Ekonomija SAD-a suočena s prijetnjom rasta inflacije nakon napada na iranska nuklearna postrojenja

Američka ekonomija suočava se s neugodnom mogućnošću ponovnog buđenja inflacije nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele zračne napade na tri nuklearna postrojenja u Iranu.

Stručnjaci upozoravaju da su visoke cijene nafte i plina gotovo izvjesne. Ključno pitanje sada glasi: koliko dugo će trajati skok cijena fosilnih goriva?

Prema prognozama analitičara, cijene nafte bi mogle porasti za oko 5 dolara po barelu kada se tržišta otvore u nedjelju navečer.

„Očekujemo da će cijena nafte odmah skočiti na oko 80 dolara po barelu“, izjavio je Andy Lipow iz firme Lipow Oil Associates. Američka nafta nije zatvarala iznad 80 dolara po barelu od januara i većinom se kretala između 60 i 75 dolara po barelu od augusta 2024. godine.

Umjerene cijene nafte posljednjih mjeseci doprinijele su padu cijena goriva ispod 3 dolara po galonu u mnogim dijelovima SAD-a, što je donijelo veliko olakšanje potrošačima koji se bore s posljedicama inflacije.

Ipak, nije jasno hoće li se veći skok cijena nafte zadržati duže vrijeme. Cijene su porasle za oko 10% nakon iznenadnog napada Izraela 13. juna, ali su ponovo pale u petak nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio dvosedmični rok za donošenje odluke o daljnjim napadima na Iran.

„Ne treba automatski pretpostaviti da će cijene nafte ostati visoke samo zato što su porasle. To se često ne dogodi“, rekao je Joe Brusuelas, glavni ekonomista računovodstvene firme RSM.

Daljnji pravac kretanja cijena nafte zavisiće prije svega od toga hoće li iranski parlament blokirati Ormutski moreuz – ključnu pomorsku rutu kojom prolazi oko 20% svjetske nafte.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je u nedjelju da Iran ima „razne opcije“ kao odgovor na američke napade, dok je jedan od glavnih savjetnika vrhovnog vođe Irana već pozvao na zatvaranje Ormuskog moreuza.

Bob McNally, predsjednik konsultantske firme Rapidan Energy Group i bivši energetski savjetnik predsjednika Georgea W. Busha, upozorava da bi zatvaranje moreuza od strane Irana predstavljalo rizik od jačeg vojnog odgovora Sjedinjenih Država i njihovih saveznika. Također, Iran bi mogao ciljati naftnu i gasnu infrastrukturu u Persijskom zaljevu.

„Moguće je da će Iran odlučiti da jedini način da odvrati predsjednika Trumpa jeste da stvori strah od naglog rasta cijena nafte“, rekao je McNally. „Moraju zapravo stvoriti taj strah.“

Gostujući u nedjelju na Fox Newsu, državni sekretar Marco Rubio pozvao je Kinu da izvrši pritisak na Iran kako ne bi zatvarao Ormutski moreuz, naglašavajući da bi takav potez više naštetio drugim ekonomijama nego američkoj. Kina, naime, kupuje trećinu nafte koja dolazi iz Persijskog zaljeva, dok SAD kupuje manje od 3%.

„Pozivam kinesku vladu u Pekingu da ih kontaktira oko toga, jer su oni ti koji se najviše oslanjaju na Ormutski moreuz za uvoz nafte“, rekao je Rubio.

Dodao je da bi zatvaranje moreuza najviše pogodilo ekonomije Azije i Evrope, više nego SAD.

U međuvremenu, američki potrošači bi uskoro mogli osjetiti šok zbog viših cijena goriva.

„Treba oko pet dana da benzinske pumpe prenesu promjene cijena koje su se desile samo u jednom danu. Ako tržište nafte zaista doživi skok danas i sutra, cijene na pumpama mogle bi porasti u roku od nekoliko sati“, rekao je Patrick De Haan, potpredsjednik za analizu tržišta goriva u kompaniji GasBuddy.

Lipow upozorava da bi, ukoliko dođe do blokade Ormuskog moreuza, cijena nafte mogla porasti i do 100 dolara po barelu, što bi značilo i skok cijena benzina i dizela za oko 75 centi po galonu u odnosu na trenutni nivo.

Uz to, američke trgovinske politike u kombinaciji s tenzijama između Izraela i Irana snažno ukazuju na to da će inflacija u naredna tri mjeseca ponovo ubrzati, smatra Brusuelas. Mnogi ekonomisti već duže vrijeme upozoravaju da je niska inflacija tokom proljeća bila tek privremeni predah prije očekivanog ljetnog skoka cijena, koji će biti dodatno pogoršan Trumpovim carinama.