Rat kao ozbiljan biznis: 100 kompanija od prodaje oružja zaradilo 600 milijardi dolara, Izrael najviše kupuje od Amerike i Njemačke
Zahtjev Nikaragve od 15. marta ove godine, podnesen pred najvišim pravosudnim tijelom Ujedinjenih naroda, Palači mira u Haagu, a u kojem traži od Suda da po hitnom postupku naredi Njemačkoj da odmah obustavi svoju pomoć Izraelu, naročito vojnu, te da poništi svoju odluku o prestanku financiranja Agencije UN-a za palestinske izbjeglice UNRWA, otvorilo je pitanje trgovine oružja i finansiranja ratova na globalnom nivou.
Naime, nakon što je u januaru Južnoafrička Republika optužila Izrael za počinjenje genocida nad Palestincima u Gazi, i tužila ga pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Nikaragva sada optužuje Njemačku da je “saučesnik”, te u zahtjevu navodi kako smatra da je vjerovatno da se oružje i vojna oprema koje je Njemačka isporučila Izraelu koriste za djela genocida.
Prema izvještaju Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Njemačka je 2023. godine isporučila 47 posto konvencionalnog oružja Izraelu, što ovu zemlju stavlja na drugo mjesto dobavljača oružja Izraelu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Nevladina organizacija iz Berlina, Forensis, u izvještaju objavljenom početkom aprila navodi kako je Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj u 2023. godini potvrdilo 308 pojedinačnih izvoznih dozvola za oružje i vojnu opremu u vrijednosti većoj od 326 miliona eura.
SAD i Francuska trenutno dominiraju globalnim izvozom oružja
Prema SIPRI-ju evopske zemlje su gotovo udvostručile svoj uvoz oružja između 2014.-2018. i 2019.-2023., povećavši njegovu kupovinu za čak 94 posto. Velik dio ovog povećanja odnosi se na Ukrajinu, u koju je nakon ruske invazije, u periodu između 2022. i 2023. otišlo 23 posto uvezenog oružja u regiji u razdoblju 2019.-2023.
Francuska i Italija također su značajno pojačale svoj izvoz u istom razdoblju, pronalazeći kupce svoje robe u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku.
SAD i Francuska trenutno dominiraju globalnim izvozom oružja. Amerika je povećala izvoz za 17 posto između 2014.-2018. i 2019.-2023., a Francuska za 47 posto u istom periodu.
Amerika sa udjelom od 42 posto ukupnog svjetskog izvoza oružja, naoružala je čak 107 država između 2019. i 2023., više nego bilo koja druga zemlja na svijetu. Francuska s druge strane svoju drugu poziciju (prvi put je ispred Rusije po izvozu), obezbjeđuje prodajom borbenih aviona Indiji, Kataru i Egiptu.
Trend povećanja izvoza prati i Italija, koja je svoju vojnu industriju osnažila povećavši izvoz oružja za 86 posto. Južna Koreja bilježi rast prodaje od 12 posto.
Od 2019. do 2023. godine oko 30 posto prodatog oružja na globalnom nivou otišlo je na Bliski istok, u Saudijsku Arabiju, Katar i Egipat. Ove tri zemlje su najviše kupovale od Amerike (52 posto), Francuske (12 posto), Italije (10posto) i Njemačke (7,1 posto).
Izbijanjem rata u Ukrajini, ova zemlja je postala četvrti uvoznik oružja, dok je Izrael, koji vodi smrtonosne udare i provodi genocid u Gazi, ubijajući i izgladnjujući palestinsko stanivništvo, i ne osvrćući se na nedavno izglasanu Rezoluciju UN-a o obustavi rata u Gazi, 69 posto oružja uvezao od SAD-a i 30 posto od Njemačke.
Kako bilježi Chicago Policy Review u Americi se nalaze četiri od pet najvećih svjetskih privatnih kompanija za proizvodnju oružja: Boeing, Lockheed Martin, Northrup Grumman i Raytheon.
“Te kompanije, koje čine većinu prodaje oružja i dobiti u zemlji, promovoraju ratovanje kapitalizirajući sukobe. Na SAD otpada više od 40% svjetskog izvoza oružja. Između 100 i 200 milijardi američkih dolara godišnje se ubaci u prodaju oružja, a taj broj postepeno raste iz godine u godinu”, piše Chicago Policy Review.
Leahyjev zakon
Oni dalje navode kako američke firme za proizvodnju oružja svake godine troše milione dolara poreza na proizvodnju oružja, naglašavajući kako bi dolari poreznih obveznika umjesto toga mogli ići na finansiranje gorućih problema u zajednicama s niskim prihodima u zemlji. Vraćajući se na primjer Boeinga, podsjećaju kako je 2012. gradonačelnik Rahm Emanuel zatvorio 50 posto klinika za mentalno zdravlje u Chicagu i umjesto toga uložio 1,3 miliona dolara poreza u Boeingovo sjedište u Chicagu.
Iako je Leahyjev zakon na snazi kojim se spriječava da strane zemlje koriste američko oružje za počinjenje ratnih zločina, danas u Gazi, Izrael koristi upravo Boeingovo streljivo za izravni napad (JDAM) američke proizvodnje.
Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje (SIPRI), SAD daje Izraelu 3,8 milijardi dolara (3 milijarde funti) godišnje vojne pomoći prema 10-godišnjem sporazumu koji ima za cilj omogućiti mu da zadrži ono što nazivaju “kvalitativnom vojnom prednošću” nad susjednim zemljama”.
Izrael je iskoristio bespovratna sredstva za financiranje narudžbi F-35 Joint Strike Fighters, nevidljivog aviona koji se smatra najnaprednijim ikad napravljenim. Do sada je naručio 75 i preuzeo ih više od 30. Bila je to prva zemlja osim SAD-a koja je dobila F-35 i prva koja ga je koristila u borbi.
Dio pomoći od 500 miliona dolara godišnje izdvaja se za finansiranje programa odbrane od projektila, uključujući zajednički razvijene sisteme Iron Dome, Arrow i David's Sling, koje je koristio Izrael kako bi se odbranio od napada raketama, projektilima i bespilotnim letjelicama naoružanih skupina u ovom dijelu svijeta.
Pritisak javnosti sve veći
Kako javljaju američki mediji, mnogi predstavnici u Kongresu i pristalice sve više su zabrinuti zbog izraelskih postupaka u Gazi. Senatorica Elizabeth Warren rekla je da je spremna blokirati prodaju F-15 aviona i optužila Izrael za “neselektivno bombardiranje” u Gazi.
Vratimo se na početak priče. Zahtjev Nikaragve Sudu u vezi sa zabranom prodaje oružja Izraelu dolazi nakon dramatičnih događaja, kada su u svojim smrtonosnim napadima ubili više od 32.000 Palestinaca, kao odgovor na napad Hamasa od 7. oktobra u kojem je ubijeno oko 1200 Izraelaca i zarobljene 253 osobe, a nedavno i sedam humanitarnih radnika World Central Kitchen-a, na čiji konvoj su pucale njihove vojne snage. Posebnu pažnju izazvalo je i otkriće izraelskog internetskog medija +972 Magazine o tome kako izraelska vojska koristi umjetnu inteligenciju za identificiranje svojih ciljeva.
“Međunarodna zajednica razumije da Izrael mora reagirati kako bi zaštitio svoje građane ”, piše Nikaragva u svom zahtjevu Sudu. Priznaje da države prijateljske prema Izraelu mogu podržati “odgovarajući odgovor na ovaj napad (7.oktobra), ali to ne može biti izgovor za djelovanje u suprotnosti s međunarodnim pravom.”
Dok Nikaragva vrši pritisak na Njemačku, u petak je četrdesetak parlamentaraca demokrata zatražilo od Joea Bidena da zaustavi sve isporuke oružja Izraelu do završetka potpune istrage o smrti sedam humanitaraca World Central Kitchen-a (Svjetske centralne kuhinje).
Otvoreno pismo Britanskoj vladi poslalo je prije nekoliko dana više od 600 advokata, u kojem se pozivaju na nalog Međunarodnog suda pravde, i upozoravaju Downing Street kako bi pružanje pomoći i vojne opreme Izraelu moglo Ujedinjeno Kraljevstvo učiniti saučesnikom u genocidu i ozbiljnim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava.
Iz svega navedenog može se zaključiti da je rat postao ozbiljan biznis, a prodaja oružja ozbiljan stabilizator ekonomskih prilika u mnogim zemljama. Koliko su zemlje prihodovale od prodaje oružja 2023.godine, SIPRI ne navodi, ali je analizirao poslovanje 100 najvećih kompanija za proizvodnju oružja tokom 2022.godine, prije rata u Gazi.
Prema tom izveštaju, kompanije su od prodaje oružja i vojnih usluga ukupno ostvarile gotovo 600 milijardi dolara.
