Kako bi Evropa mogla uzvratiti na Trumpove carine zbog Grenlanda

Prijetnja Donalda Trumpa u subotu da će uvesti carine za osam evropskih zemalja ukoliko ne podrže njegov plan kupovine Grenlanda došla je kao veliko iznenađenje.

Američki predsjednik izjavio je da će 1. februara uvesti carinu od 10 posto na uvoz u SAD, koja bi od ljeta porasla na 25 posto ukoliko se ne postigne dogovor. Još uvijek nije jasno da li bi se ove carine dodavale na već postojeće namete.

Francuska i Njemačka, koje su dio grupe od osam zemalja u kojoj se nalaze i Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Norveška, Švedska, Holandija i Finska, poručile su da Evropska unija treba biti spremna reagovati ukoliko Trump sprovede ovu prijetnju.

Ali koje opcije Evropa zaista ima kao odgovor na poteze Sjedinjenih Američkih Država?

Može li Evropa uzvratiti carinama

Prije manje od šest mjeseci, SAD i Evropska unija postigle su sporazum koji je trebao stabilizirati transatlantsku trgovinu i donijeti sigurnost kompanijama i potrošačima.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen napustila je golf teren predsjednika Trumpa u Škotskoj s dogovorenim carinama od 15 posto na svu robu koju EU izvozi u SAD, što je bilo znatno povoljnije od 30 posto kojima je Amerika ranije prijetila.

Istovremeno, Brisel je pripremio i paket carina koji bi stupio na snagu ukoliko se ne bi postigao dogovor sa SAD-om.

Taj paket uključivao je carine na proizvode od stoke, preko dijelova za avione, do viskija, ukupne vrijednosti 93 milijarde eura, odnosno oko 80 milijardi funti ili 108 milijardi dolara američke robe koja se izvozi u EU.

Zahvaljujući okvirnom sporazumu, te su carine bile suspendirane dok su se razrađivali detalji, a Evropski parlament je trebao ratifikovati trgovinski sporazum između EU i SAD-a naredne sedmice.

Međutim, samo nekoliko sati nakon Trumpove prijetnje, utjecajni njemački zastupnik u Evropskom parlamentu Manfred Weber izjavio je da odobrenje „u ovom trenutku nije moguće“.

Ukoliko EU ne potvrdi prošlogodišnji sporazum niti produži suspenziju, carine na američku robu vrijednu milijarde eura stupit će na snagu 7. februara.

To bi moglo izazvati politički pritisak na Trumpa unutar SAD-a, posebno od strane kompanija koje izvoze na evropsko tržište.

Što se tiče Trumpovih prijetnji da će carine uvesti samo nekim, a ne svim državama članicama EU, Evropska komisija je saopćila da je to tehnički moguće, ali izuzetno teško za provesti, s obzirom na to da roba često više puta prelazi granice unutar EU prije nego što se izveze u SAD.

Portparol Evropske komisije Olof Gill izjavio je da će Brisel učiniti „sve što je potrebno kako bi zaštitio ekonomske interese EU“, ali je naglasio da bi carine na kraju nanijele štetu i kompanijama i potrošačima s obje strane Atlantika.

Šta je evropska „trgovinska bazuka“

Takozvana „trgovinska bazuka“, zvanično poznata kao Instrument protiv prinude, predstavlja zakon koji Evropskoj uniji omogućava da odgovori na ekonomsku ucjenu iz zemalja koje nisu članice EU.

Ovaj instrument predviđa izuzetno ozbiljne posljedice za države koje pokušavaju nametnuti svoju volju EU ili njenim članicama.

Konkretno, usmjeren je na trgovinske i investicione mjere država koje se smatraju da se miješaju u „legitimne, suverene odluke“ Evropske unije ili njenih članica.

Mjere mogu obuhvatiti širok spektar poteza, uključujući carine, ograničenja uvoza i izvoza, zabrane u trgovini uslugama, kao i smanjen pristup bankarskim i tržištima kapitala.

U krajnjem slučaju, EU može blokirati pristup većem dijelu jedinstvenog tržišta, čak i zanemarujući postojeće međunarodne sporazume.

Ipak, ovo se smatra nuklearnom opcijom.

Prava svrha „bazuke“ jeste da druge zemlje prisili na pregovarački sto. Njena stvarna primjena mogla bi izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu i unutar same EU, zbog čega se smatra krajnjom mjerom.

Osim toga, ovaj mehanizam nije brz.

Prema važećim pravilima, Evropska komisija može potrošiti do četiri mjeseca na istragu navodne prinude. Dodatnih šest mjeseci može biti utrošeno na pregovore s dotičnom državom i donošenje odluke o eventualnoj odmazdi.

Nakon toga, države članice EU imaju do deset sedmica da odobre bilo kakvu akciju.

To znači da bi, čak i ako Komisija danas pokrene postupak, moglo proći i do godinu dana prije nego što „bazuka“ zaista bude upotrijebljena.

A šta je s Ujedinjenim Kraljevstvom

Premijer Sir Keir Starmer jasno je dao do znanja da želi izbjeći trgovinski rat s Trumpom, praktično isključivši mogućnost trenutnih uzvratnih carina protiv SAD-a u govoru održanom u ponedjeljak.

Iako je rekao da Trump ne bi trebao koristiti prijetnje trgovinskim porezima „na ovaj način protiv saveznika“, Sir Keir je dodao da „trgovinski rat nikome ne ide u prilog“.

Naglasio je i da se još uvijek nije došlo do te tačke, te da mu je fokus da se ona uopće ne dostigne.

Ipak, postoje i drugi mehanizmi koje bi britanska vlada mogla koristiti ukoliko UK, EU i SAD ne postignu dogovor oko Grenlanda.

Jedna od opcija bila bi povećanje poreza na digitalne usluge, što bi moglo pogoditi neke od najvećih američkih tehnoloških kompanija, poput Amazona i Mete, vlasnika Instagrama, WhatsAppa i Facebooka.

Trenutna stopa tog poreza iznosi 2 posto i primjenjuje se na tehnološke gigante s globalnom prodajom većom od 500 miliona funti i najmanje 25 miliona funti prihoda u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U ovom trenutku, međutim, mnogo toga ostaje nejasno, uključujući i zakonitost pojedinih Trumpovih carina.

Vrhovni sud SAD-a trebao bi donijeti odluku o tome da li je predsjednik prekoračio svoja ovlaštenja kada je uveo carine koristeći Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlastima.

To se odnosi i na takozvane „odmazdne“ carine koje je Trump uveo prošle godine, prema kojima američke kompanije koje uvoze određene britanske proizvode moraju platiti porez od 10 posto prilikom ulaska robe na američko tržište.