Kina je prošle sedmice prijavila najveći trgovinski suficit u historiji uprkos američkim carinama

Kina tvrdi da je njena ekonomija prošle godine porasla za 5 posto, čime je ispunjen zvanični cilj Pekinga, dok je rekordni trgovinski suficit podstakao ukupni rast.

Međutim, podaci kineske vlade također pokazuju da je ekonomski rast usporio na 4,5 posto u posljednja tri mjeseca 2025. godine, u poređenju s istim periodom prethodne godine.

Peking je za 2025. postavio cilj ekonomskog rasta od „oko 5 posto“, uprkos teškoćama u poticanju domaće potrošnje, dugotrajnoj krizi u sektoru nekretnina i previranjima izazvanim carinskim politikama američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Stručnjaci navode da ovi podaci ukazuju na „ekonomiju s dvije brzine“, u kojoj proizvodnja i izvoz održavaju rast, dok građani unutar zemlje i dalje troše oprezno, a tržište nekretnina nastavlja opterećivati ekonomiju.

Iako zvanični kineski podaci pokazuju da je cilj rasta ostvaren, neki analitičari dovode u pitanje tačnost tih brojki zbog slabih investicija i potrošnje.

„Iako je ukupni bruto domaći proizvod za 2025. iznosio 5 posto, što odgovara vladinom cilju, smatramo da je stvarni rast slabiji nego što zvanični podaci sugerišu“, izjavila je Zichun Huang, ekonomistica za Kinu u Capital Economicsu.

Huang je dodala da interne procjene njene kompanije ukazuju da zvanične brojke „precjenjuju tempo ekonomskog rasta“ za najmanje 1,5 procentnih poena.

Također u ponedjeljak, kineski podaci su pokazali da je zemlja prošle godine zabilježila najniži broj rođenih od početka evidencije 1949. godine.

Ukupan broj rođenih pao je na 7,9 miliona u 2025. godini, prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku Kine.

Ekonomisti upozoravaju da će pad nataliteta dodatno produbiti domaće izazove, slabeći potražnju za stanovima i potrošačkom robom, te povećavajući pritisak na već posrnulo tržište nekretnina.

Zvaničnici su saopćili da se broj stanovnika smanjio četvrtu godinu zaredom u 2025. godini, i to za 3,4 miliona, na oko 1,4 milijarde ljudi.

Ovi podaci naglašavaju produbljivanje demografske krize u Kini, iako vlada pokušava povećati natalitet nudeći parovima poticaje za rađanje više djece.

Kina je prošle sedmice prijavila najveći trgovinski suficit u historiji, razliku između izvoza robe i usluga i uvoza, u iznosu od 1,19 biliona dolara, odnosno 890 milijardi funti, potaknut rastom izvoza na tržišta izvan SAD-a.

„Kina praktično gura rast kroz izvoz uz gubitke, i to nije održivo. Snižavanje cijena može održati obim prodaje, ali narušava profite i dugoročno rast“, izjavila je Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistica za Azijsko-pacifički region u francuskoj banci Natixis, za BBC.

Govoreći u ponedjeljak, Kang Yi, direktor Nacionalnog zavoda za statistiku Kine, rekao je da se ekonomija zemlje „suočava s problemima i izazovima, uključujući snažnu ponudu i slabu potražnju“, ali je dodao da će moći „održati stabilan i zdrav zamah rasta ove godine“.

Analitičari upozoravaju da rastuća zavisnost od izvoza čini Kinu ranjivijom na globalne trgovinske tenzije, posebno u trenutku rastuće neizvjesnosti oko američke carinske politike.

Američki predsjednik je nedavno zaprijetio uvođenjem novih carina zemljama koje trguju s Iranom ili se protive njegovom planu da preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Kina i druge azijske zemlje kupuju naftu iz Irana.

Ekonomska otpornost Kine mogla bi biti rezultat nižih američkih carina od očekivanih, nakon što su Peking i Washington dogovorili pauzu, ali taj dogovor ističe u novembru 2026. godine.

Nigdje domaći izazovi Kine nisu vidljiviji nego u sektoru nekretnina.

Peking se već dugo bori s padom tržišta stanova i rastućim dugom lokalnih vlasti, što čini kompanije opreznijim u investiranju, a potrošače opreznijim u trošenju.

Novi podaci objavljeni u ponedjeljak pokazali su da su cijene kuća nastavile padati u decembru, dok se vlada bori da stabilizira tržište nekretnina.

Cijene su pale za 2,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je najveći pad u posljednjih pet mjeseci. Investicije u nekretnine pale su za 17,2 posto tokom prošle godine.

Dugotrajni pad sektora nekretnina imao je ogroman utjecaj jer je industrija nekretnina nekada činila oko četvrtine kineske ekonomije, pogađajući građevinsku aktivnost, bogatstvo domaćinstava i finansije lokalnih vlasti.

Milioni domaćinstava ostali su s nedovršenim stanovima ili nekretninama koje su izgubile značajnu vrijednost, narušavajući povjerenje u ono što se nekada smatralo najsigurnijim načinom čuvanja štednje.

Pad prodaje zemljišta dodatno je smanjio prihode lokalnih vlasti.

„Prijavljeni kineski BDP od 5 posto nije iznenađenje s obzirom na političke poticaje da se održi stabilnost glavnih brojki, ali to jasno prikriva katastrofalne podatke o investicijama“, izjavila je Louise Loo, direktorica ekonomije Azije u Oxford Economicsu.

Maloprodaja je u decembru porasla za samo 0,9 posto, što je najsporiji rast u posljednje tri godine, iako je industrijska proizvodnja porasla na 5,2 posto, nadmašivši novembarskih 4,8 posto.

Nakon što je cilj ekonomskog rasta od 5 posto osiguran, kreatori politika su, prema Natixisu, suzdržali dodatne stimulativne mjere, praktično čuvajući resurse za ovu godinu.

Ekonomisti banke dodali su da usporavanje maloprodaje i investicija krajem godine odražava tajming politika, a ne naglo pogoršanje ekonomije.

Kineski lideri su obećali „proaktivne“ politike ove godine kako bi ojačali povjerenje potrošača i poslovne zajednice. Ipak, podaci sugerišu da osnovna ekonomija ostaje krhka.

Peking se suočava s delikatnim balansom između oživljavanja rasta kroz stimulativne mjere i obuzdavanja rasta duga, te pronalaženja načina da se smanji zavisnost od izvoza u sve neizvjesnijem globalnom trgovinskom okruženju.