Cijene nafte skaču, zlato dostiže 5.000 dolara, dok rastu tenzije između SAD-a i Irana

Cijene nafte su u četvrtak naglo porasle na najviši nivo u gotovo sedam mjeseci, dok su investitori pohrlili ka sigurnim utočištima poput zlata, usljed nastavka zaoštravanja tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Brent nafta, globalni referentni standard, porasla je 1,6 posto na 71,49 dolara po barelu. Američka sirova nafta poskupjela je 1,74 posto na 66,18 dolara po barelu. Rast cijena nastavljen je nakon što su u srijedu skočile više od 4 posto, zabilježivši najveći dnevni rast od oktobra.

Zlato, koje se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vremenima neizvjesnosti, poraslo je u srijedu 2 posto i ponovo dostiglo 5.000 dolara po unci. U četvrtak ujutro cijena zlata je dodatno blago porasla.

Američki i iranski izaslanici sastali su se proteklih dana u Ženevi radi pregovora o iranskom nuklearnom programu. Potpredsjednik SAD-a JD Vance izjavio je u utorak da iranski pregovarači nisu priznali neke od crvenih linija predsjednika Donalda Trumpa tokom pregovora.

Pregovori dolaze u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države premjestile dio vojnih kapaciteta bliže Bliskom istoku. Mogućnost sukoba s Iranom podstakla je zabrinutost zbog potencijalnih poremećaja u globalnom snabdijevanju naftom i posljedičnog rasta cijena, piše CNN.

Obnovljene geopolitičke tenzije između SAD-a i Irana sada se jasno odražavaju na cijene, izjavila je Daniela Hathorn, viša tržišna analitičarka u kompaniji Capital.com.

Zlato se posljednjih sedmica ponašalo više poput spekulativne dionice nego sigurnog utočišta, uz izraženu volatilnost i snažne oscilacije cijena. Ipak, rast tenzija na Bliskom istoku ponovo je podstakao potražnju za sigurnom imovinom, podižući cijenu plemenitog metala iznad praga od 5.000 dolara.

Kada rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, pažnja se usmjerava ka Hormuškom moreuzu. Ovaj uski morski prolaz uz obalu Irana predstavlja ključnu tačku za protok globalnih zaliha nafte.

Prema podacima Američke uprave za energetske informacije, kroz moreuz svakodnevno prođe oko 20 miliona barela nafte, što čini približno 20 posto svjetske potrošnje.

Najnoviji rast cijena signalizira da tržište dodatno uračunava već izražen geopolitički rizik, jer se najvažnija svjetska naftna arterija ponovo nalazi nadomak potencijalnog sukoba, izjavio je Ole Hansen, direktor strategije za robna tržišta u Saxo Bank.

Iran je proteklih dana djelimično zatvorio Hormuški moreuz radi planiranih pomorskih vježbi, prenijeli su iranski mediji.

Tržišta obično zanemaruju geopolitičke tenzije, međutim ta dinamika se mijenja kada sukob može direktno uticati na globalno tržište nafte, koje potom utiče na potrošačke cijene i poslovne odluke širom svijeta.

Venezuela, na primjer, nije dovoljno značajan akter na globalnom tržištu nafte da bi eventualno američko hapšenje Nicolása Madura izazvalo ozbiljne potrese na tržištu. Međutim, investitori postaju oprezniji kada je riječ o Iranu, zbog njegove blizine ključnom prolazu za svjetsko tržište.

Na energetskim tržištima vjerovatnoće su presudne, posebno kada potencijalni poremećaj uključuje velikog proizvođača nafte i ključnu globalnu tranzitnu rutu, naglasila je Hathorn iz kompanije Capital.com.

Naftna tržišta počinju uračunavati veći rizik jer Iran ostaje značajan proizvođač, a još važnije, nalazi se u samom srcu Hormuškog moreuza. Čak i ograničeni poremećaji ili vjerodostojne prijetnje pomorskim rutama mogli bi izazvati trenutni šok u snabdijevanju.

Hormuški moreuz je od presudnog značaja za iranski izvoz nafte, a svaki prekid u protoku ozbiljno bi pogodio iransku izvoznu ekonomiju, ali i zemlje poput Kine koje značajan dio nafte uvoze upravo iz Irana.

Mogućnost sukoba s Iranom povećava strah od poremećaja u snabdijevanju, što bi moglo dovesti do naglog rasta cijena. Više cijene nafte podižu potrošačke cijene i doprinose inflaciji.

Neposrednije gledano, eventualni napadi na Iran mogli bi izazvati skok cijena nafte i potaknuti rast inflacije u velikom dijelu svijeta, čime bi se smanjio tempo ili broj smanjenja kamatnih stopa od strane velikih centralnih banaka, naveli su analitičari iz Capital Economics.

Američke berze otvorile su u četvrtak ujutro u minusu. Dow Jones pao je 164 boda, odnosno 0,33 posto. S&P 500 oslabio je 0,2 posto, dok je tehnološki Nasdaq Composite zabilježio pad od 0,1 posto.

S obzirom na to da su inflacija i životni troškovi trenutno u središtu pažnje Bijele kuće, zaštita protoka nafte kroz Hormuški moreuz vjerovatno predstavlja prioritet, što znači da je diplomatsko rješenje primarni cilj, a ukoliko ono ne bude moguće, onda vojni plan koji će maksimalno zaštititi protok nafte, izjavio je Dennis Follmer, glavni investicijski direktor u kompaniji Montis Financial.

Kada su u junu izbile tenzije između Izraela i Irana i kada su Sjedinjene Američke Države izvele napade na iranska nuklearna postrojenja, cijene nafte su naglo porasle. Tada su postojali i strahovi da bi Iran mogao zatvoriti Hormuški moreuz, ali se to nije dogodilo. Nakon američkih napada i smirivanja sukoba, cijene nafte su ponovo pale.