Posljedice carina – Faruk Hadžić: “Ulazimo u psihološku recesiju, ona je mnogo opasnija!”

Carine koje je američki predsjednik Donald Trump uveo u srijedu ujutro ostavljaju posljedice na globalno ekonomsko tržište, što se i očekivalo. No, da li u ovolikoj mjeri? S&P 500 (burzovni indeks koji prikazuje kako posluje 500 najvećih američkih kompanija prema tržišnoj kapitalizaciji, zajedno čine oko 80% ukupne vrijednosti američkog tržišta dionica) u četvrtak je doživio najgori dan u posljednjih pet godina, dok je Apple pao za devet posto. Sedam najvećih tehnoloških kompanija na svijetu u četvrtak je izgubilo oko 1,03 triliona dolara, dok je samo Apple dan preživio sa gubitkom od čak 311 milijardi dolara.

Kako su na berzi stajali drugi: Alphabet je pao za 4%, Amazon za 9%, Meta također 9%, Microsoft 2%, Nvidia 8%, a Tesla 5%. Maloprodajne dionice su također pretrpjele pad od više od 11% za Best Buy, Target i Dollar Tree, dok su dionice kompanija za sportsku odjeću Lululemon i Nike pale za više od 10% zbog oslanjanja na proizvodnju u Kini i Vijetnamu, koje su pod velikim udarom najnovijih tarifa. Dionice finansijskih usluga kao što su American Express zabilježile su pad od 11 posto, Bank of America 10 posto, Robinhood također 10 posto.

Eksplozija tržišta

Dok svijet sanira gubitke, Donald Trump poziva investitore u Ameriku uz obećanje da je ovo prilika kada se mogu obogatiti kao nikada do sada.

“Tržišta će eksplodirati, dionice će eksplodirati, zemlja će eksplodirati rastom”, kazao je američki predsjednik.

No, zašto je Apple toliko pao i više nego svi drugi?

Budući da uvedene carine ne pogađaju ekonomije samo direktno već i indirektno, što će, procjena je stručnjaka, biti slučaj i sa Bosnom i Hercegovinom budući da se oslanja na izvoz u zemlje EU, kojima je Trump također uveo carine u visini od 20 posto, tako se očekuje i da bi Appleovi proizvodi, opterećeni carinama mogli poskupjeti za oko 30 ili 40 posto, ukoliko ova kompanija odluči da cijenu tarifa prebaci na kupce. Apple je osim u Kini, dio svoje proizvodnje rasporedio i na Indiju i Vijetnam, a sve tri zemlje na spisku su zemalja sa uvedenim carinama.

Kina je odgovorila kontramjerama, što je dodatno povećalo troškove proizvodnje i potencijalno će dovesti do viših cijena za krajnje korisnike.

Analitičari upozoravaju da bi ove mjere mogle smanjiti zaradu u tehnološkom sektoru za 15%, poremetiti lance snabdijevanja i potencijalno gurnuti ekonomiju u recesiju ili stagflaciju.

Mnoge kompanije se sada suočavaju sa dilemom, o čemu je izvijestio Reuters da li da apsorbuju dodatne troškove ili da ih prebace na potrošače? Ne povećavati cijene proizvoda ili usluga, nego iz vlastitog profita “progutati” rast troškova zadržao bi njihovu konkurentnost i lojalnost kupaca, imidž bi također ostao zaštićen, ali bi istovremeno donio i gubitke za kompanju; profitne marže bi neminovno pale, a poslovanje dugoročno došlo pod rizik odživosti, naročito ukoliko bi troškovi i dalje rasli.

Ko će biti najviše pogođen?

Budući da će carine koje je uveo Trump automatski povećati cijene uvoznih proizvoda, analitičari predviđaju da bi domaćinstva koja najviše zavise od stranih proizvoda, a to su ona mahom sa niskim prihodima, mogla izgubiti kupovnu moć i biti najviše pogođena. Budžetska laboratorija Univerziteta Yale izračunala je da će nove tarife koštati prosječnu američku porodicu 3.800 dolara godišnje, a neki predviđaju i više. Sve u konačnici vodit će u trgovinski deficit a njegove posljedice tek će u globalnim okvirima biti teško i zamisliti, a ne predvidjeti.

Ono što američki predsjednik stalno ponavlja to je da uvođenjem carina želi ponovo vratiti proizvodnju u Ameriku, koja postaje zemlja u kojoj se gotovo ništa više ne proizvodi. No, koliku industrijsku zaposlenost može očekivati SAD u kojoj industrijska zaposlenost danas predstavlja samo 10 posto ukupne zaposlenosti (1970. iznosila je 25 posto). Ne mnogo,pokazuju rane analize.

Poput pčele i cvijeta

Oštrije analize samu ideju da se trgovinski deficit “popravlja” carinama nazivaju pogrešnom, jer uvoz i izvoz rastu (ili opadaju) zajedno. Ako napadneš jedno, često štetiš i drugome. Slikovito kao kada biste pčeli uništili cvijet i očekivali da ona proizvodi med.

Faruk Hadžić, ugledni bh. ekonomski stručnjak, makroekonomski analitičar i dekan Sarajevo School of Science and Technology (SSST) iz Sarajeva na svom LinkedIn profilu analizira dosadašnji utjecaj uvedenih carina i pad berzi (Nasdaq, S&P 500, FTSE 100 ). Najviše ga brine, zaključuje, ono što se ovih dana ne vidi, a to je pukotina u povjerenju.

Pad sigurrnosti

„Ekonomija nikad nije bila samo zbir brojeva, indeksa i grafikona. Ona je, prije svega, priča o očekivanjima. A ta očekivanja su sada duboko narušena.

Kad tržišta paniče, nikada to nije reakcija samo na nove carine, već i strah da je racionalnost izmakla kontroli, da logika više ne upravlja svijetom i da „lideri” nisu spremni stati i reći: dosta. I onda kreće lančana reakcija – svi gledaju jedni u druge, čekaju ko će prvi reagirati, pa u neizvjesnosti – povlače svi. Umjesto da procjenjuju stvarne rizike, vode ih emocije, refleksi i instinkt za “spašavanje pozicije”.

Zvuči poznato? I treba.

Učimo to naše studente svaki dan. Ali kad stvarni svijet postane udžbenik, znamo da ulazimo u opasnu zonu.

Ono što danas gledamo na berzama nije samo pad vrijednosti – to je pad sigurnosti, predvidivosti, osjećaja da neko drži volan. Ako danas carine odlučuju o vrijednosti kompanija više nego inovacije, produktivnost ili rezultati, onda tržišta ne reaguju, već se brane. A odbrana je, znamo, uvijek defanzivna i skupa.

Hoće li ovo dovesti do recesije? Možda. Ali prava recesija – ona psihološka – već je tu. I ona je mnogo opasnija.

Jer iz nje se ne izlazi samo intervencijama centralnih banaka ili fiskalnim paketima. Izlazi se obnavljanjem nečeg dubljeg – povjerenja. Povjerenja u pravila igre, u stabilnost sistema i u to da budućnost ipak ima neko uporište. I zato – ako želimo razumjeti gdje idemo, moramo znati kako ljudi zaista razmišljaju, kako osjećaju i kako reaguju kad se sve poljulja. Ekonomija to više ne može ignorisati“, zaključuje Hadžić.