Trumpova blokada Irana, rizičan potez koji može slomiti Teheran ili zapaliti svijet

Odluka predsjednika Donalda Trumpa da pređe sa vojnog na ekonomski oblik ratovanja, kroz blokadu iranskih brodova i luka, predstavlja pokušaj da se sukob okonča bez nove američko izraelske ofanzive.

Logika ove operacije je da, ako Iran ne može izvoziti naftu i uvoziti ključne resurse, suočit će se s teškim finansijskim i humanitarnim posljedicama, te neće imati drugog izbora nego prihvatiti američke uslove za završetak rata.

To bi mogla biti dobra procjena. Ekonomija koja je već uništena sankcijama mogla bi brzo doživjeti ozbiljan nedostatak hrane, hiperinflaciju i bankarsku krizu. To bi bilo elegantno rješenje ako bi Trump odgovorio na iranski pokušaj gušenja globalne ekonomije djelimičnim zatvaranjem Hormuškog moreuza vlastitim odlučnim pomorskim potezom, piše CNN.

Međutim, rastuće nade američkih zvaničnika, konzervativnih medija i analitičara da bi blokada mogla baciti Iran na koljena zasnivaju se na pretpostavci koja je Sjedinjene Države već više puta odvela u pogrešnom pravcu na Bliskom istoku.

Strategija pretpostavlja da će Iran reagovati na pritisak na način koji Washington smatra logičnim. No, nedavna historija pokazuje da američki protivnici, poput Iraka, Afganistana, Rusije i Libije, često ne djeluju prema zapadnim procjenama vlastitih interesa.

Nada je da će iranski lideri ponuditi ustupke kako bi ublažili teške posljedice blokade. Plan također nagovještava prešutnu nadu da bi pogoršanje ekonomskih uslova moglo izazvati unutrašnje političko nezadovoljstvo i dovesti u pitanje stabilnost režima. Dugoročno, uklapa se i u potrebu Irana da obnovi ekonomiju nakon razorne američko – izraelske vojne kampanje.

Ipak, pretpostavka da će iransko rukovodstvo na to gledati na isti način može biti pogrešna.

Opstanak režima uprkos gubitku brojnih visokih zvaničnika tokom rata pokazuje njegovu veliku otpornost.

Moguće je da Sjedinjene Države ponovo potcjenjuju tu izdržljivost u onome što Iran vidi kao egzistencijalnu borbu. Izvještaji sugeriraju da je Trump vjerovao da će američko – izraelski napadi brzo završiti rat, prije nego što Iran poduzme ozbiljne protumjere poput zatvaranja moreuza.

Ishod američke blokade zato bi mogao zavisiti od vremena.

Hoće li pritisak na Iran promijeniti njegovo ponašanje prije nego što blokada dodatno pogorša globalnu ekonomsku štetu izazvanu zatvaranjem moreuza, koje je već značajno smanjilo svjetske zalihe nafte i gasa

Ako ne uspije, Trumpova strategija mogla bi se pretvoriti u političku zamku i dodatno pojačati negativne posljedice rata koji već prijeti političkim interesima Republikanaca.

Kako bi blokada mogla brzo pogoditi iransku ekonomiju

Kao i mnoge Trumpove ratne odluke, blokada djeluje improvizovano i nedovoljno objašnjeno javnosti. Ipak, riječ je o realnoj vojnoj operaciji. Američka mornarica ima dovoljno resursa u regiji i veliko iskustvo u provođenju blokada, uključujući operacije u bivšoj Jugoslaviji, Haitiju i Venezueli.

Analiza Fondacije za odbranu demokratija tvrdi da bi blokada, koju bi provodili američki brodovi uz podršku avijacije i trupa, mogla biti efikasna.

Prema toj analizi, blokada bi mogla brzo oštetiti iransku ekonomiju, prekinuti trgovinu, zaustaviti izvoz nafte i izazvati inflaciju i pritisak na valutu u roku od nekoliko dana. Iran je posebno ranjiv jer više od 90 posto njegove trgovine prolazi kroz moreuz. Također, mogao bi biti primoran da zaustavi proizvodnju nafte jer ne bi imao gdje skladištiti proizvod.

Zbog toga postoji mogućnost da ova strategija ograniči iranske opcije na način na koji zračni napadi nisu uspjeli.

Bivši NATO komandant James Stavridis izjavio je da Iran još vjeruje da ima određene poteze na raspolaganju jer njegova ekonomija nije u potpunosti paralizovana.

Blokada predstavlja novi strateški izazov za Iran. Njegove opcije za eskalaciju su rizične jer bi mogle dovesti do nastavka borbi i prekida primirja. Iranske snage bi mogle obnoviti napade na američke saveznike u Zaljevu.

Druga opcija bila bi da Huti u Jemenu zatvore alternativni pravac transporta nafte kroz Crveno more, što bi bio težak udarac za svjetsku ekonomiju i dodatno povećalo politički pritisak na Trumpa.

Blokada nosi rizike i za SAD. Jedan od ciljeva je pritisak na zemlje koje kupuju iransku naftu, poput Kine i Indije, ali bi presretanje kineskog broda moglo izazvati diplomatski incident, posebno pred planirani susret Trumpa i Xi Jinpinga.

Bijela kuća vjeruje da bi blokada mogla dovesti do novih pregovora, nakon neuspjelog sastanka u Pakistanu.

Portparolka Karoline Leavitt izjavila je da postoje dobri izgledi za postizanje sporazuma.

Mnogi Amerikanci se nadaju miru, ali administracija već sedmicama tvrdi da je Iran očajan za dogovorom, uprkos suprotnim dokazima. Trumpov pristup pregovorima često pojednostavljuje kompleksne geopolitičke probleme.

U odnosima s Ukrajinom, Sjevernom Korejom i Iranom, SAD su često nudile ekonomske poticaje, ali nisu u potpunosti razumjele dublje političke i historijske motive svojih protivnika.

Na pregovorima u Pakistanu bilo je jasno da su stavovi dvije strane teško pomirljivi. SAD žele spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje, ograničiti njegov raketni program i zaustaviti podršku saveznicima poput Hezbollaha i Hamasa. Iran traži odštetu za rat i želi zadržati svoje vojne kapacitete i pravo na obogaćivanje uranija.

Ipak, postoji mogućnost kompromisa. Jedan prijedlog uključivao je obustavu obogaćivanja uranija na 20 godina, dok je Iran tražio pet.

Uspješno postizanje mira zahtijeva dugotrajan proces, intenzivne pregovore i spremnost na kompromis s obje strane. To uključuje složena tehnička pitanja poput nuklearne fizike i obogaćivanja uranija.

Najveće pitanje o Trumpovoj blokadi možda nije šta će se desiti ako ne uspije, nego šta slijedi ako uspije.