Na kamatama od zamrznutih ruskih sredstava zarađeno 5,2 milijarde eura, EU ih planira iskoristiti za obnovu Ukrajine

Zamrznuta ruska sredstva koja se nalaze na europskim računima, prikupljaju milijarde dolara kamata. EU je poduzela prvi korak da iskoristi ovaj novac za obnovu ratom razorene ukrajinske ekonomije, piše CNN.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine, zapadne zemlje su zamrzle skoro polovinu deviznih rezervi Moskve, koje iznose oko 300 milijardi eura. U zemljama Evropske unije (EU) nalazi se oko 200 milijardi, a najviše u belgijskoj finansijskoj instituciji koja osigurava sigurnost sredstava za banke, berze i investitore Euroclear.

Lideri EU su se u četvrtak dogovorili o ključnoj makrofinansijskoj pomoći Ukrajini od 50 milijardi dolara, a istovremeno su se približili i planu da se iskoristi profit koji se akumulira u pomenutoj instituciji, prenosi CNN.

Na kamatama zarađeno 5,2 milijarde eura

U saopćenju objavljenom na kraju samita, europski lideri su rekli da bi potencijalno mogli da ostvare prihod od vanrednih priliva od privatnih subjekata koji dolaze direktno iz zaplijenjene imovine ruske centralne banke.

Euroclear je u četvrtak otkrio da je zaradio 5,2 milijarde eura kamata na sankcionisana ruska sredstva otkako su ih EU i druge zemlje Grupe sedam zamrzle 2022. godine.

“Broj sankcija i kontrasankcija koje su uvedene od februara 2022., je bez presedana i nastavlja da ima značajan utjecaj na svakodnevne operacije Euroclera,” navodi grupa u saopćenju.

Nalog za obnovu Ukrajine

Prema CNN-u, EU i njeni saveznici su odlučni da natjeraju Rusiju da plati ogroman račun za obnovu Ukrajine. Prije godinu Svjetska banka je ovo procijenila na 411 milijardi dolara (377,3 milijarde eura) za narednu deceniju.

Jedan od prijedloga Europske komisije predviđa poseban namet za prikupljanje neočekivanih prihoda od kamata, koji bi potom bili uplaćeni u budžet EU za obnovu Ukrajine.

Plan je međutim, odložen zbog pravnih i finansijskih razloga. Neke zemlje članice i Europska centralna banka (ECB) zabrinute su da bi čak i pažljivo ciljane mjere mogle da ugroze povjerenje u euro, koji je druga najveća rezervna valuta na svijetu, i da naruše međunarodno pravo. Takođe, bilo bi teško za EU ​​da optuži Rusiju za ilegalnu invaziju da sama ne poštuje vladavinu prava.

Dvadeset sedam članica za sada su se načelno dogovorile da koriste prihod od kamata, ali još moraju da usaglase detalje o tome kako će to sprovesti u praksi, prenosi CNN, pozivajući se na neimenovanog diplomatu EU.

Tekst sporazuma sada pripremaju pravnici, koji će ga potom vratiti državama članicama na konačno odobrenje.

Euroclear će nastaviti zadržavati dobit

Euroclear, koji regulira prekogranične transakcije i štiti imovinu veću od 40 biliona dolara, naveo je u svom finansijskom izvještaju da se fokusira na “ublažavanje potencijalnih pravnih i operativnih rizika” do kojih bi mogli dovesti prijedlozi dužnosnika EU da se novac preda Ukrajini.

Napisali su i da su ih dodatni administrativni troškovi u vezi sa sankcijama koštali prošle godine 62 miliona eura, “pri čemu su viši menadžment i upravni odbor posvetili više pažnje ovom pitanju.”

Bilans stanja Euroclear-a takođe otkriva da je gotovinska pozicija porasla za 38 milijardi eura na godišnjem nivou i sada iznosi 162 milijarde eura. Povećanje je, objašnjavaju, posljedica plaćanja u vezi sa zamrznutom ruskom imovinom, uključujući obveznice. Ove uplate bi obično bile prebačene na ruske bankovne račune, koji su zamrznuti zbog sankcija, ali nastavljaju da ostvaruju veliki prihod od kamata – koji je još veći nedavnim povećanjem kamatnih stopa.

Euroclear je uključen u nekoliko sudskih postupaka kao rezultat sankcija; gotovo isključivo na ruskim sudovima. Tužioci traže pristup blokiranim sredstvima. Kompanija kaže da nastavlja da zadržava dobit povezanu sa ovim sredstvima “sve dok ne budu poznata dalja uputstva u vezi sa raspodjelom ili upravljanjem ovim profitom.”