Migranti – ključna snaga na tržištu rada
Međunarodni migranti igraju ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji, čineći 4,7 posto ukupne svjetske radne snage u 2022. godini, pri čemu je većina zaposlena u zemljama s visokim prihodima i u ključnim sektorima poput usluga, posebno u oblasti njege. najnoviji je ovo izvještaj Međunarodne organizacije rada (ILO) sa sjedištem u Đenevi u kojem se navodi još i da je broj veći za 30 miliona radnika u odnosu na 2013. godinu. Najveći rast zabilježen je između 2013. i 2019. godine.
Većina migranata u radnoj snazi bila je koncentrisana u zemljama s visokim prihodima, koje su činile 68,4 posto ukupnog broja (114,7 miliona ljudi), dok je 17,4 posto (29,2 miliona) bilo u zemljama s višim srednjim prihodima. Najveći broj migranata u radnoj snazi bio je koncentrisan u Sjevernoj, Južnoj i Zapadnoj Evropi; Sjevernoj Americi; i arapskim državama.
Udio migranata u radnoj snazi u Sjevernoj, Južnoj i Zapadnoj Evropi povećao se sa 22,5 posto u 2013. na 23,3 posto u 2022. Nasuprot tome, udio migranata u radnoj snazi u Sjevernoj Americi i arapskim državama bilježi blagi pad. Od ukupno 167,7 miliona migranata u radnoj snazi u 2022. godini, 155,6 miliona bilo je zaposleno, dok je 12,1 milion bilo nezaposleno. Značajne rodne razlike su i dalje prisutne, jer su migrantice imale omjer zaposlenosti u odnosu na broj stanovnika od samo 48,1 posto, u poređenju sa 72,8 posto za migrante muškarce.
Sektor usluga
Migranti su imali višu stopu nezaposlenosti (7,2 posto) u odnosu na domicilno stanovništvo (5,2 posto), pri čemu su migrantice (8,7 posto) imale veće stope nezaposlenosti nego muškarci (6,2 posto). Jedan od razloga ove razlike su i jezičke barijere, ali i nepriznate kvalifikacije, diskriminacije, ograničene opcije za brigu o djeci ali i rodna očekivanja koja limitiraju mogućnosti zapošljavanja, posebno za žene.
Istraživanje dalje pokazuje kako značajan broj migranata – 68,4 posto – je bio zaposlen u sektoru usluga, u poređenju s 51,5 posto domicilnog stanovništva. Ovaj trend je uglavnom vođen globalnom potražnjom za radnicima u oblasti njege i domaćim poslovima, posebno među ženama. Tako je 28,8 posto migrantica i 12,4 posto migranata bilo zaposleno u ekonomiji njege, u poređenju s 19,2 posto domicilnih žena i 6,2 posto domicilnih muškaraca.
“Radnici migranti su neophodni”
Izvještaj naglašava složenost radne migracije i ključnu potrebu za ciljanim politikama podrške međunarodnim migrantima, a što uključuje poboljšanje pristupa dostojanstvenim radnim prilikama i jačanje zaštite radnika migranata. S obzirom na to da je većina migranata zaposlena u sektorima s velikom potražnjom, osiguranje ravnopravnog pristupa prilikama za zapošljavanje ključno je za održivi razvoj i inkluzivna tržišta rada, navodi se u izvještaju.
„Radnici migranti su neophodni za rješavanje globalnih nedostataka radne snage i doprinos ekonomskom rastu“, rekao je generalni direktor Međunarodne organizacije rada Gilbert F. Houngbo. „Osiguranje njihovih prava i pristupa dostojanstvenom radu nije samo moralna obaveza, već i ekonomska potreba“, naglasio je.
