Samit stoljeća ili politička zamka? Trump i Putin pregovaraju, Evropa diže uzbunu

Subota je donijela pravu diplomatsku trku nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump najavio sastanak sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom sljedeće sedmice na Aljasci. Evropski lideri požurili su da saznaju detalje sastanka i osiguraju da Ukrajina ne bude isključena iz razgovora o svojoj budućnosti.

U engleskom selu istog dana, evropski zvaničnici iznijeli su svoje stavove potpredsjedniku JD Vanceu na hitno zakazanom sastanku. Lideri nekoliko evropskih zemalja kasnije su poručili da podržavaju Trumpove diplomatske napore, ali da bilo kakvi mirovni pregovori moraju biti prethodno uslovljeni prekidom vatre i aktivnim učešćem Ukrajine.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nije naveden kao učesnik samita na Aljasci, koji je zakazan za petak i na kojem bi učestvovali Trump i Putin. Ipak, Bijela kuća nije u potpunosti isključila mogućnost da Zelenski učestvuje u nekim sastancima, kazala su dva izvora upoznata sa situacijom za CNN. Jedan zvaničnik Bijele kuće naglasio je da bi se bilo šta što uključuje Zelenskog vjerovatno desilo nakon sastanka Trump–Putin.

Samit se organizuje izuzetno brzo, a detalji se još usaglašavaju. Tačna lokacija još nije objavljena.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da Trump ostaje “otvoren za trilateralni samit s oba lidera”, ali da se “planira bilateralni sastanak na Putinov zahtjev”.

Od Trumpove objave na društvenim mrežama u petak, iza kulisa se vodi intenzivna diplomatska akcija kako bi se američki saveznici uključili u proces. Posebno je primijećeno da Trump nije naveo da li će i kada Zelenski biti uključen. U međuvremenu, i Zelenski i evropski lideri jasno ističu da Ukrajina mora biti dio svakih razgovora o okončanju rata.

Na subotnjem sastanku koji je Vance održao u rezidenciji britanskog ministra vanjskih poslova, evropski zvaničnici iznijeli su svoje uslove i tražili više informacija od američkih predstavnika o planu koji je Putin predstavio u srijedu američkom izaslaniku Steveu Witkoffu.

Prema zapadnim zvaničnicima, naglašeno je nekoliko ključnih tačaka: Ukrajina mora učestvovati u pregovorima, prekid vatre mora prethoditi daljim koracima, a ako Ukrajina pristane na teritorijalne ustupke, Rusija mora vratiti dio teritorija koju trenutno drži.

U zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Italije, Njemačke, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije i Finske, navedeno je da grupa pozdravlja “napore predsjednika Trumpa da zaustavi ubijanje u Ukrajini, okonča rat agresije Ruske Federacije i postigne pravedan i trajan mir i sigurnost za Ukrajinu”. Zelenski je u nedjelju izjavio da “cijeni i u potpunosti podržava” zajedničku izjavu.

Međutim, sadržaj izjave razlikovao se od onoga što Putin predlaže, a što, prema zapadnim izvorima, uključuje značajne teritorijalne ustupke od strane Ukrajine. “Ukrajina ima pravo da sama bira svoju sudbinu. Suštinski pregovori mogu se voditi samo u kontekstu prekida vatre ili smanjenja neprijateljstava. Put do mira u Ukrajini ne može se određivati bez Ukrajine,” navodi se u izjavi. “Ostajemo privrženi principu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom. Trenutna linija kontakta treba biti početna tačka pregovora.”

Izjava je takođe naglasila da bilo koji mirovni sporazum mora uključivati “čvrste i vjerodostojne sigurnosne garancije koje će omogućiti Ukrajini da efikasno brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet.”

Ovi uslovi predstavljaju pokušaj evropskih lidera da odgovore na brzo razvijajuću diplomatsku dinamiku, pokrenutu ove sedmice sastankom Witkoffa u Moskvi.

Na pitanja novinara o mogućem dogovoru, Trump je u petak nagovijestio da bi on mogao uključivati “određenu razmjenu teritorija.”

Prema evropskom shvatanju, Putin je iznio prijedlog prema kojem bi Ukrajina predala cijelu istočnu oblast Donbasa, koju Rusija djelimično okupira. Međutim, tačni detalji plana ostali su nejasni, čak i nakon nekoliko naknadnih razgovora evropskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom i Witkoffom.

Sudbina dvije druge regije na koje Moskva polaže pravo — Hersona i Zaporižja, koje Rusija djelimično kontroliše — također nije jasna, kao ni budući status američkih sigurnosnih garancija.

To je navelo evropske lidere, zabrinute zbog mogućnosti da Ukrajina ustupi teritoriju, da požure sa prikupljanjem više informacija o tome šta bi prekid vatre podrazumijevao.

Kako bi ublažio te brige, Vance je u subotu organizovao višesatni sastanak s britanskim šefom diplomatije Davidom Lammyjem te evropskim i ukrajinskim zvaničnicima, na kojem je iznesen američki pogled na pregovore i razumijevanje ruskog stava. Witkoff je prisustvovao putem videolinka.

Američki zvaničnik rekao je za CNN da je “ostvaren značajan napredak”, ali i da još nije jasno da li postoji saglasnost Evrope i Ukrajine pred ključni sastanak u petak.

Nakon subotnjeg sastanka, Zelenski je izjavio da vjeruje da ga SAD slušaju:
“Naši argumenti se čuju. Opasnosti se uzimaju u obzir,” poručio je u svom obraćanju.