Pogled u procvat crnog tržišta za terminale Starlinka u Iranu

U dvije godine nakon što je SpaceX-ova satelitska internetska usluga dobila zeleno svjetlo Washingtona, globalna podzemna mreža krijumčarenja i aktivizma donijela je tisućama ljudi u Iranu necenzurirani internet.

Ovog studenog, Mohammad je stajao u uličici bliz svojeg stana u jednom gradu na jugu Irana i čekao. Ovaj 38-godišnji konzultant u građevini trebao se sastati s predstavnikom prodavača kojeg je pronašao na Telegramu. Bio je spreman platiti 700 američkih dolara za komad protuzakonite tehnologije za koju se vjeruje da predstavlja prijetnju režimu u Teheranu. Riječ je o terminalu Starlinka koji bi mu omogućio besplatan, necenzurirani pristup internetu.

Starlink je satelitska internetska usluga koju je izgradio SpaceX. Zabranjena je u Iranu, zemlji u kojoj vlada jedna od najvećih cenzura u pristupu internetu. Appleove i Googleove trgovine aplikacijama, kao i aplikacije poput Instagrama ili Slacka, blokiraju vladini cenzori. Oni često uhićuju one koji na internetu pišu stvari koje se mogu protumačiti kao “anti-islamske” ili kritički nastrojene prema Islamskoj republici.

Upotreba Starlinka dramatično je porasla u posljednje dvije godine, otkad je uslugu aktivirao milijarder i osnivač SpaceX-a Elon Musk. Taj čin ohrabrio je krijumčare koji su počeli unositi terminale u Iran. Prijetnje kaznama i zatvorom nisu zaustavile crno tržište koje dodatno napaja i sve snažniji aktivistički pokret kojim se ljudima želi omogućiti pristup internetu. Forbes saznaje kako oko 20.000 ljudi sada ima pristup brzom internetu kakav Iran ne može niti cenzurirati, a kamoli ugasiti.

Pristupačan internet – za one koji mogu platiti

To je tek djelić od ukupno 89 milijuna ljudi, koliko živi u Iranu. Strašno visoke preprodajne cijene znače da su terminali dostupni samo šačici privilegiranih – cijene se kreću od 700 do čak 2.000 dolara, dok je tipična maloprodajna cijena u Americi 250 dolara (prosječna mjesečna plaća u Iranu iznosi oko 250 dolara).

Usluga Starlinka također zahtijeva i mjesečnu naknadu od 70 dolara, a to – zbog američkih sankcija protiv iranskih banaka – zahtijeva kompiciranu seriju koraka koji uključuju kriptovalute i prepaid kreditne kartice. Uz to, korisnici plaćaju jednokratnu naknadu od 200 dolara kako bi uređaj aktivirali u zemlji različitoj od one u kojoj je kupljen.

Za one koji si sve ovo mogu priuštiti, a imaju i dobar želudac za rizike, razlozi za nabavljanje Starlinka kreću se od svakodnevnih do političkih. Forbes je razgovarao s nekoliko korisnika Starlinka u Iranu za koje necenzurirani internet znači i veću brzinu za videopozive i igre, nesmetani pristup društvenim mrežama i slobodu da kažu što god žele – kao i bolji način da organiziraju svoje protivljenje vladi.

Tehnološka revolucija

“Masovno usvajanje Starlinka u Iranu mogla bi biti tehnološka revolucija koju smo čekali u našoj borbi protiv digitalne opresije režima,” kaže Ahmad Ahmadian, izvršni direktor aktivističke skupine Holistic Resilience. Skupina se nalazi u Los Angelesu. “Baš kao što je Radio Free Europe uspio srušiti zid sovjetske propagande, Starlink bi mogao uništiti digitalnu željeznu zavjesu Islamske republike.”

Mohammadu, čije prezime Forbes nije objavio radi zaštite njegovog identiteta, Starlink će ubrzati obavljanje posla u sklopu kojeg mora komunicirati sa stranim klijentima iz Kanade. Notorno spora veza u njegovoj zemlji šteti njegovom biznisu. Ponekad nije mogao niti pristupiti Dropboxu klijenata kako bi im prenio poslovne datoteke i dokumente.

Nakon što je pronašao prodavača na NasNetu, kanalu na Telegramu na perzijskom jeziku koji promovira korištenje Starlinka, i upoznao se s dostavljačem, za Forbes kaže kako je proces dobivanja terminala za njega bio jednostavan. “Poslao sam lokaciju dostavljaču i dobio terminal poput dostave pizze,” kaže on.

Uz to što pomaže ljudima doći do Starlink terminala, NasNet također objavljuje snimke na YouTubeu koje sadrže detaljne upute za postavljanje i rješavanje tehničkih problema. Snimke izrađuje uglavnom jedna Iranka koja u Europi živi već 10 godina, a željela je ostati anonimna. Na snimkama se prikazuje s prekrivenim licem. Za Forbes kaže kako otvoreni, necenzurirani i brzi internet može promijeniti život.

Starlink se u Iranu pojavio za vrijeme masovnih prosvjeda

“Ideja neograničenog interneta mnogim građanima Irana djeluje gotovo nevjerojatno,” kaže ona. “To je kao da žedna osoba usred pustinje odjednom pronađe bunar. Isprva ne vjeruje da je on stvaran. Potom počne piti koliko god može.”

Starlink je u Iran došao 2022. godine. Građani su izišli na ulice kako bi prosvjedovali zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini. Ona je uhićena, pritvorena i navodno premlaćena u zatvoru zato jer nije u dovoljnoj mjeri pokrila svoju kosu i udove. Kako bi ugušila masovne prosvjede, iranska vlada ugasila je internet. Tu taktiku često koristi za sprječavanje prosvjeda.

Ti prosvjedi potaknuli su američko ministarstvo financija i State Department da napravi iznimku u sankcijama za usluge komunikacija. Tri dana kasnije, Musk je u Iranu uključio Starlink.

“Usluga zahtijeva korištenje terminala u samoj zemlji. Vjerujem da vlada to neće podržati, ali terminali će raditi ako ih itko uspije donijeti u Iran,” rekao je tada Musk.

Ni on ni SpaceX nisu odgovorili na upit za komentar za ovu priču.

Prilagodba terminala korisnicima u Iranu

U mjesecima nakon prosvjeda u rujnu 2022. godine, Mehdi Yahyanejad, aktivist iz Irana koji živi u Los Angelesu, upotrijebio je novac lokalnih neprofitnih udruga i privatnih donatora za kupnju oko stotinu Starlinkovih terminala. Poslao ih je aktivistima i drugim saveznicima blizu Irana, koji su ih pomogli prokrijumčariti u zemlju.

Yajyanejad je također SpaceX zamolio da poboljšaju terminale za korisnike u Iranu. Temeljem njegovih savjeta, kaže, kompanija je dodala sklopive držače – zbog čega ih je lakše prenositi u ruksaku – i odvojive kablove za ethernet umjesto onih koje u Iranu nije bilo moguće zamijeniti (iranska vlada žalila se UN-ovoj agenciji za komunikacije u Ženevi u želji da se Starlink isključi. Nedavno su se također žalili da uopće ne mogu locirati uređaje jer jedan terminal bez problema stane u ruksak).

Mohammad je svjestan rizika koji dolaze s novim pristupom internetu. Starlinkovi terminali trebali bi biti postavljeni na otvorenom, s jasnim pogledom na nebo, ali njegov se nalazi u kući, pored balkona, prekriven crnim zastorom. “Još uvijek ne mogu vjerovati svojim susjedima,” objašnjava.

To znači da je veza mnogo sporija nego što bi trebala biti – možda i na tek pola kapaciteta. Ali za Mohammeda se to svejedno isplati: “Još uvijek je mnogo bolja od prošlog interneta.”

Autor originalnog članka: Cyrus Farivar, Forbes
Link: Inside Iran’s Thriving Black Market For Starlink Terminals
(Prevela: Nataša Belančić)