Plate i imovina entitetskih funkcionera: Dodik, Bradara, Nikšić, Višković i tužbe za nedostavljanje podataka javnosti
Biti najbogatiji, ne znači biti i najmoćniji, kao što ni biti najmoćniji, ne znači biti najbogatiji. To je i slučaj s platom i imovinom predsjednika Srbije, Aleksandrom Vučićem. Prema javno dostupim podacima, predsjednik Srbije se može okarakterisati kao “najsiromašnijim” predsjednikom u našem regionu, ali njegova moć i uticaj sežu i daleko preko granica zemlje.
Finansiranje institucija Bosne i Hercegovine
Ovim zakonom uređuje se priprema, donošenje, izvršenje, računovodstvo, izvještavanje i nadzor Budžeta Bosne i Hercegovine, jedinstveni račun Trezora na nivou Bosne i Hercegovine i investiranje javnih sredstava, i principi, sistem i harmonizacija finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama Bosne i Hercegovine.
Budžet predstavlja akt Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine kojim se utvrđuje plan finansijskih aktivnosti budžetskih korisnika, koji obuhvata projekciju iznosa prihoda i utvrđenog iznosa rashoda za period jedne fiskalne godine. Ovim budžetom također je utvrđena gornja granica cjelokupnog duga Bosne i Hercegovine, uključujući i postojeći dug i projekciju novog duga za datu fiskalnu godinu;
Budžetski korisnici su sve institucije Bosne i Hercegovine i svi ostali organi koji se finansiraju iz budžeta i regulatorni organi i oni se dijele na:
Entitete, odnosno Federaciju Bosne i Hercegovine i entitet Republika Srpska, kao i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine;
Fiskalna godina je period od 1. januara do 31. decembra.
Milorad Dodik: Vile, kuće, firme na članovima porodice, ali i sankcije Velike Britanije i SAD-a
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i aktuelni predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, na vlasti je od 2006. godine kada postaje predsjednik vlade Republike Srpske. U aprilu 2022. godine Velika Britanija uvela mu je sankcije zbog narušavanja legitimiteta i funkcionisanja BiH. Sankcije uključuju zabranu putovanja u Veliku Britaniju i blokadu imovine u toj zemlji. Prethodno su mu sankcije izrekle i Sjedinjene Američke Države.
Dodikovi finansijski podaci uključuju različite izvore prihoda, među kojima su prihodi od poljoprivrede i izdavanja kuće. Trenutna plata za obavljanje funkcije predsjednika RS-a nije poznata, no za istu poziciju u prethodnim mandatima od 2010-2014, te 2014-2018, primao je platu od 3.932 KM, odnosno 4.913 KM.
Za vrijeme mandata u Predsjedništvu BiH, Dodik je primao platu od 6.324 KM.
Kompanije
Dodikova porodica posjeduje različite kompanije sa širokim spektrom poslovnih aktivnosti:
Sin Igor:
– Fruit Eco d.o.o. – Igor Dodik je suosnivač kompanije koja se bavi voćarstvom sa sjedištem u Gradišci. Kompanija je ostvarila prihod od 1.812.193 KM.
– Leomax International d.o.o. – Igor Dodik je vlasnik kompanije koja se bavi posredovanjem u trgovini raznovrsnim proizvodima sa sjedištem u Banja Luci. Kompanija je ostvarila prihod od 126.223 KM.
Kćerka Gorica:
– Trinity Media & Consulting d.o.o. – Gorica Dodik je osnivačica ove agencije za promociju (reklamu i propagandu) sa sjedištem u Laktašima. Kompanija je ostvarila prihod od 44.000 KM.
– ZU Apoteka Green Line – Gorica Dodik je osnivačica apoteke koja se bavi trgovinom na malo medicinskom robom, ortopedskim pomagalima, kozmetičkim i toaletnim preparatima, sa sjedištem u Banja Luci. Specifičan prihod nije naveden.
– Global Liberty d.o.o. – Gorica Dodik je osnivačica kompanije koja se bavi voćarstvom sa sjedištem u Laktašima. Kompanija je ostvarila prihod od 27.033 KM.
– Agape – Gorica Dodik je vlasnica kompanije koja se bavi ugostiteljstvom i trgovinom, sa sjedištem u Banja Luci. Specifičan prihod nije naveden.
– Agro voće d.o.o. – Gorica Dodik je vlasnica kompanije koja se bavi voćarstvom, proizvodnjom i trgovinom, sa sjedištem u Laktašima. Kompanija je ostvarila prihod od 255.711 KM.
– Alternativna televizija društvo za informisanje d.o.o. – Specifična funkcija i poslovna aktivnost ove kompanije nisu navedeni, a sjedište se nalazi u Laktašima.
Zet Pavle Ćorović:
– Agro Destil d.o.o. – Pavle Ćorović je osnivač i direktor kompanije koja se bavi destiliranjem, pročišćavanjem i miješanjem alkoholnih pića sa sjedištem u Laktašima. Kompanija je ostvarila prihod od 600.471 KM.
– Red Box Media d.o.o. – Pavle Ćorović je vlasnik kompanije koja se bavi grafičkim dizajnom, oglašavanjem, trgovinom i uslugama, export-import sa sjedištem u Banja Luci. Kompanija je ostvarila prihod od 639.868 KM.
– Monte block d.o.o. – Pavle Ćorović je osnivač kompanije koja se bavi izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada sa sjedištem u Banja Luci. Precizan prihod nije naveden.
Imovina i nekretnine
Teško je utvrditi stvarno stanje imovine Milorada Dodika, a podaci poznati javnosti govore o više nekretnina u BiH i Srbiji, kako u ličnom vlasništvu, tako i u vlasništvu supruge i kćerke Gorice.
Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Dodik je suvlasnik kuće i imanja u Gradišci površine 24.998 kvadratnih metara u vrijednosti od 300.000 KM. Prema imovinskom kartonu, vlasnik je i vile u Beogradu površine 342 kvadratna metra u vrijednosti od 1.700.000 KM.
Pored toga, Dodik ima stan u Laktašima, površine 77 m2, koji se procjenjuje na vrijednost od 80.000 KM prema imovinskom kartonu iz 2022. godine. Ovaj stan je u dijeljenom vlasništvu sa suprugom Snježanom.
Ima i kuću u Beogradu, površine 342 m2, koja se takođe procjenjuje na vrijednost od 1.700.000 KM prema imovinskom kartonu iz 2022. godine. Treba napomenuti da je ova nekretnina bila pod hipotekom od 2009. godine zbog kredita od skoro 1,5 miliona KM koji je Dodik podigao kod Pavlović International Bank a.d. Ova kuća je u potpunom vlasništvu Milorada Dodika.
Dodik posjeduje i garažu u Beogradu površine 45 m2, bez dostupnih informacija o procijenjenoj vrijednosti. Ova garaža je takođe u potpunom vlasništvu Milorada Dodika.
Supruga Snježana takođe ima svoju imovinu, uključujući zemljište u Laktašima površine 155.915 m2, bez dostupnih informacija o procijenjenoj vrijednosti. Ovo zemljište je u potpunom vlasništvu Snježane Dodik.
Ona također posjeduje poslovni prostor u Laktašima površine 101 m2, koji se procjenjuje na vrijednost od 100.000 KM prema imovinskom kartonu iz 2022. godine. Ovaj poslovni prostor je takođe u potpunom vlasništvu Snježane Dodik.
Dva komada zemljišta u Laktašima, površine 42.986 m2 i 29.973 m2. Prema imovinskom kartonu, Dodik je procijenio vrijednost ovih zemljišta u Bakincima i Krnetama na 89.000 KM svako. Ova zemljišta su u potpunom vlasništvu Snježane Dodik.
Kćerka Gorica Dodik posjeduje stan u Banja Luci površine 345 m2, bez dostupnih informacija o procijenjenoj vrijednosti. Ovaj stan dijeli vlasništvo sa suprugom Pavlom Ćorovićem.
Takođe, Dodik je prodao dva stana u Beogradu, oba površine 78 m2, ali nisu navedene informacije o prodajnoj cijeni i datumu prodaje.
Napomena: Sve navedene vrijednosti i informacije odnose se na podatke iz imovinskih kartona iz 2022. godine.
Nermin Nikšić
Političku karijeru započeo je kao član Socijaldemokratske partije BiH (SDPBiH) od 1993. godine. Kroz godine, Nikšić je obavljao različite funkcije unutar stranke i državnih institucija, uključujući poziciju generalnog sekretara SDPBiH, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, i federalnog premijera.
Nikšićeva finansijska situacija obuhvata različite izvore prihoda i imovinu. Stan u Sarajevu vrijedan 125.200 KM i dva stana u Konjicu procijenjena na 56.000 KM su dio njegovog imovinskog portfolija. Posjeduje i vikendicu vrijednu 70.000 KM u Borcima kod Konjica, kao i zajedničko vlasništvo nad poslovnim prostorom i zemljištem ukupne površine 883 kvadratna metra. Ova nekretnina, procijenjena na 15.000 KM u 2014. godini, kasnije je založena za kredit od 200.000 KM.
Dodatno, Nikšić ima kredit u Ziraat Bank u iznosu od 60.441 KM, čije izmirenje je planirano za mart 2025. godine. Njegova plata kao premijera Federacije BiH trenutno nije poznata, ali se može uporediti sa platom njegovog prethodnika, Fadila Novalića, koja iznosi 3.442 KM plus dodatak od 196 KM.
Nikšićeva porodica također igra ulogu u njegovim finansijskim poduhvatima. Njegov sin Haris je vlasnik firme CTK-Carbide Tools d.o.o. Konjic, u kojoj Nikšić suvlasnik. Firma je specijalizovana za mašinsku obradu metala, s prihodom od 664.028 KM. Nermin Nikšić prenio je svoj udio u ovoj privatnoj firmi sinu Harisu.
Radovan Višković
Informacije o imovini Radovana Viškovića, premijera Republike Srpske, predmet su kontroverzi i optužbi za korupciju. Postoje navodi da je Višković povezan s firmom “Laking” iz Istočnog Sarajeva, koja se bavi izgradnjom luksuznih zgrada i objekata, te kupovinom teretnih vozila. Ova firma je navodno registrovana kao preduzeće za oglašavanje u medijima, ali je ubrzo proširila svoj poslovni spektar. Takođe, postoje optužbe da je Višković koristio svoju poziciju za dobijanje unosnih poslova za firmu. Ove tvrdnje, međutim, nisu potvrđene službenim izvorima.
Plata premijera Republike Srpske, Radovana Viškovića, nedavno je bila povećana na 7.624 KM bruto, što je oko 4.700 KM neto. Međutim, iz Vlade Republike Srpske tvrde da se odluka o povećanju plata ne odnosi samo na predsjednika Vlade i ministre, već je donesena za sve zaposlene u javnom sektoru, kao rezultat dogovora sa sindikatima da se plate u Republici Srpskoj povećaju za 10 odsto.
Lidija Bradara
Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, započela je političku karijeru kao članica HDZBiH od 2000. godine. Radila je u administraciji Općine Kiseljak, a u Skupštini Srednjebosanskog kantona bila je zastupnica u tri mandata. Delegirana je u Dom naroda Parlamenta FBiH 2014. i 2019. godine, a 2022. osvojila je zastupnički mandat u Federalnom parlamentu. Predsjednica Federacije postala je ove godine.
Što se tiče njenog imovinskog portfolija, Bradara dijeli vlasništvo nad nekoliko nekretnina sa svojim suprugom Šimom. Među njima su kuća u Bosni i Hercegovini procijenjena na 84.000 KM i zemljište procijenjeno na 48.000 m2. Također, Bradara posjeduje automobil Opel Insignia vrijedan 20.000 KM, dok njen suprug posjeduje Audi vrijedan 30.000 KM.
Trenutno nisu poznate informacije o visini plate Lidije Bradare kao predsjednice Federacije Bosne i Hercegovine. Međutim, njen prethodnik na toj poziciji, Marinko Čavara, imao je prosječnu mjesečnu platu od 3.500 KM za 2017. godinu.
CIN tužio institucije za nedostavljanje podataka i ograničavanje slobode pristupa informacijama
U odgovoru na upit Forbesa BiH, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je istakao svoje dugogodišnje napore u traženju informacija o platama i naknadama visokih dužnosnika u Bosni i Hercegovini.
“CIN navedenim institucijama godinama šalje zahtjeve za dostavu podataka o platama i naknadama predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH i Republike Srpske, na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Iako se u zahtjevu traži tačan iznos plate i ostalih naknada u vidu dnevnica, službenih putovanja, hotelskog smještaja, regresa, otpremnina, iz ovih institucija dostavljaju samo koeficijent za obračun plata i ostalih naknada uz navođenje zakona koji to propisuju,” navode u odgovoru CIN-a.
CIN je također naveo izazove s kojima se suočava u procesu pristupa informacijama, uključujući ograničenja iz drugih zakona koji nisu usklađeni sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Detalje o ovom slučaju možete pronaći na CIN-ovoj web stranici.
“CIN navedenim institucijama godinama šalje zahtjeve za dostavu podataka o platama i naknadama predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH i Republike Srpske, na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Iako se u zahtjevu traži tačan iznos plate i ostalih naknada u vidu dnevnica, službenih putovanja, hotelskog smještaja, regresa, otpremnina, iz ovih institucija dostavljaju samo koeficijent za obračun plata i ostalih naknada uz navođenje zakona koji to propisuju. Odgovor ovih insitucija koncipiran je na taj način da dostavljanjem koeficijenta za obračun plate smatraju da je pristup informacijama u potpunosti odobren. Ne uvažavaju ni upućene žalbe koje im dostavljamo.”
Također navode da Vlada Republike Srpske odbija dati informacije o platama premijera, tvrdeći da pojedinačne isplate plata, naknada i drugih primanja nisu javne prema Zakonu o radu Republike Srpske. Također, njihovi odgovori često ne prate propisanu formu prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, često izostavljajući informacije o pravnom lijeku koji građanima omogućuje da ulože prigovor na primljeno rješenje. Uprkos žalbama Ombudsmana BiH zbog ovog pitanja, Vlada je ignorisala dopise Ombudsmana i više se nije oglašavala, osim ponavljanja tvrdnje da plate nisu javne.
Također napominju da su tužili federalne institucije i da su trenutno u procesu čekanja odluke.
“Što se tiče Radovana Viškovića i njegovog imovinskog kartona, kao premijer RS-a nema obavezu predavanja imovinskog kartona Centralnoj izbornoj komisiji BiH – to pravilo se odnosi na sve članove Vlade RS-a i FBiH,” navode iz CIN-a.
Na upti Forbes BiH, koji je postupak kod traženja ovih informacija iz CIN-a su rekli da je Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (ZOSPIBiH) usvojen je 2000. godine, s ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti javnih institucija. Zakoni slične prirode usvojeni su iste godine i u oba entiteta – Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS).
“Prema postojećim zakonima, svi građani i pravna lica imaju pravo na informacije koje su u posjedu javnih institucija, osim ako je riječ o informacijama čija bi objava mogla štetiti sigurnosti države ili ugroziti pravo na zaštitu ličnih i povjerljivih komercijalnih podataka. Ako institucije nemaju tražene podatke, zahtjev moraju proslijediti na pravu adresu, ali nisu dužne same prikupljati podatke,” navodi CIN.
Napominju da institucije trebaju imenovati službenike za informisanje i objaviti vodič za pristup informacijama, ali većina to ne čini. Zakon propisuje rok od 15 dana za odgovor na zahtjev, uz mogućnost žalbe na šutnju administracije. Državni ZOSPI omogućava inspektorima izricanje novčanih kazni do 15.000 KM za šutnju administracije, iako to dosad nije primijenjeno.
Ako tražene informacije sadrže lične i povjerljive komercijalne podatke ili ugrožavaju sigurnost države, institucija može odbiti zahtjev, ali prije toga mora provesti “test javnog interesa” kako bi utvrdila prevladava li javni interes za objavu tih podataka.
Podnošenje zahtjeva za pristup informacijama je besplatno, ali, kažu iz CIN-a, kopiranje i dostava informacija može biti skupo, posebno ako se traže obimni podaci. Institucije često koriste i ograničenja drugih zakona kao izgovor za nepoštivanje ZOSPI-a.
CIN je podnio 16 tužbi zbog nedostavljanja podataka i ograničavanja pristupa informacijama. Detalje o tim tužbama i ostalim informacijama možete pronaći na njihovoj web stranici.