Carine i ratovi usporili su globalnu prodaju luksuznih brendova, ali neće uništiti sektor
Globalna prodaja luksuzne robe za ličnu upotrebu usporava, ali se neće u potpunosti zaustaviti, prema studiji konsultantske firme Bain & Co.
Prodaja luksuzne robe za ličnu upotrebu, koja je pala na 364 milijarde eura (419 milijardi dolara) u 2024. godini, predviđa se da će ove godine pasti za dodatnih 2 do 5 posto, prema studiji, koju izvještava Associated Press.
„Međutim, da bismo ostali pozitivni u ovom teškom trenutku – s tri rata, usporavajućim ekonomijama i visokom nejednakošću – možemo reći da ovo nije tržište koje se urušava“, rekla je Bainova partnerica i koautorica studije Claudia D'Arpizio.
Cijene su šokirale potrošače, zajedno s lošim uslovima rada
Pored nepovoljnih vanjskih faktora, luksuzni brendovi su iznenadili potrošače naglim porastom cijena, prema Bainu. Kupce su dodatno odbile nedavne istrage u Italiji koje su otkrile loše uslove rada u fabrikama koje proizvode luksuzne torbe.
Pad prodaje u SAD-u i Kini
Studija pokazuje da prodaja naglo pada na glavnim tržištima poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine. U SAD-u je nestabilnost tržišta zbog carina narušila povjerenje potrošača, dok je Kina zabilježila šest uzastopnih kvartala pada zbog niskog nivoa povjerenja.
Nasuprot tome, Bliski istok, Latinska Amerika i Jugoistočna Azija zabilježili su rast. Evropa se nalazi negdje u sredini, pokazuje ista studija.
Velike razlike između luksuznih brendova
Ovo je stvorilo značajnu razliku između brendova koji bilježe snažan kreativni i finansijski rast, poput Prada Grupe, koja je u prvom kvartalu imala rast prihoda od 13% , na 1,34 milijarde eura, i Guccija, gdje su prihodi u istom periodu pali za 24%, na 1,6 milijardi eura.
Vlasnik Guccija, konglomerat Kering, prošle sedmice je angažovao rukovodioca italijanske automobilske industrije, Lucu De Mea, bivšeg rukovodioca Renaulta, da sprovede reorganizaciju.
Odluka dolazi u vrijeme kada tri Keringova brenda – Gucci, Balenciaga i Bottega Veneta – imenuju nove kreativne direktore.
Dionice Keringa porasle su za 12% nakon što je imenovanje objavljeno. D'Arpicio je istakao De Meova dostignuća, uključujući vraćanje Renaulta profitabilnosti, kao i ranije uloge direktora marketinga u Volkswagenu i Fiatu.
„Svi ovi faktori se dobro uklapaju u tržište luksuzne robe u vrijeme kada je rast i dalje glavni cilj, ali je također potrebno učiniti kompaniju fleksibilnijom u pogledu troškova i revitalizirati neke brendove“, rekla je.
Prilagođavanje brenda prije američkih tarifa
Luksuzni brendovi prave promjene kako bi smanjili utjecaj potencijalnih američkih tarifa – uključujući direktne isporuke iz proizvodnih pogona, umjesto iz skladišta, i smanjenje zaliha kod trgovaca.
Mnogi negativni faktori koji opterećuju sektor su izvan kontrole kompanija.
„Mnogi od ovih negativnih aspekata se neće uskoro promijeniti. Možda će biti više jasnoće kada su u pitanju carine, ali ne vjerujem da ćemo zaustaviti ratove ili političku nestabilnost za nekoliko mjeseci“, rekao je D'Arpicio, dodajući da je povjerenje potrošača luksuzne robe više vezano za trendove na berzi nego za geopolitičke okolnosti.
Dugoročna otpornost tržišta
Predsjednik italijanskog udruženja luksuznih brendova Altagamma, Matteo Lunelli, naglasio je da je sektor ostvario kumulativni rast od 28% u periodu od 2019. do 2024. godine.
Iako je potrošnja luksuzne robe osjetljiva na globalne krize, oporavak je obično brz – zahvaljujući velikoj potražnji.
Primjer je finansijska kriza iz 2008-2009. godine, koja je smanjila prodaju luksuzne odjeće, torbi i obuće sa 161 milijarde eura na 147 milijardi eura za dvije godine. Međutim, tržište se oporavilo 2010. godine s rastom od 14%, predvođeno ubrzanjem u Kini.
Slično tome, nakon pada prodaje od 21% tokom pandemije, akumulirana potrošnja potrošača podigla je tržište na nove rekorde.
