Izvoz BiH 2,5 milijarde KM, na strana tržišta najviše plasiramo električnu energiju, čeličnu konstrukciju, drvo, a nije zanemariva ni municija
Najave kako će se globalna politička, ekonomska i sigurnosna kretanja odraziti i na ekonomiju naše zemlje, postaju realnost, naročito ako sagledamo posljednje dostupne podatke vezane za izvoz koji naša zemlja u ovoj godini ostvaruje. U prva dva mjeseca ove godine, izvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio je 2,5 milijardi KM, što je za 13,1 posto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 4,2 milijarde KM, što je više za 6,7 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca bila je 58,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1,76 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH koje je objavila Fena.
Izvoz u zemlje EU je iznosio 1,89 milijardi KM
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 381 milion KM, što je za 33,6 posto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 467 miliona KM, za 8,8 posto više u odnosu na isti period. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 81,7 posto.
Vrijednost robe koju je BiH u januaru i februaru ove godine izvezla u zemlje EU iznosi 1,89 milijardi KM, 10,2 posto manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvezla robu u vrijednosti od 2,552 milijardi KM, što je više za 7,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 74,1 posto.
“BiH je lani u odnosu na prethodnu godinu u izvozu izgubila jednu milijardu KM, dok je komparirajući 2023., sa 2019. godinom, izvoz veći za šest milijardi KM”, kazao je Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, referirajući se na refleksiju ekonomskih kretanja u svijetu i EU na privredne aktivnosti i vanjskotrgovinsku razmjenu BiH u prošloj godini.
Najsnažniji trgovinski partner BiH godinama je Njemačka. Prema podacima Agencije za statistiku BiH tokom 2023. godine izvoz BiH u Njemačku iznosio je 2,7 milijardi KM, dok je iz Njemačke uvezla robe u vrijednosti 3,3 milijarde KM.
Iako između naše dvije zemlje postoji nesrazmjer izvoza i uvoza, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, sredinom prošlog mjeseca je podsjetio kako je Njemačka i dalje glavni trgovinski partner BiH, ali i jedina zemlja s kojom BiH ima suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Prošle godine BiH je najviše uvozila iz Italije
“Naša industrija je jako vezana za industriju Njemačke, jer to nam je najveći partner gdje najviše izvozimo, i kada govorimo o pomoći, to je zemlja za koju zaista možemo reći da vjerovatno najviše pomaže Bosni i Hercegovini. Zašto? Pa to je jedina zemlja s kojom imamo suficit kada je u pitanju naš odnos, više izvozimo nego što uvozimo. Iz svih drugih zemalja neuporedivo više uvozimo, pogotovo iz ovih zemalja koji se trse da su im ovdje prijatelji neki u Bosni i Hercegovini”, kazao je Nikšić.
Osim radne snage, BiH godinama u Njemačku najviše izvozi poluproizvode od drveta, metala i plastike, te proizvode iz oblasti automobilske industrije.
Raznoliki su proizvodi i roba koje naša zemlja izvozi u druge zemlje, a najviše: električnu energiju, izoliranu žicu, kablove, sjedala, željeznu ili čeličnu konstrukciju, te ostali namještaj.
Kada odete u Tursku u trgovinu ili pekaru postoji mogućnost da je materijal za vrećicu proizveden u BiH. Pri kupovini nakita također je vjerovatno da je za njegovu izradu korišten i umjetni korund iz BiH. U Tursku izvozimo i oružje. Namještaj od furnira Made in BiH stiže i do domova daleke Kine, kao i Švicarske.
Prošle godine BiH je najviše uvozila iz Italije, Njemačke, Srbije i Kine. Prema podacima Agencije za statistiku, najbrojniji proizvodi koje je naša zemlja uvozila iz EU bili su: naftna ulja, osim
sirovih, putnički automobili, te lijekovi.
Kada je o namjenskoj industriji riječ, Izvoz je u 2023. godini iznosio 408 miliona KM što je za skoro 30% više u odnosu na prethodnu godinu, dok je za 100% veći u odnosu na 2020. godinu.
U prošloj godini najviše smo izvozili u SAD (25%), Tursku (12%); Bugarsku (10,55%), Srbiju (7,6%) i Irak (4%). Kao i do sada, potvrdili su za Forbes BiH u Vanjskotrgovinskoj komori, struktura izvoza bila je ista, prednjačila je municija, zatim eksplozivi, a potom i oružje i dijelovi oružja.