Građani u pet zemalja svijeta troše manje od jedne desetine svoje plate na hranu, a evo koliko izdvajaju stanovnici BiH na “korpu za preživljavanje”

Standard jedne zemlje najbolje određuje njena minimalna plata koju uposlenici primaju na ruke i procenat koji se iz mjesečnog dohotka izdvaja za potrošačku korpu. U Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme mogle su se čuti brojne rasprave i najave vezane za povećanje minimalne plate. Gotovo pa je bilo neupitno da će građani BiH u novu kalendarsku godinu ući mirniji i plaćeniji. Minimalna plata u entitetu Federacija BiH jeste povećana, ali nije dosegla najavljivan iznos od 1000 KM.

Vlada Federacije BiH krajem prošle godine donijela je odluku o minimalnoj plati, a prema njoj ona iznosi 619 KM. U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, minimalna plata je veća, ali postavlja se pitanje, uzimajući u obzir aktuelne otkaze i zatvaranje firmi, koliko će uopće biti održiva. Za sada njen minimum iznosi 900 KM.

Gdje su najmanje “poskupljeli” radnici

Tim analitičara Picodija iz Hong Konga provjerio je kako se mijenjala minimalna plata u 67 zemalja svijeta, koliko su rasle cijene osnovnih namirnica i koliko iznosi “košarica za preživljavanje”, odnosno potrošačka korpa sa ograničenim brojem proizvoda u poređenju sa minimalnom platom.

Prema ovom istraživanju u većini zemalja, zaključno s januarom 2024., došlo je do promjene visine minimalnog ličnog dohotka u odnosu na onaj iz januara 2023. godine.

Minimalnu platu skoro sve zemlje su povećavale u određenom iznosu kao odgovor na inflaciju, koja je, očekivano, najsnažnije pogodila, one sa najnižim primanjima.

Najmanje su „poskupljeli“ radnici u Francuskoj (3,4%), Njemačkoj (2,8%) i Tajlandu (2,5%), dok su u zemljama poput Španije, Malezije ili Vijetnama vlade zamrznule minimalnu platu ili još nisu odlučile o njenom povećanju.

Kao odgovor na inflaciju, maksimalno povećanje minimalca desilo se u Argentini (138%) i Turskoj (100%).

Hong Kong je zauzeo 39. mjesto na ljestvici sa minimalnom neto platom od 1617 KM, što je  6,7% više nego prošle godine.

Iako su predviđanja ekonomskih analitičara da do poskupljenja hrane neće doći u 2024.godini, barem kada je riječ o Evropi, cijena životnih namirnica je rasla u prošloj godini.

Uzevši u obzir osam proizvoda: hljeb, mlijeko, jaja, rižu, sir, meso, voće i povrće, naučnici iz Hong Konga su kreirali košaricu osnovnih namirnica. Pogleda li se spisak, jasno je da je njihova lista proizvoda i više nego skromna, ali na njoj su proizvodi koji u navedenim količinama mogu zadovoljiti minimalne nutritivne potrebe prosječne odrasle osobe za period od jednog mjeseca.

Mlijeko (10 litara) – 57 KM

Hljeb (10 komada po 500 g) – 40,5 KM

Riža (1,5 kg) – 6,5 KM

Jaja (20 kom.) – 12 KM

Sir (1 kg) – 48 KM

Perad i govedina (6 kg) – 178 KM

Voće (6 kg) – 38,70 KM

Povrće (8 kg) –  40 KM

Ukupni trošak “košarice za preživljavanje” na početku 2024. iznosi 420 KM (0,95% više nego prošle godine). U Hong Kongu naprimjer ovaj iznos predstavlja 26 posto neto minimalne plate, dok je početkom prošle godine iznosio 27,4 posto. To znači da je povećanje minimalne plate u ovoj zemlji pratilo rast cijena hrane.

A kakva je u tom pogledu situacija u BiH i drugim zemljama iz našeg okruženja?

Kada je o omjeru potrošačke korpe i minimalne plate riječ Bosna i Hercegovina je na 35. mjestu, gdje 24,1 % dohotka osoba izdvaja za navedenih osam namirnica. Hrvatska je na 21. mjestu sa 16,7 %, Slovenija na 17. sa 14,6 %, Crna Gora zauzima 32. mjesto sa udjelom od 22,7 %, dok je Srbija 38. sa 24,9 %, a Sjeverna Makedonija 42. sa 28,9 % izdvajanja za osnovne namirnice.

Neke zemlje izdvajaju gotovo cijelu platu na hranu

Najbolji omjer potrošačke korpe i minimalne plate pronalazimo u Velikoj Britaniji, Irskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Novom Zelandu. U ovim zemljama radnici troše manje od jedne desetine (⅒)minimalne plate na osnovne namirnice.

Bosna i Hercegovina sa svojim postotkom je bolje rangirana od Albanije, Meksika, Rusije, Argentine, Brazila i drugih iz društva obuhvaćenih 67 zemalja.

Statistika je neumoljiva i pokazuje da postoje nažalost i one zemlje u kojima stanovnici čak i na ovako skroman skup proizvoda troše više od polovine minimalne plate. Među njima su Kazahstan (54%), Indija (58,5%), Vijetnam (65,6%) i Armenija (74,6%), dok u Nigeriji, minimalna radnička plata nije dovoljna ni da cijela pokrije iznos ovih osam namirnica.

Minimalna plata trebala bi u svakom dijelu svijeta osigurati pokrivanje troškova hrane, stanovanja i zdravstvenog osiguranja, ali kao što se iz navedenih podataka može vidjeti u većini zemalja to ipak nije slučaj.