Hrvatska postala zemlja kreditor MMF-a – ‘do jučer’ i sama bila korisnik
Sredinom aprila ove godine Hrvatska narodna banka (HNB) prvi put je učestvovala u finansiranju zajma koji je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio nekoj zemlji. Tom transakcijom, susjedna Hrvatska je postala zemlja kreditor MMF-a.
Kako se navodi na blogu HNB, za 50 zemalja, a sada tom društvu pripada i Hrvatska, MMF je procijenio da imaju snažnu vanjsku poziciju da učestvuju u finansiranju zajmova MMF-a.
Finansijsko učešće jedne zemlje u MMF-u zasniva se na tzv. kvoti – doprinosu koji se određuje prema relativnoj veličini ekonomije. Trenutna kvota Hrvatske iznosi 717,4 miliona posebnih prava vučenja (SDR), što je oko 850 miliona eura, odnosno 0,15% ukupne kvote MMF-a. Iako je riječ o malom udjelu na globalnom nivou, kvota određuje i glasačku snagu i finansijsku obavezu Hrvatske unutar MMF-a.
Rezervna imovina
Zemlje članice nisu obavezne odmah uplatiti cijeli iznos svoje kvote u „tvrdim“ valutama. U pravilu se 25% uplaćuje u rezervnoj imovini (SDR-i ili vodeće valute), dok se preostalih 75% pokriva mjenicom i deponira u domaćoj valuti kod centralne banke. U hrvatskom slučaju, tu funkciju obavlja Hrvatska narodna banka (HNB), omogućavajući brzo stavljanje sredstava na raspolaganje MMF-u kada to zatraži.
Svaka takva transakcija povećava pričuvnu poziciju Hrvatske u MMF-u – likvidno potraživanje koje nosi kamatu i koje zemlja može povući u slučaju potrebe. U suštini, riječ je o imovini koju Hrvatska evidentira u svojim međunarodnim rezervama. Dugi niz godina ta pričuvna pozicija bila je vrlo mala (manje od 0,1 posto), jer je Hrvatska ranije koristila sredstva MMF-a za svoje vanjskotrgovnske potrebe. Danas, kao učesnica u MMF-ovim kreditnim programima, ta pozicija raste.
Kako prenosi Hina, pozivajući se na objašnjenje na blogu na HNB-ovim stranicama direktorica Direkcije za odnose s međunarodnim financijskim institucijama HNB-a Ana Martinis i viši savjetnik u Direkciji za odnose s međunarodnim financijskim institucijama HNB-a Marko Olenković, ukoliko naprimjer MMF odobri zajam određenoj zemlji od 100 miliona eura, za koji odabere četiri zemlje kreditora koje će finansirati po četvrtinu zajma, među kojima i Hrvatsku, HNB prvo “unovčava” mjenicu izdanu u korist MMF-a, odnosno prenosi sredstva na eurski račun MMF-a u HNB-u, uz istovremeno smanjenje vrijednosti mjenice. Potom po MMF-ovom pozivu HNB s računa MMF-a, koristeći se sredstvima sa svog računa u sistemu TARGET, uplaćuje 25 miliona eura na račun zemlje koja se zadužuje. Korištenjem MMF-ovih sredstava s eurskog računa MMF-a kod HNB-a ujedno se povećava pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u.
Članica od 1992. godine
Iako se učestvovanje zemlje u finansiranju zajmova MMF-a drugim članicama uobičano naziva zajmovima, zapravo nije riječ o klasičnim zajmovima, pojašnjavaju Martinis i Olenković.
“Zemlje koje nazivamo kreditorima omogućuju MMF-u korištenje svoje valute, a zauzvrat im se za isti iznos povećava pričuvna pozicija u MMF-u. Ta pričuvna pozicija predstavlja likvidno potraživanje prema MMF-u, koje se u slučaju potrebe može povući te stoga ulazi u sastav međunarodnih pričuva zemlje”, navode.
Kako su objasnili na blogu, budući da je pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u prije stjecanja statusa zemlje kreditora iznosila manje od 0,1% njene kvote, Hrvatska će u okviru Plana finansijskih transakcija učestvovati isključivo u transakcijama pozajmljivanja sredstava, dok se udio njene pričuvne pozicije u kvoti ne izjednači s udjelima zemalja kreditora, koji za većinu članica Plana finansijskih transakcija iznosi oko 27%. Nakon toga Hrvatska će početi i primati sredstva koja otplaćuju zemlje dužnici MMF-a.
Podsjećamo, najveći MMF-ovi kreditori su SAD, Japan, Kina i Njemačka. Hrvatska je u prošlosti i sama bila korisnik MMF-ove finansijske pomoći. Njegova članica je od kraja 1992. godine, te je do sada koristila nekoliko finansijskih aranžmana i zajmova MMF-a.
