BiH zadržala proizvodnju struje na 14,4 TWh: Pad termo i hidro sektora nadoknadili solar i vjetar
Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine proizvela ukupno 14,4 teravat-sata (TWh) električne energije, što je na istom nivou kao i u 2024. godini. Ovaj rezultat ostvaren je uprkos činjenici da je u proteklih dvanaest mjeseci zabilježen pad proizvodnje u termoelektranama i hidroelektranama, pokazuju podaci Nezavisnog operatora sistema u BiH (NOS) i Agencije za statistiku BiH, prenosi FENA.
Prema riječima energetskog stručnjaka Edhema Bičakčića za FENU, stabilan ukupni obim proizvodnje posljedica je priključenja novih varijabilnih obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarnih i vjetroelektrana, koje su uglavnom realizovane privatnim investicijama.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na mjesečnom nivou, bruto proizvodnja električne energije u BiH tokom 2025. godine kretala se u rasponu od 830 do 1.494 gigavat-sata (GWh). Hidroelektrane su u toj proizvodnji učestvovale sa 220 do 558 GWh mjesečno, dok su termoelektrane bile dominantan izvor, sa proizvodnjom između 430 i 833 GWh. Proizvodnja iz vjetroelektrana i solarnih elektrana iznosila je 58 do 119 GWh mjesečno.
Neto proizvodnja električne energije, nakon odbitka vlastite potrošnje elektrana, iznosila je 766 do 1.401 GWh mjesečno. U tom okviru, hidroelektrane su doprinosile sa 218 do 555 GWh, termoelektrane sa 384 do 744 GWh, dok su vjetroelektrane i solarne elektrane zadržale približno isti nivo proizvodnje kao i u bruto bilansu.
Bosna i Hercegovina je u istom periodu uvozila između 300 i 500 GWh električne energije mjesečno, dok je izvoz bio veći i kretao se od 447 do 758 GWh, zbog čega je zemlja u većini mjeseci bila neto izvoznik električne energije. Nakon uračunavanja uvoza i izvoza, količina električne energije raspoložive za finalnu potrošnju (domaćinstva, industrija i javni sektor) iznosila je 770 do 1.160 GWh mjesečno.
Na godišnjem nivou, BiH je u 2025. godini izvezla 7,8 TWh električne energije, dok je uvoz iznosio 5,4 TWh, što predstavlja smanjenje od oko devet posto i kod izvoza i kod uvoza u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, prema Bičakčiću, finansijski pokazatelji ukazuju na suprotan trend. Vrijednost izvoza dostigla je 870 miliona KM, što je 30 posto više nego godinu ranije, dok je vrijednost uvoza iznosila 630 miliona KM, što predstavlja rast od 102 posto.
Neto izvoz električne energije iznosio je 2,4 TWh, količinski na nivou prethodne godine, ali je njegov finansijski efekat iznosio 240 miliona KM, što je 33 posto manje u odnosu na 2024. godinu.
Proizvodnja električne energije u termoelektranama tokom 2025. godine iznosila je 7,8 TWh, što je sedam posto manje nego prethodne godine, prvenstveno zbog hroničnog nedostatka uglja i smanjene pogonske spremnosti pojedinih termoblokova. Hidroelektrane su, usljed nepovoljnih hidroloških uslova koji i dalje traju, proizvele 4,3 TWh, što je osam posto manje nego u 2024. godini.
Istovremeno, proizvodnja iz vjetroelektrana i solarnih elektrana priključenih na prenosnu mrežu dostigla je 1,2 TWh, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući priključenju novih postrojenja. Proizvodnja iz manjih obnovljivih izvora na distributivnoj mreži, uključujući male hidroelektrane, industrijske elektrane, solarne i vjetroelektrane te postrojenja na biogoriva, iznosila je 1,1 TWh, što predstavlja rast od 47 posto.
Prema Bičakčiću, ovakav trend rasta prvenstveno je rezultat intenzivne izgradnje solarnih elektrana, a očekuje se da će se taj proces nastaviti i tokom 2026. godine. On trenutno obavlja funkciju počasnog predsjednika BH K CIGRE.
Na tržištu električne energije, prosječna cijena megavat-sata (MWh) trenutno se kreće oko 100 eura.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
