Pozivi na bojkot trgovina, pumpi, kafića i restorana u BiH: Građani traže odgovor na rastuće cijene i niske plate
Društvenim mrežama šire se pozivi na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana u Bosni i Hercegovini zakazan za petak, 31. januar 2025. godine. Građani poručuju da je ovo reakcija na nepodnošljivo visoke cijene osnovnih proizvoda i usluga, te na niske plate koje ne prate konstantan rast troškova života.
O ovom potezu za N1 govorila je Mersiha Beširović, predstavnica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, koja je izrazila sumnju u efikasnost bojkota ukoliko građani prethodnih dana gomilaju zalihe i ne mijenjaju potrošačke navike.
Inspiracija iz regiona i manjak ozbiljnosti u BiH
Beširović je istakla da su ovakve akcije socijalnog bunta često inspirisane sličnim inicijativama iz susjednih zemalja.
„Svjedočimo fascinantnom građanskom buntu u Srbiji i uspješnoj kampanji bojkota u Hrvatskoj, gdje građani jasno izražavaju nezadovoljstvo i postižu konkretne rezultate. Nažalost, u BiH, ovakve akcije se ne doživljavaju ozbiljno jer im nedostaje jasno definisana organizacija i zahtjevi,“ rekla je Beširović.
Posebno je naglasila da građani često ne razumiju moć koju imaju kao potrošači: „Bojkot ima smisla samo ako je dugoročno planiran i dosljedno proveden. U suprotnom, efekat je minimalan.“
Uticaj neradne nedjelje i potrošačke navike
Beširović se osvrnula i na zabranu rada nedjeljom u Federaciji BiH, ističući da trgovci nisu zabilježili značajan pad prometa, ali su potrošačke navike postale problematične.
„Ljudi kupuju kao da ta nedjelja traje 365 dana. To je trauma iz prošlosti koja nas tjera na gomilanje. Bez promjene ovakvog ponašanja, bojkot neće imati očekivane rezultate,“ dodala je.
Problem strukture društva i sindikata
Kritikujući trenutni sistem, Beširović je ustvrdila da društvo u BiH već 30 godina funkcioniše na način koji pogoduje vlasnicima kapitala.
„Vlasnici kapitala se uvijek prilagođavaju poremećajima, dok se posljedice prenose na radnike i građane. Naša vlast ne vodi računa o građanima, a sindikati su, nažalost, postali sami sebi svrha,“ izjavila je.
Također je naglasila da je ključni problem u nedostatku solidarnosti među građanima, koja je neophodna za uspješan socijalni bunt.
Ima li nade za promjene?
Iako su pozivi na bojkot pokazatelj nezadovoljstva građana, Mersiha Beširović je izrazila skeptičnost prema njihovoj stvarnoj efikasnosti u Bosni i Hercegovini.
„Bojkot nije moguć bez jasne organizacije, solidarnosti i promjene svijesti građana. Nažalost, čini se da nas na pravi socijalni bunt može pokrenuti samo neka velika tragedija,“ zaključila je.
Vrijeme će pokazati hoće li ovakve akcije postati okidač za ozbiljnije promjene u BiH ili će ostati samo simboličan izraz nezadovoljstva građana.
