Kriza bez presedana: Transportni sektor BiH čeka pred vratima Schengena, prijeti slom ukupne privrede države

Bosna i Hercegovina ulazi u jednu od najozbiljnijih ekonomskih kriza u posljednjih nekoliko decenija, a njen epicentar nalazi se u transportnom sektoru. Problem boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni, koji traje već mjesecima, u posljednjim danima eskalirao je do tačke na kojoj prijeti da paralizira ne samo logistiku nego i ukupnu privredu države.

Ono što je nekada bilo pitanje administrativnog tumačenja pravila, danas je postalo pitanje opstanka čitavih industrija.

Kriza koja je dugo tinjala

Problemi sa boravkom vozača iz BiH u zemljama Evropske unije nisu novi. Još ranije su domaće institucije i predstavnici transportnog sektora upozoravali da se pravila o ograničenju boravka u Schengen zoni, takozvano pravilo 90 dana u periodu od 180 dana, ne mogu primjenjivati na isti način na turiste i profesionalne vozače.

U proteklim mjesecima vođeni su brojni razgovori sa predstavnicima Evropske komisije i državama članicama, ali bez konkretnog ishoda. Uprkos inicijativama da se uvede izuzeće za vozače koji obavljaju međunarodni transport, problem je ostao neriješen i dodatno se produbio nakon ulaska Hrvatska u puni Schengen režim.

Tek nakon nedavnih protesta, kako ističe ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, ovo pitanje je dobilo ozbiljniju pažnju evropskih institucija. Ipak, ta pažnja još nije rezultirala konkretnim rješenjem.

Granice bez pravila i sektor u kolapsu

Posljedice su već sada vidljive i izuzetno ozbiljne. Čak 875 vozača vraćeno je sa granice, dok se transportne operacije svakodnevno otkazuju. Najveći problem predstavlja neujednačena primjena pravila, jer se na pojedinim graničnim prelazima ista situacija tretira različito.

Takva pravna nesigurnost onemogućava planiranje i dovodi kompanije u situaciju da ne mogu garantovati isporuke. U logistici, gdje su rokovi ključni, to znači gubitak povjerenja, a vrlo brzo i gubitak poslova.

Transportni sektor, koji je godinama bio jedan od najstabilnijih stubova izvozne ekonomije, sada se nalazi na koljenima.

Prema riječima ministra Forte, suština problema leži u činjenici da se profesionalni vozači tretiraju kao migranti, a ne kao radnici u međunarodnoj trgovini. Time se zanemaruje njihova ključna uloga u funkcionisanju evropskog tržišta.

Ovakav pristup ne pogađa samo Bosnu i Hercegovinu. Zastoji u transportu imaju direktne posljedice i na kompanije unutar Evropske unije, koje zavise od pravovremenih isporuka robe.

Ipak, uprkos toj međuzavisnosti, rješenje još nije na vidiku.

Upozorenja privrede, prijetnja lančane reakcije

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić upozorava da se kriza već prelijeva na druge sektore. Ako kompanije izgube ugovore i budu izbačene iz lanaca snabdijevanja, posljedice neće biti kratkoročne.

Jednom izgubljeno tržište teško se vraća, a bez stabilnog transporta industrija gubi svoju osnovu.

Sličan stav iznosi i predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić, koji ovu situaciju naziva najvećim izazovom za ekonomiju BiH od rata do danas. On upozorava da bi gašenje transportnog sektora dovelo do rasta troškova, pada konkurentnosti i dugoročnog ekonomskog nazadovanja.

Dodatnu težinu cijeloj situaciji daju konkretni podaci sa terena. Pojedine kompanije već bilježe ogromne dnevne gubitke, dok kašnjenja u isporukama uzrokuju penale partnera poput Scania.

Institucije su najavile intenziviranje diplomatskih aktivnosti, uključujući zahtjeve za sastanke sa vlastima u Hrvatskoj i informisanje ambasada zemalja članica Evropske unije. Međutim, u sektoru raste nepovjerenje prema sporosti procesa.

Predstavnik Konzorcija Logistika BiH Zijad Šarić ističe da su prevoznici već iscrpili strpljenje i da su protesti zakazani za 23. mart ukoliko ne dođe do konkretnih pomaka. Opet će, kao i nedavno, blokirati granične prelaze.

Kako naglašava, cilj nije blokada drugih, nego skretanje pažnje na činjenicu da su transportni kamioni već blokirani.

Vrijeme koje BiH više nema

Transportni sektor u Bosni i Hercegovini danas se nalazi na ivici opstanka. Svaki novi dan bez rješenja znači nove finansijske gubitke, izgubljene poslovne prilike i dodatno slabljenje pozicije zemlje na međunarodnom tržištu.

Ova kriza više nije izolovan problem jedne djelatnosti, nego ozbiljan test sposobnosti države da zaštiti vlastitu ekonomiju. Ukoliko izostane brza i efikasna reakcija na nivou Evropske unije, posljedice će biti dugoročne i duboke. U pitanju nije samo transport, nego budućnost ekonomije Bosne i Hercegovine.