Ukrajina ima nove dronove: oni sami traže mete i ne trebaju pilota

Aktuelnosti Forbes 24. mar 2024. 09:48 > 24. mar 2024. 09:49
featured image

24. mar 2024. 09:48 > 24. mar 2024. 09:49

Film “Terminator” izašao je prije četrdeset godina. Danas, tehnologija autonomnog ubijanja postaje mainstream, kao i sve što ona nosi sa sobom.

Ukrajinac Serhij Sternenko prikuplja sredstva za proizvodnju dronova ,a ove sedmice je objavio video u kojemu demonstrira novu tehnologiju: napadački dron koji locira metu automatski i ne zahtijeva ljudskog pilota. U videu, napadački FPV dron s automatskim prepoznavanjem mete nišani ruski tenk s velike udaljenosti. Čak i nakon nestanka video veze, dron uspješno završava napad.

Izviđački dron “gleda” napad FPV drona. Deset sekundi nakon udara, još snažnija sekundarna eksplozija potresa tenk iznutra, a požar bjesni.

Ovo nije prvi put da se koristi takva tehnologija, ali Sternenko prikuplja sredstva za proizvodnju hiljadu takvih dronova, što je znak da se od osmišljavanja prototipa kreće u masovnu proizvodnju.

Autonomni lovci-ubojice

Glavna zaštita protiv FPV dronova je radio-ometanje, koje može srušiti videovezu između drona i pilota, spriječiti da dron dobiva kontrolne signale ili omesti njegovu navigaciju. Stručnjaci se utrkuju u tome ko može proizvesti naprednije ometače i nadograditi komunikacije kako bi svladali ometanje.

Dron koji mete nišani automatski i ne oslanja se na signale pilota imun je na ometanje.

“Oni neutraliziraju rad neprijateljskog elektronskog ratovanja u većini slučajeva i tako dopuštaju efikasniji napad,” kaže Sternenko.

Uz ometanje, FPV dronovi često gube komunikaciju s pilotom u posljednjih nekoliko desetaka metara prije udara, jer padaju ispod horizonta radio komunikacije. Vješti piloti to uračunavaju i osiguravaju da je dron na putu prema svojoj meti. Automatsko navođenje rješava i ovaj problem.

Čini se kako je sistem koji je Sternenko pokazao poluautomatski, u smislu da metu najprije identificira i označava čovjek. Ipak, tek malen korak dijeli ovakve dronove od potpuno automatiziranih stema kao što je tehnologija koju je razvio Saker za teške dronove. Ona automatski primjećuje, locira i identificira mete, odabirući one najvrjednije.

Jeftina autonomija

Čini se kako je sistem Saker relativno velik i skup, ali Sternenko kaže kako će dronovi s novim automatskim sistemom navođenja koštati 1.000 dolara po komadu.

To je poprilično više od cijena drugih FPV dronova koji stoje oko 400 dolara po komadu, ali svejedno iznimno pristupačno u odnosu na drugo oružje s navođenjem, poput protutenkovskog projektila Javelin koji stoji oko 200.000 dolara po komadu.

Obje strane imaju konkurentne siteme. Rusija još od augusta testira jednu verzij usvog drona Ovod, dok je ukrajinska grupa AirUnit prošlog oktobra izjavila kako su u ‘posljednjoj fazi’ razvoja svog sistema navođenja za FPV dronove. Navodno su prošle godine postojala još dva aktivna projekta, First Contact i Jack in the Box.

Ruski Lancet neka je vrsta velikog FPV drona dužeg dometa, a izrađuje ih podružnica Kalašnjikova, ZALA. Tvrtka radi na automatskom navođenju. Čini se kako su imali neke probleme i možda povukli projekt, ali radi se na još naprednijoj verziji.

“Obje strane mnogo ulažu u ove kapacitete i pokušavaju biti prvi i tako steći prednost,” kaže Samuel Bendett, stručnjak za ruske dronove i savjetnik za CNA i CNAS, za Forbes.

Bendett naglašava kako je iz videa nemoguće zaključiti koliko je zapravo efikasan ovaj sistem navođenja. Sternenko u objavi navodi kako je “tehnologija nova i treba poboljšanja”, kao i da će dio prikupljenih sredstava biti iskorišten za razvoj, a ne za proizvodnju.

Ipak, čini se kako žarko želi da se tehnologija počne upotrebljavati, bila ona spremna ili ne.

Izazovi autonomnog oružja

“Umjetna inteligencija za detekciju objekata definitivno je realna, ali, baš kao što je slučaj bio s Lancetom, pitanje je koliko je taj sistem pouzdan,” kaže Zak Kallenborn iz programa za strateške tehnologije CSIS-a.

Etičke implikacije autonomnog oružja oduvijek su bile vrlo kontroverzno pitanje, a o njima se dugo raspravljalo u UN-u budući da međunarodna zajednica traži načine kako bi ih regulirala. Kako naglašava Kallenborn, postoje ključna pitanja o kojima se mora raspravljati kad je riječ o bilo kojem novom sistemu.

“Koliko temeljito je on testiran? Kakav ljudski nadzor i procjena se odvija prije pokretanja autonomnog napada?” pita Kallenborn.

U drugom objavljenom videu može se dobiti određeni dojam o ograničenosti autonomnih FPV dronova. Taj video prikazuje napad na raketni bacač BM-21. Ruski vojnik bježi dok se približava dron, a čini se kako dron nišani njega. Video drugog dona pokazuje kako se dron svejedno zalijeće u inicijalnu metu.

“U posljednjem trenutku dron se prebacio na Rusa koji je bježao, ali svejedno ga je inercija odnijela u bacač,” kaže Sternenko, dodavši kako je to dokaz da je potrebno još novca za poboljšanje tehnologije.

Autonomni dron u videu slijedi drugi dron, kojim upravlja pilot, a koji potvrđuje udar u metu i potom kreće ka drugom ruskom vozilu.

Jedinica za FPV dronove / FOTO: Narciso Contreras / AFP / Profimedia

Ovaj video pokazuje da autonomnom oružju pažnju od mete može odvući nešto drugo, možda čak i civilno vozili ili nevini svjedoci.

Naravno, i oružje koje navode ljudi ponekad pogađa krive mete, ali pravila rata nalažu da se rizik mora umanjiti što je više moguće, a u slučaju da dođe do smrti civila, jasno je ko je odgovoran. S autonomnim oružjem, situacija je mnogo manje jasna.

Ovo su za Ukrajinu manje važna pitanja. Glavni izazov je kako poraziti rusko ometanje i uništiti vozila okupatora, a gomile jeftinih autonomnih napadačkih dronova izgledaju kao efikasan način za postizanje tog cilja.

U manje od 24 sata, Sternenko je već došao do 60 posto svog cilja. Njegove ranije kampanje uspjele su na frontu dovesti veliki broj napadačkih dronova. U siječnju je prikupio sredstva za preko 2.000 FPV dronova s termalnim kamerama za noćne napade. Ovo je jednostavno malo naprednija tehnologija.

“Nisam glupa, znaš,” kaže Sarah Connor u filmu “Terminator” iz 1984. godine. Ona odbija vjerovati da ju lovi robot-ubica. “Ne mogu još praviti takve stvari.”

“Ne još,” odgovara joj Kyle Reese. “Za nekih četrdesetak godina.”

Četrdesetak godina je prošlo. Ne samo da autonomno oružje postoji, već ga se može izraditi za kuhinjskim stolom, od komponenti kupljenih preko interneta. Kako Sternenko kaže, oružje ubrzano napreduje. Morat će proći neko vrijeme dok svijet u potpunosti ne shvati što to znači.

Autor originalnog članka: David Hambling, viši suradnik Forbesa
Link: Ukraine Rolls Out Target-Seeking Terminator Drones
(Prevela: Nataša Belančić)