Kakav je ekonomski uticaj Ramazana? Opada li produktivnost radnika, ili se ostvaruje veći profit?

Ramazan je vrijeme za duhovno razmišljanje i regeneraciju, jačanje vjerovanja kroz hranjenje uma, a ne tijela. Ali kakav je uticaj na ekonomski rast i razvoj u većinski muslimanskim zemljama?

Pitanje je složeno.

Ako blizu dvije milijarde muslimana uskraćuje sebi opskrbu tokom dnevnog svjetla mjesec dana i često skraćuje radne dane za nekoliko sati, to će sigurno uticati na produktivnost?

Ipak, drugi tvrde da, ako se pravilno posmatra, muslimanski radnik nakon posta može biti više fokusiran na važne zadatke i isplivati kao bolja osoba i bolji zaposlenik.

Kultura rada od kuće

Jedna značajna promjena je utjecaj pandemije Covid-19 na rad. Preduzeća su naširoko uvela fleksibilnije radno vrijeme i, gdje je to moguće, rad na daljinu. I jedno i drugo može koristiti zaposlenima – i potencijalno poboljšati produktivnost – tokom Ramazana.

U Omanu je Ministarstvo rada je 2019. godine uvelo tri smjene uz normalno skraćeno radno vrijeme od 9 do 14 sati. Državni radnici su imali mogućnost od 7 do 12 sati, od 8 do 13 sati i od 10 do 15 sati. Osoblje odjeljenja također je moglo raditi na daljinu pod uslovom da je u kancelariji 60 posto vremena.

Saada Al Ismaili, potpredsjednica odbora za ženske sportove i ravnopravnost spolova Omana, rekla je za Times of Oman: „Rad na daljinu pomaže da se izbjegne izgubljeno vrijeme na putu do ureda, a fleksibilno radno vrijeme svakako povećava produktivnost. Smanjenje vremena putovanja na posao je velika prednost.”

UAE su poručili radnicima federalne vlade da rade na daljinu 70 posto svojih sati petkom tokom Ramazana.

Tokom godina učinjeno je nekoliko pokušaja da se izmjeri uloga Ramazana u ekonomskom rastu. Najsveobuhvatniji je izvještaj američkog Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja iz 2014. godine, koji koristi podatke o muslimanima koji poste u 167 zemalja tokom 60 godina.

Studija Filipea Campantea i Davida Yanagizawa-Drotta zaključila je da su istraživači “uspostavili uzročne dokaze za negativan učinak ramazanskog posta na ekonomski rast u muslimanskim zemljama”.

Ali također se navodi da je to “praćeno povećanjem nivoa sreće i zadovoljstva životom među muslimanima koji su sami procijenili”.

Efekti sezone

NBEC studija je također otkrila – nakon što je uporedila ljetne ramazane sa onima koji su padali zimi – da je dužina posta bila značajna u mjerenju gubitka produktivnosti.

Na južnoj hemisferi ramazan u julu je sezona kraćih dana, dok su na sjevernoj hemisferi mnogo duži, što omogućava direktno poređenje.

“Duže propisani ramazanski post ima snažan negativan učinak na rast proizvodnje u muslimanskim zemljama”, navodi se u izvještaju. Produženje posta za jedan sat moglo bi smanjiti rast proizvodnje za 0,7 posto, navodi se.

Međutim, to je primijećeno samo u zemljama s muslimanskom većinom, kao i drugi nalaz; da Ramazan čini ljude sretnijima. „Jednostavno rečeno, to ih čini sretnijima, iako ih čini relativno siromašnijima“, kažu autori. Dva efekta bi se mogla poništiti, dodaje se.

Dr Rumy Hasan, predavač istraživanja naučne politike na Univerzitetu Sussex u Velikoj Britaniji, rekao je da vjeruje da je Ramazan ograničio ekonomski rast.

Na osnovu tipičnog smanjenja radnog dana za dva sata u muslimanskim zemljama, i uzimajući u obzir gubitak produktivnosti radnika koji poste, on izračunava da sveti mjesec „ima tri posto recesionog uticaja svake godine. Ne možemo ga zaobići”.

On je utvrdio da se ukupan gubitak od 42 radna sata za svakog zaposlenog tokom ramazana ne nadoknađuje u ostatku godine. “Skraćenje radnog vremena se naknadno ne nadoknađuje”, rekao je on.

Ovo gledište je, međutim, u suprotnosti sa studijom Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja. Također ne uzima u obzir jačanje ekonomije tokom Ramazana i Bajrama, uz povećanu potrošnju, posebno u sektorima ugostiteljstva i razonode.

Fawaz Al Hajri, katarski ekonomista, tvrdi da će se potrošnja i stope potrošnje u nekoliko sektora udvostručiti tokom Ramazana, navodeći kao primjer Svjetsko prvenstvo 2022. kada je radno vrijeme skraćeno za 80 posto bez uticaja na ukupnu produktivnost.

“Post i njegovo trajanje ne utiču na produktivnost. Naprotiv, sveti mjesec je katalizator svih njegovih operacija”, rekao je on.

Povećana potrošnja

Anketa YouGov-a iz 2015. godine na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi pokazala je da je skoro polovina ispitanika izjavila da su bili produktivni tokom svetog mjeseca kao i ostatak godine, ali da je šest od 10 reklo da im je potrošnja porasla tokom Ramazana.

Gotovo trećina je također rekla da odgađaju velike kupovine do ramazanskih rasprodaja.

Drugo istraživanje, koje je sprovela islamska marketinška konsultantska kuća Ogilvy Noor, iz 2018. godine, izračunala je da je Ramazan vrijedan 200 miliona funti samo za ekonomiju Ujedinjenog Kraljevstva, zemlje sa nemuslimanskom većinom.

Internetska kupovina pokazala se još jednim stimulansom, s internetskom prodajom koja je porasla za 106 posto u drugoj sedmici ramazana, dok su planovi putovanja porasli za 51 posto što je dovelo do Ramazanskog bajrama na Bliskom istoku.

Zajedničko istraživanje iz 2011. koje su sproveli DinarStandard, konsultantska kuća za istraživanje rasta, i Productive Muslim, opisano je kao prva svjetska platforma za osobni razvoj muslimana.

Izvještava da je 77 posto muslimana reklo da su pokušali održati isti nivo produktivnosti kao u ostatku godine. Samo tri posto se složilo sa tvrdnjom “niko ne radi tokom Ramazana”.

U izvještaju je izračunat gubitak mjesečnog bruto domaćeg proizvoda ili tržišne vrijednosti usluga i roba tokom Ramazana, navodeći da predstavlja četiri posto dnevnog smanjenja rada po satu.

Imajući u vidu da je izvještaj star, za Saudijsku Arabiju je to bilo oko 2,4 milijarde dolara za mjesec, a za UAE 1,47 milijardi dolara.

Međutim, izvještaj je također otkrio da poslodavci mogu napraviti veliku razliku u stepenu fleksibilnosti i razumijevanja koji pokazuju zaposlenima muslimanima, posebno u zemljama sa nemuslimanskom većinom.

Ovo potvrđuje i izvještaj Oxford Strategic Consultinga iz 2017. godine, koji je osporio vezu između broja sati radnog dana i produktivnosti.

“Umjesto da se brinu o negativnim efektima na poslovanje,” kaže se o GCC i Mema regijama, “poslovni lideri bi se umjesto toga trebali fokusirati na poboljšanje blagostanja, povećanje angažmana i prihvaćanje fleksibilnih obrazaca rada tokom islamskog svetog mjeseca”.

Produktivni musliman koristi drugi pristup. Osnovao ga je u Teksasu Mohammed Faris, koji je formalno radio u upravljanju rizicima, s ciljem da pomogne muslimanskim profesionalcima u njihovom balansu između posla i vjere.

Za Ramazan nudi „sedam koraka da ostanete razumni i duhovni“, uključujući vrijeme provedeno uz Kur'an i planiranje ključnih zadataka koje je potrebno obaviti tokom radnog dana.

Ovaj mjesec, rekao je Faris, je jedinstvena prilika da postanete produktivniji u svim oblastima svog života. “Ramazan je trening kamp koji će vam pomoći da se pripremite da živite najbolju verziju sebe duhovno, fizički, društveno”, rekao je.