Sarajevo ruši turističke rekorde i uz potrebu za infrastrukturnim reformama, Banja Luka nedovoljno istražen grad, najbolji za posjetiti u Europi

Sarajevo, grad koji odiše duhom historije i kulture, danas zauzima posebno mjesto na turističkoj mapi svijeta. Ovaj ponos Bosne i Hercegovine, poznat po svom neospornom šarmu i gostoljubivosti, nedavno je postigao zapaženi uspjeh u svijetu turizma.  

U kratkom periodu od samo nekoliko dana, od 29. decembra do 2. januara, Sarajevo je zabilježilo impresivan broj od 13.529 posjeta, što predstavlja značajan rast od 20,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Ovi podaci ne samo da potvrđuju Sarajevo kao jednu od vodećih turističkih destinacija u Europi, već i postavljaju važno pitanje: Kako dalje iskoristiti ovaj uspjeh u cilju razvoja i unapređenja turizma u glavnom gradu zemlje? 

Kako da postane još bolji?

Da bi Sarajevo poboljšalo turizam kroz razvoj infrastrukture, grad bi mogao usvojiti strateški pristup sličan onome koji preporučuje UNESCO World Heritage Center.  

Ovaj pristup uključuje identificiranje potreba za održivim turizmom i planiranje infrastrukture na način koji poštuje i štiti kulturno nasljeđe. Razvoj infrastrukture zahtijeva detaljno planiranje koje uzima u obzir kapacitete i potrebe zajednice, kao i uticaj na okoliš.  

Čini se kao da Sarajevo stoji na prekretnici u razvoju svoje turističke infrastrukture, s velikim potencijalom da postane moderna, održiva destinacija, ali je potrebna struktuirana strategija i podsticaj da bi bio na visini drugih europskih gradova.  

Poboljšanje saobraćajne infrastrukture

Već se radi na uvođenju novih tramvajskih ruta. Trolejbuski i tramvajski saobraćaj je ekološki prihvatljivo rješenje što je prijeko potrebno gradu koji se svake zime guši u smogu. 

Izgradnja mreže biciklističkih staza omogućila bi i posjetitiocima i stanovnicima jedinstven i zdrav način istraživanja Sarajeva. 

Povećanje pješačkih zona u centru grada stvorilo bie sigurnije i privlačnije okruženje za istraživanje historijskih i kulturnih atrakcija. 

Kopenhagen, poznat kao jedan od najprijateljskih gradova za bicikliste, pruža odličan primjer kako inovativna saobraćajna rješenja mogu transformisaati grad. Grad je razvio opsežnu mrežu biciklističkih staza, podstičući građane i turiste na korištenje bicikla kao glavnog načina prevoza.  

Kombinacija biciklističkih staza, zelenih koridora i integrisanih javnih prevoznih sistema stvorila je održivo, efikasno i zdravo okruženje za sve. Kopenhagen nije samo uspio smanjiti saobraćajne gužve i emisije, već je i povećao kvalitetu života svojih stanovnika, postavši primjer kako grad može postati ekološki osviješten i turistički privlačan. Pored saobraćajne infrasturkture, Sarajevo može iskoristiti svoje bogato kulturno naslijeđe za privlačenje turista tokom cijele godine.  

Inovativna i moderna rješenja za predstavljanje kulture grada 

Vodeći se primjerima drugih svjetskig gradova, Sarajevo bi moglo uvesti interaktivne radionice koje bi turistima pružile uvid u tradicionalne zanate i umjetnosti grada. Na primjer, ove radionice bi mogle, između ostalog, uključivati demonstracije i praktične radionice na teme poput historijata pisma bosančice, izrade nakita ili pripreme lokalnih jela. 

Historijsko-tematske ture bi mogle voditi turiste kroz različite epohe Sarajeva, nudeći dublji uvid u njegovu prošlost.  

Na primjer, “Creating Toronto: The Story of the City in Ten Stops” je uspješna tura koja je koristila tematski pristup za pripovijedanje o gradu Toronto. Tura je bila strukturirana oko deset ključnih lokacija u gradu, svaka od njih predstavljajući značajnu tačku u historiji i razvoju Toronta. Turisti su se kretali od mjesta do mjesta, gdje su na svakoj stanici dobivali uvid u specifične historijske periode i događaje koji su oblikovali grad.  

Sličan koncept bi mogao biti primijenjen u Sarajevu, gdje bi se kroz seriju tematskih tura mogla istražiti bogata historija i kultura grada, od Rimskog carstva, osmanskih vremena, vladavine Austro-Ugarske do modernog doba, te kako su ti periodi oblikovali današnje Sarajevo. Tura bi mogla uključiti posjete historijskim lokacijama, poput Baščaršije, Rimskog mosta, muzeja, kao i mjesta koja su važna za razumijevanje društvene i kulturne dinamike grada. 

Osim toga, trebalo bi se pružiti prostora i podržati kreatore koje osmišljavaju nove turističke atrakcije poput Festivala svjetlosti u Zemaljskom muzeju, koji je privukao ogroman broj posjetilaca.  

Digitalizacija kao savremen način promocije grada 

Digitalizacija kulturne baštine može značajno obogatiti turističku ponudu Sarajeva, pružajući turistima inovativne načine za istraživanje i doživljaj grada. Evo kako bi Sarajevo moglo koristiti digitalne tehnologije za unapređenje svoje kulturne baštine: 

– 3D digitalizacija i virtuelna stvarnost: Sarajevo bi moglo razviti 3D modele svojih kulturnih artefakata, spomenika i lokacija, omogućavajući virtualne ture i interaktivne izložbe. Ovo bi posjetiocima omogućilo da istraže grad i njegovu historiju na inovativan način, čak i ako nisu fizički prisutni. 

– Mobilne aplikacije i interaktivne ture: Sarajevo bi moglo razviti mobilne aplikacije koje bi nudile interaktivne ture po gradu, uključujući AR (proširena stvarnost) elemente koji bi oživjeli historijske događaje ili likove. 

– Društvene mreže i online platforme: Promocija kulturne baštine Sarajeva putem društvenih mreža i digitalnih platformi, poput Europeane, omogućila bi širokom krugu ljudi pristup digitaliziranim verzijama umjetničkih djela, knjiga i glazbe.  

Primjer koji ilustruje ovakav pristup je inicijativa “Smart Cities” Europeane, koja promoviše kulturnu baštinu kao ključni element pametnih gradova. Ova inicijativa uključuje digitalizaciju kulturne baštine kako bi se povećao njen potencijal u turizmu i stvorili gradovi budućnosti koji su tehnološki napredni, ali istovremeno očuvaju svoje kulturno naslijeđe. 

Koristeći ovakav pristup, Sarajevo bi moglo kreirati sličan video ili kampanju koja spaja lokalnu kulturu i historiju s modernim elementima. Na primjer, video koji prikazuje putovanje kroz Sarajevo koristeći likove i priče iz bogate bosanske historije. Takva kampanja bi mogla prikazati jedinstvenost Sarajeva na zabavan i edukativan način, privlačeći pažnju i stvarajući zanimanje za grad kao turističku destinaciju. 

Nedavni uspjeh Sarajeva u privlačenju turista je, zaista, impresivan. Međutim, uprkos ovom uspjehu, postoji još mnogo prostora za rast i razvoj. 

Da bi se iskoristio puni potencijal grada, ključno je uložiti napore u bolju promociju priejstolnice. Ovo uključuje modernizaciju marketinških strategija kako bi se privukla šira publika, posebno mlađa generacija turista koji su sve više usmjereni prema digitalnim platformama i društvenim mrežama.  

Inovativne kampanje koje ističu jedinstvenu kulturu, historiju i prirodne ljepote Sarajeva mogu dalje potaknuti interes i privući veći broj međunarodnih turista. Također, razvoj infrastrukture i unapređenje turističkih usluga su ključni za stvaranje nezaboravnih iskustava koja će posjetioce podstaći na ponovni dolazak. 

Ulaganjem u ove ključne aspekte, Sarajevo ne samo da će ojačati svoju poziciju na turističkoj karti, već će i doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju cijele zajednice, istovremeno promovišući svoje bogato kulturno naslijeđe. 

“Banja Luka, lijepi mali grad, najbolji za posjetiti u Europi”

Drugi najveći grad u Bosni i Hercegovini, Banja Luka, proglašen je najboljim nedovoljno istraženim gradom u Europi.

Lijepi mali grad, koji je proglašen najboljim za posjetiti u Europi, gotovo da ne prima turiste, piše britanski Express, navodeći da se radi o drugom po veličini gradu u Bosni i Hercegovini, smještenom na rijeci Vrbas sa 138.963 stanovnika.

Uvršten je na listu britanskog priručnika za putovanja Rough Guides na temelju broja posjetitelja koje je prikupio Euromonitor.

Među stvarima koje treba posjetiti u samom gradu navode se Hram Hrista Spasitelja, Umjetnička galerija Republike Srpske, Ferhadija džamija i tvrđava Kastel.

Srednjovjekovna tvrđava Kastel nalazi se između rijeke Vrbas i manje rijeke Crkvene. Ne zna se kada je sagrađen, ali ga nazivaju “kamenim srcem” grada, ističe Express.

U okolici se nalaze Slapovi Krupe, Muzej Ljubačke doline i Rekreativna zona.

Rekreativna zona, koja je udaljena autobusom od grada, opisana je kao “zelena oaza” sa stazama za aktivnosti na otvorenom kao što su planinarenje i biciklizam.

Banjaluka postaje regionalni turistički centar

Iako je bilo 20 stepeni u decembru, u Banjaluci se ipak osjetila praznična atmosfera. Ulice su bile krcate, turisti su na vrijeme pristigli, a za vozače je bilo potrebno da se naoružaju strpljenjem. Saobraćajne gužve su se odvijale tokom cijelog novogodišnjeg dana.

No, gužve nisu samo u saobraćaju, zabilježene su i u prodavnicama, marketima, pazarilo se uveliko pred praznike.

Ruke su zadovoljno trljali i ugostitelji. Smještaj je bilo nemoguće pronaći u Banjaluci kao ni rezervirati sto u lokalima za proslavu Nove godine.

Cijena rezervacije ove godine kretala se od 40 do 200 maraka. Hoteli su poskupili za 20 maraka u prosjeku, dok za tri noći u Banjaluci stan na dan posjetioci su morali izdvojiti čak 700 maraka.

Dva noćenja u stanovima za vrijeme novogodišnjih praznika u Banjaluci koštaju 330 eura, odnosno 660 maraka, samo 40 maraka manje.

Cijene variraju u zavisnosti od izgleda stana, ali i lokacije.

Pa je tako moguće tri noćenja platiti 500 maraka, ukoliko je lokacija izabranog stana udaljena od centra. Ipak, pojedini stanovi koji i nisu u strogom centru grada, za tri noćenja koštaju vrtoglavih 700 maraka.

No, iz udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeka” Republike Srpske, kažu da iz godine u godinu, prvi koji rasprodaju svoje smještajne kapacitet su upravo jedinice “stan na dan”.

Hoteli u Banjaluci za vrijeme novogodišnjih praznika bili su skoro popunjeni još u novembru, a cijene su po noćenju rasle u prosjeku od 10 do 20 maraka.

Iz TO grada Banjaluka su istakli da se rekordi obaraju kada su posjete u pitanju, te da je Banjaluka za prvih deset mjeseci ove godine oborila već rekord za cijelu prošlu godinu.

Slovenci će i ove godine biti tradicionalno najčešći gosti, ali prošetaće se Banjalukom i ostali turisti iz regije ali i Njemačke, Austrije i Danske.

Podsjećamo i da su ovogodišnji koncerti za Novu godinu premješteni iz centra Banjaluke, odnosno sa Trga Krajine u park Mladen Stojanović.