Koliko bi koštalo preseljenje proizvodnje u SAD ako bi bh. firme odlučile izbjeći carine
Amerika je uvela carine na sav uvoz iz BiH u visini od 30 posto, i one stupaju na snagu od 1. augusta ove godine. Ova odluka dio je novog, trećeg kruga mjera u okviru trgovinskog rata koji je američki predsjednik Donald Trump započeo još u aprilu ove godine. Uz BiH, na listi pogođenih zemalja nalaze se i Srbija, Japan, Južna Koreja, Južna Afrika te nekoliko manjih azijskih i afričkih država. Ova odluka međutim, nije iznenađenje, uzme li se u obzir činjenica da je američka administracija koja se bavi ovim pitanjem dala 90-dnevni rok, između ostalog i BiH, da odgovori adekvatno na najavu o uvođenju carina, koji je istekao u julu ove godine.
Šta su savjetovali ekonomisti
Dok su neki ekonomski stručnjaci savjetovali da bi bh. administracija trebala potpuno ukinuti bh. carine na američke proizvode, te tako najelegantnije riješiti problem nameta za bh. proizvode, prije svega namjenske industrije koja je najšire prisutna na američkom tržištu, iz Predsjedništva BiH je stigla inicijativa koju je predložio član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, a na vanrednoj sjednici usvojila i druga dva člana Predsjedništva BiH, o pokretanju bilateralnih ekonomskih i trgovinskih konsultacija s Washingtonom, a one su podrazumijevale i sklapanje sveobuhvatnog Government-to-Government (G2G) sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uvođenje carina ukazuje da rješenje još uvijek pronađeno.
Kako se oporezuje roba iz SAD-a? Bosna i Hercegovina nema potpisan sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama – i to ima svoju cijenu. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, roba proizvedena u SAD-u i direktno izvezena u BiH podliježe standardnim carinskim stopama od 0%, 5%, 10% ili 15%, zavisno od tarifne klasifikacije proizvoda.
Među rješenjima koja su se spominjala, a dolazila su od ekonomske struke, bila su i ta da bh. vlasti i privrednici moraju potražiti nova tržišta i diverzificirati izvoz kako bi ublažili negativne posljedice Trumpove trgovinske ofanzive.
Ono što je američka administracija ostavila kao mogućnost da se riješi, kako su ga nazvali, dugoročni i uporni trgovinski deficiti između BiH i SAD-a, je da carina neće biti ukoliko se firme iz BiH odluče da otvore svoje proizvodne pogone u SAD-u.
Trumpovo pismo
Prema navodima iz pisma, koje je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država uputio ovog mjeseca Željki Cvijanović, aktuelnoj predsjedavajućoj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, navodi se između ostalog kako će se carine primjenjivati na sve proizvode – neovisno o postojećim sektorima – a obuhvatit će i robu koja se preusmjerava radi izbjegavanja viših stopa.
„Brojka od 30% daleko je ispod onoga što bi bilo potrebno da se u potpunosti anulira naš trgovinski deficit s Bosnom i Hercegovinom“, stoji u pismu, što upućuje na mogućnost dodatnih mjera u budućnosti. Bosanske firme, navodi se dalje, koje odluče premjestiti dio proizvodnje u SAD bit će, kako je navedeno, dočekane s „brzim, profesionalnim i rutinskim“ postupcima odobravanja – u roku od nekoliko sedmica.
No, kada bi neka kompanija iz BiH i odlučila otvoriti firmu u SAD-u, koliko bi to uopće koštalo.
Prema istraživanju koje je provela Konfindustrija SAD-Italija, za otvaranje proizvodnog pogona u SAD-u potrebno je u prosjeku od 12 do 24 mjeseca i početna investicija koja može varirati između 5 i 15 miliona eura.
Nekoliko italijanskih kompanija sve je opcije stavilo na sto kada je riječ o pokretanju proizvodnje u SAD-u. Kako prenosi italijanski Corriere della Sera, izvršni predsjednik Pirellija, Marco Tronchetti Provera, kazao je kako njihov tim vodi razgovore o povećanju proizvodnih kapaciteta u SAD-u. Izvršna direktorica Illycaffèa, Cristina Scocchia, napominje kako se radi procjena o tome može li se dio onoga što prodaju na američkom tržištu i proizvoditi tamo, ali izražava nadu da to ipak neće biti potrebno.
No, nije neophodno samo imati početni kapital, već i dugoročne garancije, ali i možda najvažnije, pronaći adekvatnu lokalnu radnu snagu. Sve su to faktori koji se razmatraju prilikom ulaska na novo tržište.
Kada je o BiH riječ, vanjskotrgovinska razmjena sa SAD-om nije velika, te zauzima neznatnih jedan posto ukupne razmjene koje naša zemlja godišnje ostvaruje globalno.
Kako smo ranije izvijestili, prošle godine BiH je u SAD izvozila uglavnom proizvode namjenske industrije, ali je poznato i da prehrambene kompanije iz BiH plasiraju neke svoje proizvode na američko tržište. Ukupni ostvareni izvoz BiH u 2024. godini u SAD iznosio je nešto više od 200 miliona KM.
Godinama BiH više uvozi robe iz SAD-a nego što izvozi. Još prije pet godina, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje iz Bosne i Hercegovine u Ameriku je za samo pet mjeseci izvezeno 53 različita proizvoda od kojih prvo mjesto zauzima oružje, zatim namještaj i proizvodi od cinka kao i proizvodi od željeza i aluminija.
