Rijetki minerali: Kinesko tajno oružje u trgovinskom ratu s SAD-om

featured image

16. apr 2025. 14:33

Manje od godinu dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump započeo svoj prvi trgovinski rat s Kinom, kineski lider Xi Jinping 2019. godine posjetio je jednu, naizgled nevažnu, fabriku u gradu Ganzhou, na jugoistoku zemlje. Šetajući kroz izložbeni prostor, Xi je posmatrao redove sivih metalnih blokova i poručio okupljenim partijskim zvaničnicima: “Rijetki minerali su strateški resurs od ključne važnosti.”

Gotovo šest godina kasnije, Kina je svoju dominaciju u lancu snabdijevanja rijetkim mineralima pretvorila u jedno od najmoćnijih oružja u obnovljenom trgovinskom sukobu s administracijom Donalda Trumpa. Ovi minerali, koji se koriste u proizvodnji svega – od iPhonea do električnih vozila – temelj su napredne tehnologije budućnosti.

Za razliku od carina, u ovoj oblasti Trump nema mnogo prostora za uzvratne poteze.

Šta su rijetki minerali?

Rijetki zemni minerali čine grupu od 17 elemenata koji su, iako češći od zlata, izuzetno teški za vađenje i preradu zbog visokih troškova i negativnog uticaja na okoliš. Iako se nalaze i u SAD-u, godinama su zapadne države, uključujući i Ameriku, ovisile o kineskoj preradi ovih sirovina.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, Kina ima udio od 61% u globalnoj proizvodnji rijetkih minerala, ali kada je riječ o preradi – kontroliše čak 92% svjetskog tržišta.

Kina uzvraća udarac

Kao odgovor na Trumpove carine od 34% na kinesku robu, Peking je 4. aprila ove godine uveo ograničenja na izvoz sedam vrsta rijetkih minerala. Prema novim pravilima, kompanije sada moraju tražiti dozvolu države za izvoz tih materijala i proizvoda koji ih sadrže, uključujući magnete.

Ovi magneti omogućavaju manji i efikasniji rad motora u pametnim telefonima, automobilima, mlaznim motorima, pa čak i MRI uređajima. Također su ključni za savremeno oružje poput borbenih aviona F-35 i nuklearnih podmornica.

“Radi se o strateškom i preciznom udaru tamo gdje najviše boli američku industriju,” izjavio je ekonomista sa Univerziteta Michigan, Justin Wolfers, piše CNN.

Kineski predsjednik Xi Jinping: Sputnik/Sergei Bobylev/Pool via REUTERS

SAD u utrci s vremenom

Trump je naredio istragu o mogućem uvođenju carina na uvoz kritičnih minerala, uključujući rijetke zemne elemente, zbog njihovog značaja za nacionalnu sigurnost i ekonomski opstanak.

Iako SAD ulaže napore da obnovi vlastiti lanac snabdijevanja, to je proces koji će trajati godinama. Tri američke kompanije iz sektora rijetkih minerala za CNN su izjavile da rade na proširenju kapaciteta i uspostavljanju saradnje sa saveznicima poput Kanade i Australije.

U međuvremenu, posljedice kineskih ograničenja se već osjećaju. Više američkih i evropskih firmi koje koriste rijetke zemne magnete prijavile su da im je kineska carina zaustavila pošiljke.

Joshua Ballard, direktor kompanije USA Rare Earth, izjavio je da se zabrane najviše odnose na “teške” rijetke elemente, koje Kina kontroliše u čak 98% slučajeva.

Povijesna prednost Kine

Kina je još od 1950-ih ulagale u sektor rijetkih minerala, a ozbiljan zamah došao je krajem 1970-ih, kombinacijom jeftine radne snage i labavih ekoloških propisa. Tehnologije za preradu preuzimane su iz SAD-a, Japana i Evrope.

Danas, iako su troškovi rada u Kini veći, dominacija je osigurana kroz stalna ulaganja u istraživanje, razvoj i automatizaciju. Američke firme su tokom godina izlazile iz tog posla zbog konkurencije nižih kineskih cijena i većeg obima proizvodnje.

Prema izvještaju Geološkog zavoda SAD-a, između 2020. i 2023. čak 70% američkog uvoza rijetkih metala dolazilo je upravo iz Kine.

Novi koraci Amerike

Ovo nije prvi put da Kina koristi rijetke minerale kao političko oružje – slična situacija dogodila se 2010. kada je Peking obustavio isporuke Japanu zbog teritorijalnog spora.

Od 2020. godine, Ministarstvo odbrane SAD-a uložilo je više od 439 miliona dolara u razvoj domaćeg lanca snabdijevanja. Cilj je da do 2027. godine zemlja razvije kapacitete za samostalnu proizvodnju – od vađenja rude do finalnog magneta – za potrebe odbrane.

Startupi poput Phoenix Tailings iz Massachusettsa razvijaju tehnologije prerade bez emisije i otpada, dok kompanije poput USA Rare Earth grade nove fabrike magneta u Teksasu i razvijaju rudnike u zapadnom dijelu države bogate svim elementima koji su sada pod kineskom zabranom.

Ipak, prepreke ostaju – od tehnoloških izazova do potrebe za finansijskom i političkom podrškom.

“Imamo potencijal, ali moramo djelovati brzo,” poručuje Ballard. “Ako želimo ostati konkurentni u tehnološkoj utrci s Kinom, moramo hitno aktivirati domaće resurse.”