Upravlja s više novca nego bilo ko drugi na svijetu, a sada pomaže Trumpu u Panami

Larry Fink vodi najvećeg svjetskog upravitelja imovinom, što mu daje “ogromnu odgovornost” da obogati penzije svih, ali mu također donosi pažnju političkih lidera.

Suosnivač, izvršni direktor i predsjednik kompanije BlackRock, Larry Fink, izgradio je najvećeg svjetskog upravitelja imovinom tokom tri decenije, pomažući američkim vladama da se nose s finansijskom krizom i pandemijom Covid-19, između ostalog, te kupovinom dvije luke u Panami, pomažući administraciji predsjednika Donalda Trumpa da postigne dominaciju u geopolitičkom obračunu s Kinom.

Gdje je investicija?

BlackRock, koji upravlja imovinom od približno 11,6 biliona dolara, ili 40 posto prošlogodišnjeg američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP), u svojim ranim godinama specijalizirao se za upravljanje imovinom sa strategijom ograničavanja rizika i za postupanje s financijskom imovinom zasnovanom na hipotekama – ovo znanje mu je bilo korisno kada je prevara s takvom imovinom 2008. godine bila razlog za kolaps američkog tržišta nekretnina i globalnu financijsku krizu.

Danas je BlackRock široj javnosti poznat kao pružatelj sve popularnijih berzansko-trgovanih fondova (ETF-ova) pod brendom iShares, dok istovremeno izaziva kontroverze zbog promocije održivog i etičkog ulaganja (ESG) i istovremenih ulaganja u fosilna goriva i odbranu. Posljednjih godina fokusirali su se i na ulaganja u infrastrukturu, uključujući najavljenu kupovinu 43 luke od hongkonškog konglomerata CK Hutchinson, čemu se Kina protivi, ali što Trump pozdravlja.

Skoro četiri decenije na sceni

Fink, koji je ove godine uvršten na Timeovu listu najuticajnijih ljudi , osnovao je investicionu firmu sa sedam poslovnih partnera 1988. godine uz finansijsku podršku alternativnog investicionog fonda Blackstone Group, koji upravlja najvećim fondom privatnog kapitala na svijetu. Godine 1994, Blackstone je prodao svoju hipotekarnu jedinicu bankarskoj holding kompaniji PNC za 240 miliona dolara, koja je preimenovana u BlackRock Financial Management. Godine 1999, BlackRock je ušao na Njujoršku berzu sa imovinom pod upravljanjem u vrijednosti od 165 milijardi dolara.

Ideja iz gubitka od sto miliona

Danas 72-godišnji Fink, koji prema Forbesu ima neto vrijednost od 1,2 milijarde dolara i član je odbora Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), dobio je posao u investicijskoj banci First Boston nakon što je studirao političke nauke i ekonomiju na UCLA u rodnoj Kaliforniji, gdje je bio jedan od prvih trgovaca vrijednosnim papirima osiguranim hipotekama. To su instrumenti slični obveznicama koji nude fiksne prinose investitorima na osnovu fonda hipotekarnih kredita.

Fink je dobro radio u Boston First sve do 1986. godine, kada je njegov odjel izgubio oko 100 miliona dolara zbog pogrešnog proračuna kamatnih stopa. To je finansijeru dalo ideju da pokrene kompaniju koja bi se fokusirala na ublažavanje rizika, te je u projekat privukao tri kolege iz Boston First-a i četiri druga partnera. Peter Peterson iz Blackstonea također je vjerovao u projekt , osiguravši timu zajam od 5 miliona dolara u zamjenu za polovinu udjela u BlackRocku, koji je potom postepeno smanjivan.

Većina imovine kojom BlackRock danas upravlja dolazi od institucionalnih investitora, poput penzionih fondova, koji su uglavnom skloni izbjegavanju rizika. Kako Fink kaže, kao šef BlackRocka, on je odgovoran za „upravljanje većim iznosom novca za nastavnike i vatrogasce nego bilo ko drugi na svijetu. To je ogromna odgovornost.“

Finansijska kriza i Covid-19

Kada su investicijski instrumenti osigurani hipotekama uzrokovali kolaps američkog tržišta nekretnina 2008. i 2009. godine, budući da su mnoge hipoteke u instrumentima bile loše osigurane, uprkos visokim kreditnim rejtingom, administracija tadašnjeg predsjednika Baracka Obame okrenula se BlackRocku. Ministarstvo finansija ga je angažovalo da analizira i procjenjuje pogođene portfolije finansijskih kompanija Bear Stearns, Morgan Stanley, American International Group (AIG), Freddie Mac i drugih.

Fink nije poznato lice široj javnosti, ali u to vrijeme, odnos BlackRocka s Obaminom administracijom izazvao je sumnju i pitanja o sukobu interesa, jer je kompanija dobila ugovore bez javnih tendera, a kasnije se kompaniji pridružilo i nekoliko zvaničnika administracije. Fink je dugogodišnji pristalica Demokratske stranke i 2016. godine je pokušao postati ministar finansija za predsjedničku kandidatkinju Hillary Clinton , koja je te godine izgubila izbore od Trumpa.

U 2020. godini, BlackRock je također angažovala američka Federalna rezerva (Fed). Prema tadašnjim navodima Financial Timesa, BlackRock je savjetovao Fed o njihovom programu kupovine (državnih obveznica i druge imovine) kojim je banka nastojala stimulirati ekonomski rast nakon pandemijskog šoka. Postojala je zabrinutost da će BlackRock preporučiti da FED kupuje vlastite finansijske instrumente – te godine je njihov ETF korporativnih obveznica zaista primio znatno veći priliv od sličnih fondova od konkurenata Vanguarda i State Streeta. BlackRock se obavezao da će primati samo naknade za upravljanje portfoliom obveznica kao dio saradnje, dok će preostali profit biti vraćen FED-u.

Vodeći ETF provajder

BlackRock je 2009. godine kupio jedinicu Barclays Global Investors (BGI), uključujući iShares brend indeksnih fondova i ETF-ova, za 13,5 milijardi dolara od britanske banke Barclays, kojoj je bio potreban kapital zbog finansijske krize. Danas je iShares najveći izdavatelj ETF-ova na svijetu s više od 1.400 fondova i kontrolira vodeći tržišni udio od preko 30% u SAD-u.

Od 11,6 biliona dolara imovine pod upravljanjem BlackRocka na kraju prošle godine, 4,2 biliona dolara, ili 37 posto, bilo je u iShares fondovima. Samo prošle godine, ovi fondovi, koji uključuju i najveći svjetski ETF za bitcoin, zabilježili su neto priliv od 390 milijardi dolara.

Fink i BlackRock, posebno od 2017. godine, također su postali zagovornici strategije ulaganja u projekte koji slijede ekološke, društvene i upravljačke (ESG) standarde, što se pokazalo kao kontroverzan potez s obje strane političkog spektra.

Kao dio ovog fokusa, BlackRock je uspostavio partnerstvo s aktivističkim investitorima kako bi glasali o politikama održivosti u kompanijama u kojima BlackRock ima udio i lobirao je kod vladinih vlasti da uvedu strože zahtjeve za izvještavanje o usklađenosti sa ESG standardima. Također su izdali niz ETF-ova koji se fokusiraju na održiva ulaganja.

Udaljavanje od ESG-a

Međutim, u posljednje dvije do tri godine došlo je do primjetnog odstupanja od etičkih investicijskih inicijativa kompanije BlackRock, što se odražava i u Finkovim javnim izjavama. U posljednja dva godišnja govora dioničara, sve manje je spominjao ESG, što Forbes pripisuje snažnom protivljenju tom konceptu od strane američkih konzervativaca, koji su posebno kritični prema strategijama za veću socijalnu uključenost manjina (DEI – raznolikost, jednakost, uključenost).

Već 2023. godine, Fink je rekao da napušta riječ ESG, za koju je rekao da je postala političko oružje. Prošle godine, u svom obraćanju dioničarima, govorio je samo o “kapitalizmu dioničara” umjesto o “kapitalizmu za dioničare”, a ove godine je potpuno izostavio podršku etičkom investiranju i govorio samo o “energetskom pragmatizmu”, gdje se zalagao za potrebu ulaganja i u neobnovljive izvore energije.

S druge strane, BlackRockova podrška ESG strategijama također je razljutila ekološke aktiviste, koji su posljednjih godina organizirali proteste protiv kompanije u New Yorku, Londonu, Parizu i drugim mjestima. Aktivisti upozoravaju da BlackRock također ulaže imovinu svojih klijenata u velike zagađivače, od termoelektrana do velikih naftnih kompanija i kompanija za proizvodnju oružja. BlackRock je 2020. godine najavio da će održivost igrati ključnu ulogu u investicijskim odlukama kompanije i najavio je povlačenje iz uglja u vrijednosti od 500 miliona dolara.

Kupovina panamskih luka

Uprkos dugogodišnjoj podršci demokratama, Fink ima dobre odnose i sa republikanskim predsjednikom Trumpom. Predsjedniku je nedavno pomognuto kada je javno bijesan zbog navodnog kineskog vlasništva nad Panamskim kanalom, kroz koji prolazi 40 posto američkog kontejnerskog prometa. BlackRock je ubrzo pristao kupiti 43 luke od hongkonškog konglomerata CK Hutchinson, kojeg predvodi milijarder Li Ka-shing , a koji također uključuje dvije luke s obje strane Panamskog kanala.

Time je BlackRock formirao konzorcij s investicijskim fondom za infrastrukturu Global Infrastructure Partners (GIP), koji je BlackRock preuzeo prošlog oktobra za 12,5 milijardi dolara. Konzorcij bi za posao platio 23 milijarde dolara.

“Odluka je bila isključivo ekonomska i vjerujemo da će to biti odlična dugoročna investicija”, rekao je Fink u aprilskom intervjuu za CNN. “Moj razgovor s predsjednikom je bio pozitivan, optimističan… ali da je bilo četiri mjeseca ranije, nazvao bih prethodnu administraciju.”

Međutim, iznenađujući potez nije se svidio kineskim vlastima, koje su krajem marta pokrenule antimonopolsku istragu o ovom poslu, barem privremeno zaustavivši prodaju zakazanu za 2. april. Prema Wall Street Journalu, kineski predsjednik Xi Jinping bio je ljut što nije unaprijed obaviješten o prodaji, ali nije sasvim jasno da li Kina ima ovlaštenje da zaustavi posao.

Prijateljstvo s Kinom

Ali potez BlackRocka i Finka dovodi u opasnost prijateljske odnose koje su izgradili s Kinom posljednjih godina. U aprilu 2017. godine, BlackRock je prvi put podržao uključivanje dionica iz kontinentalne Kine u globalni indeks MSCI. Zatim je 2021. godine postala prva strana kompanija koja je dobila licencu za rad u kineskoj industriji investicionih fondova, a u augustu te godine pokrenula je svoj prvi investicioni fond u Kini s više od milijardu dolara kapitala prikupljenog od kineskih investitora.

Povezivanje s Kinom naišlo je na neodobravanje u Sjedinjenim Državama. Investitor George Soros , poznat po svojoj podršci progresivnim i liberalnim društvenim ciljevima, opisao je inicijativu u kolumni za Wall Street Journal kao “tragičnu grešku” i “štetnu za nacionalne interese Sjedinjenih Država i drugih demokratija”.

Konzervativne aktivističke grupe su u to vrijeme pokrenule kampanju protiv aktivnosti BlackRocka u Kini kao odgovor na njihov klimatski aktivizam, a Kongresni odbor za pitanja Komunističke partije Kine istražio je navode da je BlackRock također investirao u kompanije koje je američka vlada stavila na crnu listu zbog navodnih kršenja ljudskih prava ujgurske manjine u provinciji Xinjiang. Odbor je utvrdio da je BlackRock u 2023. godini izdvojio 1,9 milijardi dolara takvim kompanijama.

Recesija i hrabre opklade

Fink je posljednjih mjeseci više puta izrazio zabrinutost zbog utjecaja Trumpovih tarifa na američku ekonomiju. U aprilu je za CNBC rekao da “smo već blizu recesije, ako ne i u njoj”, ali je dodao da vjeruje da je riječ o privremenom usporavanju dok na tržištu ne bude više jasnoće. Istovremeno, investitoru se ne čini da je ovo finansijska kriza, jer će „megatrendovi“ poput vještačke inteligencije nastaviti da pokreću rast.

Iskusni mačak sa oko 50 godina iskustva na Wall Streetu poznat je i po investicijama koje na prvi pogled izgledaju kao da nisu u skladu sa postojećim tržišnim uslovima. Prema časopisu Fortune, jedna od posljednjih takvih opklada je na Ujedinjeno Kraljevstvo, koje se bori sa slabim ekonomskim rastom i pritiskom na javne finansije, što je pogoršano Trumpovim tarifama.

Ali tamo gdje drugi vide stagnirajući rast, Fink vidi podcijenjene dionice, posebno među britanskim finansijskim kompanijama. Očekuje da će britanske dionice porasti zbog politika “orijentiranih na rast” nove laburističke vlade koju predvodi premijer Keir Starmer . „Danas imam više povjerenja u britansku ekonomiju nego prije godinu dana“, rekao je.

Autor Jan Articek, Forbes Slovenija