Referendum u Italiji mogao bi promijeniti sudbinu hiljada radnika iz BiH: Državljanstvo dostupno već nakon pet godina?
Italijani će 8. i 9. juna izaći na referendum gdje će svoj odgovor dati na pet referendumskih pitanja. Kako javlja Coriere della Serra, četiri pitanja dolaze od sindikata CGIL i odnose se na zaštitu radnika kod otkaza, visinu otpremnina, ugovore na određeno vrijeme i odgovornosti u slučaju nesreće na radu kod javnih nabavki.
Peto pitanje, pokrenula je stranka + Europa (Più Europa ili Više Evrope), i tiče se uslova za sticanje italijanskog državljanstva, koje bi moglo zanimati i brojne Bosance i Hercegovce koji rade u Italiji i čekaju državljanstvo.
Prema podacima Istat-a, nešto više od 2,5 miliona stranaca radi u Italiji. Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine evidentira kako u inozemstvu živi više od dva miliona osoba iz Bosne i Hercegovine, a da se oko 150.000 državljana odreklo bh. državljanstva i uzelo državljanstva drugih zemalja.
Referendumsko pitanje predlaže da se ukine dio zakona iz 1992. godine koji propisuje da punoljetni državljani zemalja izvan EU moraju živjeti 10 godina u Italiji da bi mogli podnijeti zahtjev za državljanstvo.
Rezultati će biti važeći samo ako na referendum izađe najmanje 50% plus jedan od ukupnog broja birača i ukoliko Italijani izglasaju izmjenu, ona će značiti da bi se period smanjio na pet godina, kao što je bilo prije 1992. godine, čime bi oko 2,5 miliona stranaca moglo zatražiti državljanstvo. Oni koji se protive ovom prijedlogu, navodi Coriere della Serra, smatraju da je pet godina premalo za istinsku integraciju.
Za djecu stranaca rođenu u Italiji zahtjev za državljanstvo ne može se podnijeti dok ne napune 18 godina.
„Zakoni o državljanstvu su način na koji zemlja definiše svoj identitet, kao i način na koji gleda u svoju budućnost“, rekao je. „Trenutno imamo mlade ljude, možda 25 ili 27 godina, koji su ovdje rođeni, ovdje su studirali, a ipak nemaju italijansko državljanstvo. Mislim da je ignorisanje toga i njihovo nepriznavanje vrsta samopovređivanja za zemlju“, kazao je opozicioni zastupnik Riccardo Magi, iz lijevo orijentirane stranke Più Europa (Više Evrope).
Precizno evidentirati broj radnika iz BiH koji rade u ovoj zemlji nije moguće iz nekoliko razloga. U prvom redu, na papiru, bosanskohercegovački radnici (ali nije naša zemlja u regiji usamljena u tome) ne postoje u Italiji. Ne zato što ne rade tamo – rade, i to mnogo – već zato što dvije zemlje nisu potpisale bilateralne sporazume o regulisanju radne migracije. I tako, naši radnici u Italiju u velikom broju dolaze preko slovenskih firmi
