Lista bogatih: Dok je Musk pao ispod drugog mjesta, vlasnik carstva LVMH i njegova porodica ostali su usidreni na vrhu
I dok je Francuz Bernard Arnault i njegova porodica već neko vrijeme usidren na prvom mjestu, na drugom mjestu liste najbogatijih izmjenjuju se Jeff Bezos i Elon Musk.
Osnivač i predsjednik Amazona Jeff Bezos , čije se bogatstvo procjenjuje na 199,9 milijardi dolara (186 milijardi eura), od četvrtka je ponovno druga najbogatija osoba na svijetu i najbogatija osoba u Sjedinjenim Državama, prema ljestvici najbogatijih ljudi .
Ponovo je prestigao direktora Tesle Elona Muska. Forbes procjenjuje njegovo bogatstvo na 194,8 milijardi dolara (181,3 milijarde eura). Mala razlika obećava niz promjena na ljestvici i u budućnosti.
Francuzi ostaju prvi
Od početka marta devet su puta izmijenili drugo mjesto na ljestvici. Posljednji put razmjena se dogodila prošle sedmice, kada su dionice Tesle pale na najniži nivo u deset mjeseci. Povod za to bila je ocjena analitičara banke Wells Fargo koji su Teslu opisali kao “kompaniju bez rasta”.
Otprilike dvije trećine Muskova bogatstva dolazi od njegovog udjela u Tesli, dok oko 85 posto Bezosova bogatstva dolazi od njegovih 10 posto udjela u Amazonu, procijenio je Forbes prošlog septembra.
Nakon 6. marta, to je bio prvi put u više od dvije godine da je Musk pao ispod drugog mjesta.
Dok su se Bezos i Musk u posljednje vrijeme često mijenjali, izvršni direktor carstva LVMH Bernard Arnault i njegova porodica ostali su usidren na vrhu.
Pod njegovim su okriljem mnogi prestižni brendovi, od Louis Vuittona, Christiana Diora do šampanjaca Moët & Chandon. Njihova imovina trenutno se procjenjuje na 226,6 milijardi dolara (210,9 milijardi eura).
Forbes vodi listu svjetskih milijardera od 1987. godine. Početkom 2024. godine na njoj je bilo uvršteno 2640 ljudi, a popis imovine ažurira se svakodnevno tokom cijele godine.
Većina milijardera ima svoje bogatstvo u dionicama kompanija koje su osnovali ili suosnivali. Kako se mijenja cijena dionica, mijenja se i njihova imovina.
1. Bernard Arnault: 226,6 milijardi dolara (210,9 milijardi eura)
Arnaultovo luksuzno carstvo LVMH upravlja sa 75 modnih i kozmetičkih marki, uključujući modne kuće Louis Vuitton i Christian Dior, proizvođača šampanjca Moët & Chandon i proizvođača konjaka Hennessy. LVMH je također kupio američki draguljar Tiffany za 15,8 milijardi dolara 2021. godine, što se navodi kao najveće preuzimanje luksuznog brenda dosad.
Arnaultov otac obogatio se u građevinarstvu. Arnault je započeo s 15 miliona dolara iz tog posla, koje je iskoristio za kupnju kompanije Christian Dior 1984. godine. Svih petero Arnaultove djece zaposleno je u LVMH-u; u julu 2022. predložio je reorganizaciju svog holdinga Agache kako bi im dao jednake udjele. Prije godinu predložio je da njegova kćerka Delphine preuzme vođenje Diora.
U prvoj polovini 2023. Arnault je bio čak i najbogatiji Zemljanin, pa je 8. juna skliznuo na drugo mjesto.
Preko firme rizičnog kapitala Aglaé Ventures, Agache ima ulaganja u kompanije poput Netflixa i ByteDancea, vlasnika društvene mreže TikTok.
2. Jeff Bezos: 199,9 milijardi dolara (186 milijardi eura)
Godine 1994. Jeff Bezos je u garaži u Seattleu osnovao giganta online trgovine Amazon.
Godine 2021. odstupio je s mjesta izvršnog direktora i postao izvršni predsjednik. Vlasnik je nešto manje od 10 posto kompanije. On i supruga MacKenzie razveli su se 2019. nakon 25 godina braka, a on je na nju prepisao četvrtinu svojih tada 16 posto udjela u Amazonu.
U julu 2017. postao je najbogatiji Zemljanin kada je premašio bogatstvo Billa Gatesa . Bezos i Gates nekoliko su puta zamijenili prvo i drugo mjesto.
Bezos je neprofitnim organizacijama 2022. donirao dionice u vrijednosti više od 400 miliona dolara, iako nije jasno koje su organizacije dobile dionice. Vlasnik je novina The Washington Post i Blue Origin, kompanije koja razvija rakete za svemirsku industriju. U julu 2021. s jednim od njih nakratko je letio u svemir.
Bezos je u intervjuu za CNN u oktobru 2022. rekao da planira dati većinu svog bogatstva za života, ne otkrivajući detalje.
3. Elon Musk: 194,8 milijardi dolara (181,3 milijarde eura)
Musk je osnivač pet kompanija. Najveći dio njegovog bogatstva čine dionice proizvođača električnih automobila Tesla koje kotiraju na burzi. Musk posjeduje 23 posto dionica i opcija tržišne vrijednosti kompanije od 790 milijardi dolara. Godine 2002. osnovao je firmu SpaceX koja se bavi letovima u svemir i učestvuje u NASA-inoj misiji na Mjesec. U junu je SpaceX procijenjen na oko 150 milijardi dolara.
Vlasnik je i start-upa The Boring Company koji razvija transportna rješenja, Neuralinka koji razvija moždane čipove te xAI koji se bavi umjetnom inteligencijom. Prošlog oktobra, nakon sudske drame, morao je kupiti Twitter, koji je u međuvremenu preimenovao u X, za 44 milijarde dolara. Posjeduje 74 posto dionica društvene mreže, koje sada vrijede manje od polovice onoga koliko su vrijedile kad ju je kupio.
4. Mark Zuckerberg: 173,9 milijardi dolara (161,9 milijardi eura)
Mark Zuckerberg osnovao je društvenu mrežu Facebook 2004. s 19 godina na Harvardu. U maju 2012. Facebook je izašao na berzu. Zuckerberg trenutno posjeduje oko 13 posto dionica kompanije.
Facebook je promijenio ime u Meta u oktobru 2021. kako bi se firma fokusirala na polje metaprostora. U decembru 2015. Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan obećali su donirati 99 posto svog udjela u Meti za života. Trebao bi biti posvećen “mjerama koje promoviraju ljudski potencijal”.
5. Larry Ellison: 155,7 milijardi dolara (144,9 milijardi eura)
Larry Ellison je predsjednik, glavni tehnološki direktor i suosnivač softverskog diva Oracle. Vlasnik je nešto manje od 40 posto kompanije.
Oracle je rastao kroz, između ostalog, redovne akvizicije softverskih firmi. Najveća je bila kupovina firme za elektroničke zdravstvene kartone Cerner 2021. godine vrijedna 28,3 milijarde dolara.
Ellison se 2020. za stalno preselio na havajski otok Lanai, koji je gotovo u cijelosti kupio 2012. za 300 milijuna dolara. Ellison je bio u Teslinom upravnom odboru od prosinca 2018. do kolovoza 2022. godine. Još uvijek posjeduje oko 15 milijuna Teslinih dionica.
6. Warren Buffett: 138 milijardi dolara (128,5 milijardi eura)
Warren Buffett , poznat kao “Oracle of Omaha”, jedan je od najuspješnijih investitora svih vremena. Buffett je na čelu Berkshire Hathawaya, koji posjeduje desetke kompanija, uključujući osiguravatelja Geico, proizvođača baterija Duracell i lanac restorana Dairy Queen.
Sin američkog kongresmena prvi je put kupio dionice s 11 godina, a prvi put platio porez na dobit s 13 godina.
Obećao je donirati više od 99 posto svoje imovine. Do danas je donirao oko 55 milijardi dolara, uglavnom kroz Fondaciju Billa i Melinde Gates i fondacije za svoju djecu.
Godine 2010. Gates i njegovi tadašnji supružnici pokrenuli su inicijativu The Giving Pledge, koja je pozvala druge milijardere da se obavežu da će donirati barem polovinu svog bogatstva u humanitarne svrhe.
7. Bill Gates: 131,6 milijardi dolara (122,5 milijardi eura)
Bill Gates se obogatio sa softverskom kompanijom Microsoft, koju je osnovao s Paulom Allenom 1975. nakon što je napustio Harvard . Danas ima diverzificiran investicijski portfolio, uključujući ulaganja u firme s održivim razvojem. U maju 2021. Bill i Melinda Gates objavili su na Twitteru da nakon 27 godina prekidaju brak. Još uvijek supredsjedaju Zakladom Gates.
Kao dio brakorazvodne parnice, Gates je Melindi prenio dionice javnih kompanija u vrijednosti od najmanje šest milijardi dolara.
U martu 2020., kada je Gates napustio Microsoftovu upravu, posjedovao je oko 1,3 posto dionica kompanije. Također je jedan od najvećih vlasnika poljoprivrednog zemljišta u Sjedinjenim Državama. Uložio je u mnoge kompanije, uključujući Republic Services i Deere & Co. Gates je svojoj fondaciji dao više od 59 milijardi dolara, uključujući donaciju od 20 milijardi dolara koju je najavio u julu 2022. Većina njegovih ranih donacija bili su darovi u obliku dionica Microsofta.
Iako je Gatesovo bogatstvo od decembra naraslo za 2 milijarde dolara, on ostaje čvrsto na šestom mjestu. Na vrhu ljestvice bila je od 1995. do 2017., s izuzetkom 2008., te od 2010. do 2013. godine.
8. Larry Page: 129 milijardi dolara (120 milijardi eura)
Larry Page je 1998. godine zajedno s doktorandom na Stanfordu Sergeyem Brinom osnovao najpopularniju web tražilicu današnjice Google. Do 2001. godine bio je glavni izvršni direktor istoimene kompanije. Nakon toga desetogodišnje vodstvo preuzeo je Eric Schmidt , nakon čega se Page vratio na mjesto glavnog izvršnog direktora Googlea.
Tu je ostao do 2015. kada je preuzeo vodstvo Alphabeta koji je postao matična firma Googlea. Odstupio je s mjesta glavnog izvršnog direktora kompanije 2019. No Page ostaje član upravnog odbora i zadržava kontrolni udio u njoj. Page i Brin zajedno su izmislili Googleov algoritam PageRank.
Na listu deset najbogatijih ušao je prošle godine, kada je Alphabetova dionica u maju skočila za čak 15 posto. Od početka decembra do nove godine Pageovo bogatstvo se povećalo za oko 5,5 milijardi dolara. Cijena dionice Alphabeta u tom je razdoblju porasla za gotovo šest posto.
9. Steve Ballmer: 125,6 milijardi dolara (116,9 milijardi eura)
Steve Ballmer je bivši izvršni direktor Microsofta, koji je vodio kompaniju od 2000. do 2014.
Microsoftu se pridružio 1980. godine kao zaposlenik br. 30 nakon što je napustio Stanford.
Kada je napustio Microsoft i otišao u penziju, kupio je NBA momčad Los Angeles Clippersa za dvije milijarde dolara. Forbes sada procjenjuje da tim vrijedi 4,65 milijardi dolara.
Od 2014. pojačao je svoju filantropsku aktivnost i uložio više od dvije milijarde dolara u donatorski fond, fokusirajući se na ekonomsku mobilnost. Godine 2022. on i njegova supruga Connie donirali su otprilike 425 miliona dolara Univerzitetu Oregon za osnivanje instituta posvećenog bihevioralnim i mentalnim zdravstvenim potrebama djece u toj državi.
Vrijednost njegove imovine u posljednjem je mjesecu godine pala za 600 milijuna dolara. Forbes kao razlog navodi cijenu dionice Microsofta koja je u decembru vrlo sporo rasla.
10. Sergey Brin: 123,9 milijardi dolara (115,3 milijarde eura)
Među prvih deset najbogatijih Zemljana je i drugi suosnivač Googlea Sergey Brin koji je u decembru 2019. dao ostavku na mjesto predsjednika Alphabeta, Googleove matične kompanije. Ali Brin ostaje član upravnog odbora i kontrolni dioničar.
Brin se sa šest godina preselio iz Rusije u SAD zbog antisemitizma usmjerenog protiv njegove porodice. Godine 1998. zajedno s Pageom osnovao je Google nakon što su se upoznali na Univerzitetu Stanford dok su studirali informatiku.
Google je izašao na berzu 2004. godine, a počeo je trgovati pod imenom Alphabet 2015. godine. Brin bi također trebao financirati projekt razvoja visokotehnološkog zračnog broda.
Njegovo se bogatstvo u decembru povećalo za 5,1 milijardu dolara.
Ljestvicu je sastavio Forbesov tim koji prati imovinu najbogatijih.