S dizajnericom Irom Payer razgovarali smo o novom vizualnom identitetu Podravke

Piše Marko Repecki, novinar Forbes Hrvatska.

Payer kaže da cijene ovakvih poslova mogu znatno varirati ovisno o veličini naručioca, složenosti projekta i reputaciji agencije. U slučaju Podravke, kako kaže, investiralo se i u razvoj vlastitog tipografskog pisma ‘Podravka Sans’, a to već ukazuje na to da je ljetvica podignuta visoko.

Podravka je u ponedjeljak predstavila novi vizuelni identitet. Od sada će korporativni logotip Grupe Podravka biti odvojen od proizvodnog logotipa brenda Podravka. 

Novi vizuelni identitet Grupe Podravka i dalje se temelji na prepoznatljivom elementu srca i crvenoj boji, tako da je prilično sličan prethodnom. Redizajn je radila  poznata agencija Bruketa&Žinić&Grey, a izrađen je i novi font – Podravka Sans – koji je osmislio varaždinski stručnjak Marko Hrastovec.

Ira Payer, dizajnerica i kreativna direktorica branding agencije Superstudio Design Projects iz Zagreba, u razgovoru za FORBES Hrvatska prokomentirala je ove promjene.  Smatra da je strategija odvajanja korporativnog identiteta od identiteta brenda koji potrošač vidi na proizvodu na policama trgovine sasvim jasna.

Podravka je razdvojila brend koji predstavlja kompaniju od brenda koji predstavlja proizvode

“Mislim da je potrebno pojasniti da je novost u tome što je Podravka uvela distinkciju između dva brenda koji imaju isti verbalni identitet. Dakle, ta dva brenda se zovu isto i naravno imaju jako puno preklapanja u svijesti potrošača, no između njih nije znak jednakosti. ‘Podravka’ je krovni korporativni brend, koji se trenutno asocira primjerice među ostalim i s Martinom Dalić, a sutra će to možda biti neka druga osoba iz menadžmenta bude li zanimljiva javnosti, ali ‘Podravka’ je istovremeno i potrošački brend koji je perjanica kompanije, njezino srce i njezin kapital, koji se mentalno povezuje s hranom, kuhanjem, hrvatskom tradicijom i slično”, kaže Payer. 

Korporativni brend, kaže,  predstavlja cjelokupnu kompaniju i njezine različite aspekte, od korporativne kulture, upravljanja, društvene odgovornosti, pa do odnosa s investitorima i tako dalje. S druge strane, potrošački brend predstavlja specifične proizvode ili linije proizvoda koje kompanija nudi na tržištu i koje potrošači prepoznaju na policama trgovina. 

“Kad kompanija značajno naraste, kao što je to slučaj s Podravkom, strateško odvajanje tih identiteta omogućuje preciznije komuniciranje s različitim ciljnim grupama – poslovnim partnerima i investitorima na jednoj strani te krajnjim potrošačima na drugoj, može se bolje fokusirati na potrebe jednih i drugih, a i bolje kontrolirati komunikacijske rizike”, smatra.

“Danas vizuelni identitet mora biti fluidniji i više orjentisan prema korisniku”

Što se tiče kvalitete odrađenog posla, Payer kaže da je on odrađen “by the book” i da se tu nema što prigovoriti, no da tek slijedi predstavljanje potrošačkog brenda.

“Koliko sam shvatila iz izjava prilikom lansiranja, ovo je tek prvi dio projekta, a tek slijedi redizajn potrošačkog brenda. Moram priznati da me taj dio puno više zanima kako će biti dizajnerski odrađen, jer je to puno delikatniji zadatak.”

Prilikom predstavljanja novog korporativnog vizualnog identiteta iz Podravke su poručili i da je jedan od razloga zbog kojeg su se odlučili na promjene i to što im je postojeće rješenje nametalo sve više ograničenja zbog novih alata komunikacije.

“Sve se mijenja i zahtjevi su drugačiji, nije dovoljno oblikovati snažan monumentalni znak i logotip koji su alfa i omega vizualnog identiteta, već je danas jako bitno koliko lako je taj identitet prilagodljiv, kako se ponaša u različitim medijima, kako zvuči, kako je animiran, koliko sigurno, lako i brzo ‘vozi’ kroz različite platforme. Digitalni mediji traže interaktivnost, što znači da ne govorimo više isključivo o vizualnim elementima, već je u pitanju puno kompleksnije iskustvo. Novi zahtjevi da potrošački brendovi stvaraju iskustva koja se mogu osjetiti i s kojima se korisnici mogu interaktivno povezati za dizajnere koji su navikli na tradicionalni pristup zna biti frustrirajuće, osobito kad je riječ o društvenim mrežama gdje se intenzivno komunicira direktno s potrošačima i gdje životni vijek pojedinačnog dizajna traje bolno kratko”, kaže Payer.

Pojašnjava i da je tradicionalni pristup dizajnu davao prednost distanci i temeljito projektiranom dizajnu dovedenom do savršenstva, gdje dizajneri “zaključaju” strogo napisani priručnik standarda i isporuče. 

“No, danas vizualni identitet mora biti fluidniji i više orijentiran prema korisniku: mora biti fleksibilan, dinamičan, prilagođavati se, natjecati se za pažnju na puno načina, kako bi se ostvarila interakcija, potaknuo angažman i dijalog. A naravno uza sve to, dok je na vjetrometini društvenih mreža, mora se održati koherentnost identitetskog sustava, u kojem je logo samo jedan od elemenata. Zapravo, možemo reći da je dizajn sad na neki način igra ravnoteže između postojanosti i prilagodljivosti”, kaže Payer.

“Cijene ovakvih poslova mogu značajno varirati”

Sasvim sigurno bi bilo zanimljivo doznati i koliko je bila cijena ovakvog posla. Upitali smo Podravku koliko su platili redizajn. Dobili smo odgovor da se radi o poslovnoj tajni. No, s obzirom da je Podravka – za hrvatske prilike – velika kompanija, a da je posao radila vjerojatno najpoznatija agencija, sigurno ni cijena nije bila niska.

“Cijene mogu zaista značajno znatno varirati ovisno o veličini naručitelja, složenosti projekta i reputaciji agencije. U slučaju Podravke, investiralo se i u razvoj vlastitog tipografskog pisma ‘Podravka Sans’, a to već ukazuje na to da je letvica podignuta visoko”, zaključuje Payer.