Xi okuplja svjetske lidere u Tianjinu: Kina i Rusija grade protivtežu Zapadu

Autokrate, populisti, prijatelji i protivnici, vođa rata u Evropi i premijer najveće svjetske demokratije – svi će ovog vikenda biti gosti kineskog predsjednika Xi Jinpinga na samitu osmišljenom da pokaže Kinu kao globalnog lidera sposobnog da pruži protivtežu zapadnim institucijama.

Šefovi država i delegacije iz cijele Azije i Bliskog istoka sastaju se od nedjelje u kineskom lučkom gradu Tianjinu na dvodnevnom samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) – regionalnog sigurnosnog saveza koji je postao kamen temeljac nastojanja Xija i ruskog predsjednika Vladimira Putina da preraspodijele globalnu moć u svoju korist.

Kineski zvaničnici najavljuju da će ovo biti najveći samit SCO-a do sada, uz diplomatski sjaj i ceremoniju koji će poslužiti Xiju da predstavi Kinu kao stabilnog i moćnog alternativnog lidera u trenutku kada Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom potresaju svoje saveze i vode globalni trgovinski rat.

Samit dolazi svega nekoliko dana prije velike vojne parade u Pekingu, na kojoj će Kina poslati drugačiju poruku – demonstraciju ubrzanog vojnog uspona. Očekuje se dolazak autokrata poput Kim Jong Una iz Sjeverne Koreje i Min Aung Hlainga iz Mjanmara, uz Putina te evropske lidere naklonjene Moskvi – Aleksandra Vučića iz Srbije i Roberta Fica iz Slovačke.

Putin u fokusu, rat u Ukrajini u pozadini

Samit daje i Putinu priliku za međunarodni publicitet, svega dvije sedmice nakon susreta s Trumpom na Aljasci, dok nastavlja ignorisati pritiske da zaustavi rat u Ukrajini. Ruske snage početkom sedmice izvele su drugi najveći zračni napad od početka invazije.

Uoči dolaska, Putin je hvalio partnerstvo s Kinom kao „stabilizirajuću silu“ u svijetu. Za kinesku agenciju Xinhua napisao je da su Moskva i Peking „ujedinjeni u viziji izgradnje pravednog, multipolarnog svjetskog poretka“ – aluzija na nastojanje dvije zemlje da izmijene poredak kojim dominiraju SAD i njihovi saveznici.

SCO okuplja Kinu, Rusiju, Indiju, Iran, Pakistan, Bjelorusiju, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan – države koje raspolažu ogromnim energetskim resursima i predstavljaju oko 40% svjetske populacije.

„Arhitekt i domaćin“

Iako među gostima postoje duboka rivalstva i ogromne razlike u političkim sistemima, Xi taj kontrast koristi da pokaže svoju ključnu poruku.

„Peking želi signalizirati da je Kina nezamjenjiv posrednik u Evroaziji, sposoban da dovede rivale za isti sto i pretvori takmičenje velikih sila u upravljanu međuzavisnost“, kaže Rabia Akhtar, direktorica Centra za sigurnost, strategiju i istraživanje politike u Lahoreu.

„Poruka je jasna: Kina nije samo učesnik u oblikovanju regionalnog poretka – ona je glavni arhitekt i domaćin.“

Posebnu težinu samitu daje dolazak indijskog premijera Narendre Modija, koji je prošle godine preskočio skup u Kazahstanu. On stiže u Tianjin u trenutku zategnutih odnosa s Washingtonom, dok Peking i New Delhi nastoje ublažiti sopstvene napetosti – potencijalni izazov američkoj strategiji da Indiju koristi kao protutežu rastu Kine.

Uz 10 punopravnih članica, prisustvo je najavljeno i iz 16 partnerskih i posmatračkih država, među kojima su Saudijska Arabija, UAE, Egipat, Katar, Kuvajt i Turska. Očekuje se i dolazak generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa.

Tianjin je prekriven transparentima na engleskom, ruskom i kineskom, dok su vlasti ograničile saobraćaj u centru grada kako bi se gosti dočekali uz raskošnu ceremoniju tipičnu za kinesku diplomatiju na najvišem nivou. Simbolika mjesta je snažna – riječ je o luci koju su u 19. vijeku otvorile kolonijalne sile i koju je Japan okupirao tokom Drugog svjetskog rata.

Neki lideri, uključujući Putina, iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana i pakistanskog premijera Shehbaza Sharifa, ostaće i na vojnoj paradi u Pekingu, gdje će Komunistička partija isticati ulogu Kine u borbi protiv Japana kao dijela Savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu, dok svijet obilježava 80 godina od završetka rata.

Šta je SCO?

Formiran 2001. kao sigurnosna platforma Kine, Rusije i centralnoazijskih država, SCO je u međuvremenu proširio svoj mandat i broj članica.

Danas članice organizuju zajedničke vojne vježbe, razmjenjuju obavještajne podatke u borbi protiv „terorizma, separatizma i ekstremizma“, te sarađuju u oblastima obrazovanja, trgovine i energetike. Zajednička nit je zahtjev za „pravednim“ međunarodnim poretkom – onim koji ne predvodi jedna supersila i njen saveznički blok.

Ulazak Irana 2023. i Bjelorusije godinu kasnije široko je shvaćen kao signal Pekinga i Moskve da žele grupu učiniti otvoreno anti-zapadnom. Time se učvršćuje osovina Moskva–Peking–Teheran, što izaziva zabrinutost u Washingtonu.

Dok rastu trenja i neizvjesnosti između nekih zemalja i SAD-a pod Trumpom, to će sigurno biti tema – makar indirektna – u Xi-evim obraćanjima gostima.

Očekivanja za konkretne rezultate su skromna, iako će se pratiti da li samit može donijeti korake ka većoj ekonomskoj integraciji, posebno u trgovini i razvojnim finansijama.

„Bez jasnog definisanja misije SCO-a i načina rješavanja unutrašnjih sukoba, i među članicama i s vanjskim akterima, SCO ostaje samo izlog“, kaže analitičar iz Šangaja Shen Dingli.

Iako grupa redovno naglašava potrebu da se izbjegne blokovska i konfrontacijska logika, do sada nijedan samit nije proizveo zajedničku izjavu o ratu u Ukrajini. Isto tako, SCO je imao malu ulogu u smirivanju četverodnevnog sukoba Indije i Pakistana ranije ove godine.

Ipak, članice su „najoštrije osudile“ američko-izraelske udare na Iran u junu ove godine.