju stanovnika, bila je prvi korisnik proširenja bloka 2010. godine kada je grupacija postala poznata kao BRICS. Ove zemlje zajedno čine više od 40% svjetske populacije i četvrtinu globalne ekonomije.

Više od 40 zemalja, uključujući Iran, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Argentina, Alžir, Bolivija, Indonezija, Egipat, Etiopija, Kuba, Demokratska Republika Kongo, Komori, Gabon i Kazahstan, izrazilo je interes za pridruživanje Forumu, prema izvještaju Predsjedavajućeg summita u Južnoj Africi ove godine.

Oni gledaju na BRICS kao na alternativu globalnim tijelima kojima dominiraju tradicionalne zapadne sile i nadaju se da će članstvo otkriti prednosti, uključujući finansiranje razvoja, te povećanje trgovine i investicija.

Nezadovoljstvo globalnim poretkom među zemljama u razvoju pogoršano je pandemijom COVID-19 kada su bogate zemlje gomilale vakcine protiv virusa, a na red su dolazile siromašnije zemlje.

Iran, u kojem se nalazi oko četvrtine naftnih rezervi Bliskog istoka, dao je indicije o svom članstvu u BRICS po ubrzanom postupku. Saudijska Arabija bila je među više od deset zemalja koje su učestvovale u pregovorima “Prijatelja BRICS-a” u Cape Townu ovog juna i dobila je podršku Rusije i Brazila da se pridruži BRICS-u u što kraćem vremenskom periodu.

Argentina je saopštila u julu 2022. da je dobila formalnu podršku Kine u nastojanju da se pridruži grupi.

Etiopija, jedna od najbrže rastućih ekonomija Afrike, saopćila je u junu da je zatražila pridruživanje bloku, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova je rekao da će zemlja nastaviti da radi s međunarodnim institucijama koje mogu zaštititi njene interese.

Predsjednik Bolivije, Luis Arce, izrazio je interesovanje za članstvo u BRICS-u, a njegova vlada je u julu saopćila da je odlučna da obuzda ovisnost o američkom dolaru za vanjsku trgovinu te da se okrene kineskom yuanu, u skladu s navedenim ciljem lidera BRICS-a da se smanji svjetska ovisnost o američkoj valuti.

Alžir je u julu saopćio da je podnio zahtjev za članstvo u BRICS-u i da postane dioničar Nove razvojne banke, takozvane BRICS banke. Sjevernoafrička nacija bogata je resursima nafte i plina i nastoji diverzificirati svoju ekonomiju i ojačati partnerstvo s Kinom i drugim zemljama.

Stvara li BRICS novu valutu?

Zemlje BRICS-a imaju za cilj stvaranje novih ekonomskih i trgovinskih sistema odvojenih od zapadnih sistema koje predvode Sjedinjene Države, navodi ova grupa.

To je bila i glavna tema na ovogodišnjem summitu, grupa je odlučno raspravljala o dedolarizaciji, “u cilju smanjenja oslanjanja na američki dolar i promovisanja upotrebe nacionalnih valuta u međunarodnoj trgovini”, poput kineske valute yuan.

Razlog za ovo? Američki dolar utiče na druge valute. Kada jača američka ekonomija, jača i dolar – ali to slabi druge valute, navodi Associated Press. BRICS je razgovarao o načinima proširenja trgovine između svojih zemalja kao načinu da se manje oslanjaju na dolar, navodi AP.

Rusija i Kina posebno žele da oslabe položaj Amerike u svjetskoj ekonomiji. Grupa je prvi put počela raspravljati o novoj valuti nakon što su SAD uvele sankcije Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. “Zajednička valuta među zemljama BRICS-a mogla bi dovesti do uspostavljanja jačih ekonomskih veza i novih geopolitičkih saveza, dodatno učvršćujući njihovu poziciju koalicije za dedolarizaciju u usponu”, navodi grupa.

80 godina američki dolar dominira svim ostalim valutama. Ali grupa zemalja u razvoju umorna od prisustva Zapada koji se nazire nad globalnim upravljanjem i finansijama, te je odlučna da ostvari napore kako bi se ovaj poredak promijenio.” – saopćenje je BRICS grupe nakon summita.

Proces dedolarizacije je “nepovratan” i “ubrzava”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Uticaj BRICS-a na Balkan

Ako pretpostavimo scenario u kojem zemlje BRICS-a zajednički poduzimaju radnje koje na neki način dovode do značajne devalvacije američkog dolara, to bi potencijalno moglo imati nekoliko indirektnih uticaja na globalnu ekonomiju, uključujući i zapadni Balkan. Male ekonomije poput balkanskih, ne bi se mogle oduprijeti bilo kakvim značajnijim promjenama na valutnom tržištu. 

Trgovinski bilans:

Devalvirani dolar bi mogao učiniti američki izvoz konkurentnijim, potencijalno uticati na trgovinske odnose sa zemljama Zapadnog Balkana i drugih zemalja. Ako zemlje Zapadnog Balkana intenzivno trguje sa Sjedinjenim Državama, njihov izvoz bi mogao postati relativno skuplji za američke potrošače, što potencijalno utiče na ekonomije obje strane.

Cijene robe:

Slabiji dolar mogao bi dovesti do viših cijena robe, jer se robe poput nafte često cijene u dolarima. To bi moglo uticati na zemlje zapadnog Balkana, posebno ako su uvoznici robe.

Kamatne stope i tokovi kapitala:

Značajna devalvacija dolara mogla bi dovesti do promjena u globalnim kamatnim stopama i tokovima kapitala. Ako kamatne stope porastu kao odgovor na slabiji dolar, to bi moglo uticati na troškove zaduživanja za zemlje zapadnog Balkana, potencijalno uticati na investicije i ekonomski rast.

Inflacija:

Slabiji dolar mogao bi doprinijeti višoj inflaciji u nekim zemljama, u zavisnosti od njihove ekonomske strukture i oslanjanja na uvoz. Inflacija može imati različite efekte na ekonomiju, uključujući promjene u obrascima potrošnje i poslovna ulaganja.

Za sada su ovi efekti vrlo špekulativni, a stvarni uticaj na Zapadni Balkan zavisio bi od niza faktora, uključujući specifične ekonomske uslove svake zemlje, njihove trgovinske odnose i političke odgovore njihovih vlada, kao i put ka Europskoj uniji.

Štaviše, namjerna devalvacija valute može imati negativne posljedice i općenito nije preporučena, kažu analitičari, ili održiva ekonomska strategija. Zemlje obično teže stabilnim i predvidljivim vrijednostima valute kako bi podstakle ekonomski rast i stabilnost.

Srbija najizglednija za približavanje ideji BRICS-a?

Dvojica poslanika Pokreta socijalista Srbije podnijela su parlamentu prijedlog rezolucije o pridruživanju Srbije BRICS-u, prenosi Radio Slobodna Europa u svom tekstu “Ko želi Srbiju u BRICS-u”.

U prijedlogu rezolucije se navodi da bi pridruživanje Srbije toj grupi trebalo da bude jedan od najvažnijih strateških i nacionalnih ciljeva. U prijedlogu također piše da “takozvani europski put Srbije ima alternativu u BRICS-u kao trenutnog najaktuelnijeg globalnog ekonomsko-političkog integrativnog procesa”.

Prema prijedlogu rezolucije konačnu odluku o pristupanju Srbije BRICS-u treba da daju građani na referendumu. U prijedlogu rezolucije navedeno je i da ova inicijativa ne znači zaustavljanje europskih integracija.

Bosna i Hercegovina, uz sav dug prema zapadnim kreditorima, zadržava saradnju s europskim ekonomskim prostorom. I Srbija i BiH su također kandidati za članstvo u Europskoj uniji.