Šta se dešava sa posadom broda koja je zarobljena nakon napada na Crvenom moru?

Ponestaje nade u skori povratak međunarodne posade teretnog broda koji su oteli Huti u novembru, a visoki filipinski diplomata kaže da ne očekuje oslobađanje dok se rat u Gazi ne završi, dok Huti kažu da je sudbina posade u Hamasovim rukama.

Helikopter u vlasništvu Hutija zarobio je teretni brod Galaxy Leader 19. novembra u Crvenom moru, dok su pobunjenici opkolili brod i uzeli 17 Filipinaca, dva Bugarina, tri Ukrajinaca, dva Meksikanca i jednog Rumuna kao taoce.

Prošlo je više od 116 dana od otmice, a prema riječima visokog zvaničnika filipinske vlade, nema naznaka da su Huti spremni da ih puste dok rat u Gazi ne prestane.

„Zaista se ne može mnogo učiniti da bi se uticalo na njih, jer vijest koju dobijamo od Huta je… da će oni nastaviti da drže brod i svu posadu, sve dok ne vidimo kraj neprijateljstvima u Gazi“, rekao je Eduardo de Vega, filipinski službenik vanjskih poslova koji nadgleda milione filipinskih radnika migranata.

Pobunjeni Huti koje podržava Iran, od kraja prošle godine napadaju brodove u Crvenom moru, što je, kako kažu, osveta Izraelu za njegovu vojnu kopnenu invaziju u Gazi.

Huti su u četvrtak rekli da su odluku o oslobađanju ovog broda predali Hamasu.

“Brod i njegova posada su u rukama braće u Hamasovom pokretu otpora i brigadama Al-Kasam”, rekao je glasnogovornik Huta Nasr Al-Din Amer za CNN.

De Vega je rekao da Huti potencijalno žele i njihovo zvanično međunarodno priznanje ko vlast u Jemenu u zamjenu za taoce, ali je malo vjerovatno da će se to dogoditi.

“Biće teško bilo kojoj vladi da prizna vladu koja napada brodove na moru”, rekao je de Vega. Dakle, rekao je, “nema smisla pregovarati”, osim da se osiguraju humani uslovi za taoce.

Filipini šalju skoro pola miliona pomoraca širom svijeta tokom cijele godine, što čini više od jedne petine pomorske radne snage. Veliki broj znači da su Filipinci nesrazmjerno izloženi opasnostima koje predstavljaju Huti koji gađaju brodove u Crvenom moru.

Nakon otmice, video koji je objavila militantna grupa pokazuje kako Huti pozdravljaju posadu i obećavaju da će ih tretirati kao goste.

“Sve što vam treba spremni smo da vam to obezbijedimo”, čuje se kako jedan od njih govori pomorcima u snimku.

De Vega kaže da je posada dobijala hranu – neki su čak prijavili i debljanje – i da nema naznaka nasilja. Dozvoljeni su im kratki, sedmični razgovori sa porodicama, iako se identitet talaca skriva od javnosti.

Većina posade, i svi Filipinci, nalaze se na samom brodu i imaju određenu slobodu kretanja po palubi. Neki drugi članovi posade, kako je rekao, povremeno su zadržavani na kopnu.

“Mislim da je u interesu Huta da se prema njima dobro ponašaju. Ti ljudi su na kraju krajeva žrtve”, rekao je Mohammed Al-Qadhi, analitičar sukoba u Jemenu sa sjedištem u Kairu. “Ne žele da stvaraju lošu sliku o sebi.”

Filipini nemaju zvanične direktne diplomatske kontakte sa Hutima, ali rade preko “počasnog konzula”, jemenskog državljanina koji je dobio poseban status da predstavlja Filipine, koji je mogao posjetiti taoce u januaru, rekao je de Vega.

Ali pošto je počasni konzul u Adenu, domu međunarodno priznate vlade Jemena koju podržava Saudijska Arabija, a koji su rivali Hutima, de Vega je rekao da je to labirint.

Al-Qadhi sugerira da čak i kada se rat završi, Huti možda neće odmah osloboditi taoce.

“Oni ne žele da daju ustupke u ovom trenutku, a da ne dobiju ništa zauzvrat, tako da, mislim da je malo vjerovatno da će biti pušteni osim ako se ne dogovori veći dogovor, na međunarodnom planu, u vezi s Gazom ili čak sa samim Hutima ,” rekao je.

U vrijeme napada, Galaxy Leader-om je upravljala japanska kompanija Nippon Yusen , također poznata kao NYK Line. U vlasništvu je kompanije Ray Car Carriers, koja je povezana sa izraelskim državljaninom Abrahamom Ungarom, prema kompaniji za upravljanje pomorskim rizicima Ambrey Analytics. CNN se obratio objema kompanijama za komentar.

Prema satelitskim podacima, prije otprilike dvije sedmice, premješten je sa oko dva kilometra od obale, na samo 500 metara od zapadnog jemenskog lučkog grada Hodeide.

Prvi fatalni napad

Jemen je opterećen višegodišnjim građanskim ratom , produbljenim rivalitetima, i jedna je od najsiromašnijih nacija Bliskog istoka.

Godine sukoba izazvale su jednu od najgorih humanitarnih kriza na svijetu, ostavivši stotine hiljada mrtvih, podijeljen Jemen i dijelove zemlje u gladi.

Napadi Huta na trgovačko brodove uticali su na jednu od najprometnijih svjetskih trgovačkih arterija kroz Suecki kanal, prisiljavajući mnoge kompanije da preusmjere brodove i posade na mnogo duži put oko Afrike.

Podaci koje je podijelila Ambrey Analytics pokazuju da je bilo gotovo 100 incidenata koji su uključivali neprijateljske aktivnosti prema brodovima u području Crvenog mora i tjesnaca Bab al-Mandab od početka sukoba.

Dvadeset i tri broda su fizički oštećena od strane Huta projektilima ili dronovima, a prijavljene su povrede među članovima posade na tri broda nakon takvih napada. Jedan brod – Rubymar pod britanskom zastavom – potonuo je skoro potpuno nakon udara projektila krajem februara.

Sjedinjene Države i Britanija izvele su više rundi zračnih napada na položaje Huta u Jemenu od februara, ali to nije zaustavilo napade.

Dva Filipinca i jedan vijetnamski član posade poginuli su u napadu na M/V True Confidence 6. marta. Brod je pogođen protubrodskom raketom i vatra se brzo proširila na brod. Preostalu posadu spasila je indijska mornarica koja ih je odvezla u Džibuti na liječenje.

Nema kraja napadima dok se agresija na Gazu ne zaustavi

Nakon napada, glasnogovornik Hutija Yahya Sarea, rekao je da je brod gađan jer je bio američki.

“Operacije u Crvenom i Arapskom moru neće prestati sve dok agresija ne prestane i opsada palestinskog naroda u Pojasu Gaze ne bude ukinuta”, rekao je.

Tijela onih za koje se pretpostavlja da su mrtvi ostaju na brodu i sada se prebacuju u najbližu luku, navodi de Vega.

“Jedna porodica još uvijek ima nadu. Dok ne vide posmrtne ostatke voljene osobe, nastavljaju da gaje nadu. Čuda se dešavaju”, rekao je.

Većina članova filipinske posade na brodu vratila se u utorak u Manilu, okupivši se sa svojim porodicama.

“To je tužno i užasno jer smo bili zajedno i iznenada se desio ovaj napad. To je jako bolno za nas, posebno za porodice”, rekao je Mark Dagohoy, jedan od članova posade broda, novinarima nakon njihovog povratka.

Industrijski standardi nalažu da posada treba da bude plaćena duplo za rad u određenim „ratnim ili visokorizičnim područjima“, a takođe treba da imaju pravo da odbiju putovanje i budu vraćeni u domovinu o trošku kompanije.

U vrijeme napada, brod je bio službeno u vlasništvu kompanije registrirane u Liberiji, ali prema Financial Timesu, samo nekoliko dana ranije prodala ga je američka privatna investicijska kompanija Oaktree Capital.

Oaktree Capital je odbio komentirati pitanje da li ima veze s brodom.

De Vega kaže da su prve indicije da je posada dobila izbor da ne nastavi put, ali nije jasno da li su znali da brod ima veze sa SAD-om kada su se ukrcali.

“[Posada] se često prebacuje s broda na brod. O tome odlučuje agencija za popunjavanje osoblja i oni su imali puno povjerenje u agenciju za popunu. [Posada] kao opšte pravilo možda nije ni svjesna vlasništva nad brodom kojim putuju,” rekao je de Vega, iako bi u idealnom slučaju trebali biti.