Šta je Minhenska konferencija pokazala: Koliko je dubok ideološki jaz između Evrope i Amerike, i koje dvije balkanske zemlje su pred vratima EU

Da nova dinamika ekonomskih i političkih odnosa nije u najavi već da postaje realnost, bilo je jasno kada je za govornicu na trodnevnoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji izašao američki potpredsjednik JD Vance. Svjetski čelnici, prije svega oni iz Evrope, očekivali su vjerovatno da će Vance ponoviti američku opredijeljenost da zajedno jačaju transatlanski savez, ali njegov govor bio je otrježnjenje i poziv na buđenje i za najveće spavače. Ovo je nova era političkog djelovanja i pragmatični odnosi postaju važniji više nego ikada, moglo se zaključiti iz svega rečenog. Trodnevna Minhenska konferencija pokazala je svu podijeljenost svijeta u vezi s najvažnijim sigurnosnim pitanjima u svijetu.

Ne samo da nisu ponuđene američke garancije, pa čak ni riječi nade, piše Politico, Vance je skoro u potpunosti preskočio preko teme Ukrajine i umjesto toga iskoristio priliku da Evropi kaže da je sama sebi najveći izazov iznutra. U svom desetominutnom govoru Vance je naglasio kako najveća opasnost za Evropu ne dolazi ni od Kine ni od Rusije, već od nje same, a to je da će se udaljiti od svojih najtemeljnijih vrijednosti.

Vance: Prijetnja Evropi dolazi iznutra, a ne iz Rusije ili Kine

Američki potpredsjednik optužio je evropsku elitu za instrumentalizaciju pravosuđa, gušenje slobode govora i ignoriranje zabrinutosti birača, naročito u vezi pitanja migracija. Kao primjer naveo je poništavanje izbora u Rumuniji na temelju, kako tvrdi, slabih obavještajnih podataka.

Prema njegovim riječima, politički establišment koristi sve raspoložive mehanizme kako bi zadržao vlast, dok istovremeno isključuje pitanja koja su važna biračima. “Nijedna demokratija ne može opstati ako milionima ljudi poručuje da su njihove brige i zahtjevi nevažeći”, upozorio je Vance.

Poziv Njemačkoj da otvori vrata populistima

Vance je posebno istaknuo Njemačku, poručivši da bi trebala srušiti politički “zaštitni zid” i time omogućiti populističkim strankama da dobiju punu političku legitimaciju. Iako nije direktno spomenuo Alternative für Deutschland (AfD), njegov se govor poklopio s njegovim kasnijim sastankom s čelnicom te stranke Alice Weidel. U realnosti “Olabavite i odbacite politički zaštitni zid“ znači zeleno svjetlo za uspon krajnje desnih i fašizmom obojenih stranaka. Prema Vanceu, odbijanje saradnje s populističkim opcijama šteti demokratskim procesima jer stvara dojam da su određene političke ideje unaprijed diskreditirane, bez obzira na podršku birača. Na odgovor se nije čekalo dugo. Već sutradan za govornicu je izašao kancelar Olaf Scholz koji je podsjetio da je Vance nedavno posjetio koncentracioni logor Dahau i upotrijebio frazu “nikad više”. Posvećenost “nikad više” odnosi se, naglasio je Scholz i na političke stranke poput njemačke krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku koja je umanjila zločine nacističkog režima, te je politika distanciranja od AfD-a, principijelno odbijanje saradnje s ekstremnim opcijama.

Upitna svrha NATO-a

Vance je, prenosi The Gurdian, portretirao kontinent koji je izgubio svoj put. Zašto se na sigurnosnoj konferenciji govorilo o odbrambenim proračunima kada nije bilo jasno šta se zapravo brani, pitao je. Bilo je jasno “protiv čega” se brane, ali nije bilo jasno “zbog čega”.

A onda je došlo do škripca, i eksplicitnog prekida. “Ako se kandidirate u strahu od vlastitih birača, Amerika ne može ništa učiniti za vas, niti, što se toga tiče, možete učiniti išta za američki narod koji je izabrao mene i predsjednika Trumpa. Potrebni su vam demokratski mandati da postignete nešto vrijedno u nadolazećim godinama.”

Dodao je također: “Godinama su nam govorili da je sve što finansiramo i podržavamo u ime naših zajedničkih demokratskih vrijednosti”. Ali pogledao je današnju Evropu i zapitao se zašto su pobjednici hladnog rata napustili vrijednosti koje su im omogućile da prevladaju nad “tiranskim silama” na kontinentu.

Njegova izjava sugerira da bi američka podrška Evropi mogla biti uvjetovana ideološkom usklađenošću, a ne samo strateškim interesima. Time je otvorio pitanje je li američka administracija pod Trumpovim utjecajem spremna redefinirati svoju ulogu u evropskoj sigurnosti.

Ideološki jaz između Amerike i Evrope

Vanceov govor oslikava rastući jaz između konzervativnog Maga pokreta u SAD-u i evropskih političkih elita. Njegova kritika multikulturalizma, globalizma i liberalnih politika, uz istovremeno izostavljanje Rusije iz negativnog konteksta, podsjeća na stavove Stevea Bannona i drugih desničarskih američkih aktivista, piše The Guardian dalje.

Bannon je ranije hvalio ruskog ideologa Aleksandra Dugina, koji tvrdi da evropske elite promoviraju “globalističku” agendu koja negira postojanje različitih kultura i tradicija. Dok su te ideje dosad uglavnom dolazile s margina političkog spektra, Vance ih sada iznosi u ime administracije, što signalizira moguće promjene u američkoj vanjskoj politici.

Njemački odgovor: Historijska odgovornost i zaštita demokratije

Njemački čelnici brzo su reagirali na Vanceove izjave. Kancelar Olaf Scholz odbacio je njegove optužbe, naglasivši da Njemačka ima historijsku odgovornost boriti se protiv stranaka s korijenima u nacizmu.

“Vatrozid prema AfD-u nije cenzura, već principijelna odluka da se s njima ne surađuje u vlasti”, poručio je Scholz. Njemački ministar odbrane dodatno je kritizirao Vanceov govor, ocijenivši neprihvatljivim upoređivanje zapadnih demokratija s autoritarnim režimima.

Ideologija ispred strategije

Vanceov govor i kasniji sastanak s AfD-om jasno pokazuju da američki Maga pokret ne vidi povlačenje iz Evrope kao pitanje izolacionizma, već kao odraz dubokog ideološkog neslaganja s evropskim elitama.

Njegove izjave sugeriraju da bi buduća američka politika mogla biti manje fokusirana na tradicionalne saveze, a više na ideološku podudarnost. To otvara nova pitanja o stabilnosti transatlantskih odnosa i budućnosti NATO-a u svijetu u kojem zajedničke vrijednosti postaju sve nejasnije.

Na Minhenskoj konferenciji bilo je govora i o proširenju EU. Povjerenica EU za proširenje Marta Kos izjavila je da su Albanija i Crna Gora predvodnice među trenutnim kandidatima za pristupanje EU i da bi njihov nastavak pregovora mogao biti završen do kraja 2026. ili 2027. godine.

Dodala je da bi i Sjeverna Makedonija mogla biti “vrlo, vrlo brzo na dobrom putu”.